Naime, napori Farma projekta usmjereni prema promociji domaćih sireva u odnosu na uvozne sireve rezultirali su uvođenjem 16 novih vrsta sira, te poboljšanjem svijesti o domaćim brendovima i kvalitetu sira.
Jedna takva mljekara kojoj je USAID/Sida Farma projekt pomogao da adaptira prostorije, promijeni i proširi proizvodnju jeste i Zlatna kap iz Tešnja.
Tržište
Kako je za Oslobođenje kazao Maid Smajić, direktor mljekare, Zlatna kap se bavi proizvodnjom mlijeka, mliječnih prerađevina i sira.
"Sa proizvodnjom mlijeka smo krenuli 2008, imali smo svoju farmu ali se pojavio problem plasmana mlijeka te smo se odlučili za proizvodnju sira. U dosadašnjem radu mogu reći da je proizvodnja sira mnogo isplativija, pogotovo ukoliko već imate obezbijeđeno tržište i dobre kupce", istakao je Smajić.
Mliječni proizvodi iz Tešnja mogu se trenutno pronaći u svim većim tržnim centrima širom BiH, mada Zlatna kap razmišlja i o proširenju proizvodnje.
"Planovi uvijek postoje, i mi razmišljamo o tome, ali sve zavisi prije svega od finansija i daljeg poslovanja, pa ćemo vidjeti", istakao je Smajić, dodajući da se nada da će se uskoro riješiti problem izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU kako bi i njihovi proizvodi našli put i do evropskih tržišta.
300 kooperanata
Kad je riječ u USAID/Sida Farma projektu, oni su im, prema Smajićevim riječima, pomogli od adaptacije objekta, uvođenja neophodnih standarda, prilikom plasmana proizvoda, uvođenja novih proizvoda, kao i putovanja koja su im omogućila da svojoj kompaniji obezbijede nove kvalitete u proizvodnji sira.
"Koliko su nam pomogli, najbolje govori činjenica da trenutno u ponudi imamo 15 vrsta sira, a prije nego smo krenuli u program s USAID-om, imali smo oko pet vrsta sireva", kazao je Smajić koji u svojoj mljekari zapošljava pet radnika u proizvodnji, ali sarađuje sa 300 kooperanata od kojih otkupljuju oko četiri tone mlijeka.
Zlatna kap, kao i ostale mljekare u BiH, za svoje mjesto na tržištu bori se sa izuzetno velikom konkurencijom, jer u BiH ima dosta uvoznih sireva.
"Međutim, bez obzira na veliki broj uvoznih, bh. građani sve više prepoznaju i kupuju domaće sireve i ja vjerujem da su prepoznali kvalitet i opredijelili se za bh. proizvode", kazao je Smajić.
Za Oslobodjenje piše: Alema Pendek
www.oslobodjenje.ba