Generalni direktor kompanije Lykos Balkan Metals Miloš Bošnjaković saopštio je da su dosadašnji laboratorijski rezultati geoloških istraživanja na području opštine Jezero pokazali visoke sadržaje zlata.

“Na tri lokacije na teritoriji opštine Jezero potvrđeni su visoki sadržaji zlata na kontaktima različitih litoloških jedinica, i do nevjerovatnih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara, što je neuobičajeno visok sadržaj i za svjetski poznate rudnike zlata”, izjavio je Bošnjaković.

Lykos Balkan Metals, kompanija listirana na Australijskoj berzi, od prošle godine na području Jezera, na zapadu Bosne i Hercegovine, vrši geološka istraživanja putem svoje kćerke firme SNK Metali. Za projekte u Republici Srpskoj prvobitno je obezbijedio 15,5 miliona konvertibilnih maraka.

Ispitivanje uzoraka u akreditovanoj laboratoriji otkrilo je veoma visok potencijal za nastavak geoloških istraživanja, a taj geološki potencijal ovog područja ujedno je i investicioni potencijal značajan za razvoj ne samo ove opštine, već i unapređenje kvaliteta života stanovnika i poboljšanje ekonomskih prilika na širem području.

Iako se radi o ranoj fazi istraživanja, iz Lykosa poručuju da se ovi rezultati mogu smatrati jednim od najboljih na području cijele BiH, ali i Balkana. U 2023. godini se očekuje da će kompanija samo u opštinu Jezero investirati više od 60 miliona konvertibilnih maraka.

Za detaljne informacije o ležištu, koncentraciji i količini ove rude predstoje godine detaljnog rada na lokalitetu. Stoga menadžment Lykos Balkan Metals poziva Vladu Republike Srpske da se uključi u podršku implementaciji ove strane investicije, kako bi se postigao maksimalan učinak na daljem ekonomskom razvoju Republike Srpske, a i Bosne i Hercegovine u cijelosti.

Dobojska policija uhapsila je Omera Bjelonju (65) iz Sarajeva koji se sumnjiči da je prevozio 16 migranata u mercedesu.

Kako "Nezavisne novine" nezvanično saznaju oni su krenuli u Derventu, a policija ih je zaustavila kod Doboja. Migranti su, kako saznajemo, porijeklom iz Afganistana.

Kako su saopštili iz Policijske uprave Doboj, policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj juče su uhapsili O.B. zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo krijumčarenje lica.

"Navedeno lice je kontrolisano na magistralnom putu M1- 105 u Doboju, gdje je utvrđeno da isto u putničkom automobilu mercedes prevozi 16 stranih državljana. O svemu je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva BiH", navodi se u saopštenju PU Doboj.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa (eng. World Wetlands Day- WWD) se obilježava svakog 2. februara od 1997.godine kako bi se podigla globalna svijest o velikom značaju močvara za ljude i planetu Zemlju.

Ovaj dan služi i kao podsjetnik na Ramsarsku konvenciju o močvarama, koja je potpisana 1971.godine u iranskom gradu Ramsaru. Bosna i Hercegovina je tu konvenciju ratificirala 2001. godine.

Močvarna zemljišta održavaju čovječanstvo i prirodu te podržavaju društveni i ekonomski razvoj, između ostalog, kroz: čuvanje i čišćenje vode; prirodno filtriranje zagađivača, ostavljajući vodu koju se može sigurno piti; pružanje zaštite od poplava i oluja tako što za svaki hektar, močvara upije do 1,5 miliona galona poplavne vode itd.

Močvare pomažu i u regulaciji klime: tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika od šuma, a slane močvare, mangrove i korita močvarne morske trave također sadrže velike količine ugljika.

U Bosni i Hercegovini od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se govori o svega 2000. Glavni uzroci zbog kojih su močvare nestale jesu poljoprivreda, promjene vodnog režima, ljudska naselja izgrađena na području močvara, te klimatske promjene.

Prema ramsarskoj konvenciji BiH ima tri međunarodno priznate močvare, a to su su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa, iz Ornitološkog društva “Naše ptice” upozoravaju da je Bosna i Hercegovina bogatija za još 13 močvarnih područja od međunarodnog značaja za ptice, ali da niti jedno nema zakonsku zaštitu.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija.

Sva tri područja u BiH, koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja.

Na osnovu istraživanja koje su u proteklih 10 godina vršili članovi Ornitološkog društva “Naše ptice”, BirdLife International dodijelio je oznaku IBA za još 13 područja, na kojima se nalaze povremena ili stalna močarna staništa: Duvanjsko polje, Gatačko polje, Glamočko polje, Kupreško polje, Lušci polje, Mostarsko blato, Nevesinjsko polje, Podašničko polje, Popovo polje, i kompleksi Vukovsko-Ravanjsko polje, Dabarsko-Fatničko polje, Petrovačka polja i Grahovska polja.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini, i niti jedno od novoproglašenih područja od međunarodnog značaja za ptice, nije obuhvaćeno nekom kategorijom zaštite i saglasno tome nema plan upravljanja.

Kao posljedica toga, aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja, formiranje monokulturnih zasada, požari i krivolov zaštićenih vrsta često se bilježe na terenu.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru, navode iz Ornitološkog društva „Naše ptice“.

(fokus.ba)

U pojedinim granama industrije u Sloveniji vlada hronični nedostatak radne snage, broj prijava za zapošljavanje stranaca povećan je za tri puta od 2016. godine, ali su problem duge procedure za dobijanje potrebih dokumenata, prenosi RTV Slovenija.

Sa 12 odsto udjela strane radne snage Slovenija je iznad evropskog prosjeka, a Privredna komora Slovenije ističe da su Sloveniji potrebni radnici iz inostranstva i to i nisko i visoko kvalifikovani.

Problem je, međutim, to što dobijanje potrebnih dozvola traje dugo, a na radnu dozvolu stranci mogu da čekaju do šest mjeseci, pa i više.

"Nažalost, Slovenija je u izuzetno nekonkurentnoj poziciji kada je riječ o zapošljavanju stranaca. Kompanije kojima su potrebni radnici sa specifičnim znanjima ili iz profesija koje su izuzetno deficitarne zabrinute su da, zbog procedura, neki od potencijalnih kandidata mogu izabrati tržišta na kojima su ti postupci manje zahtjevni i brži “, ističu iz Privredne komore Slovenije.

U Ministarstvu državne uprave tvrde da se problem rješava na više nivoa i navode da je Ministarstvo formiralo i Međuresornu radnu grupu za otklanjanje administrativnih prepreka u oblasti administrativnih poslova za strance, pošto su migracioni postupci u nadležnosti MUP-a, dok je politika zapošljavanja u nadležnosti Ministarstva rada.

Ptičija gripa je prešla na lisice i vidre, otkrivaju naučnici.

Agencija za zdravlje životinja i bilja u Velikoj Britaniji (Apha) otkrila je da je devet vidri i lisica među 66 sisara pozitivnih na visokopatogenu ptičju influencu (HPAI) H5N1, a i neke foke su također zaražene.

Smatra se da su se hranili mrtvim ili bolesnim divljim pticama zaraženim virusom i da je postojala "veoma mala vjerovatnoća bilo kakve raširene infekcije među sisarima u Velikoj Britaniji", izjavili su u Apha.

Širom svijeta, rekordna epidemija ptičije gripe dovela je do smrti oko 208 miliona ptica sa najmanje 200 zabilježenih slučajeva kod sisara, prema podacima koje je vidio BBC.

Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) rekla je da je "ptičja gripa prvenstveno bolest ptica i da je rizik po zdravlje javnosti vrlo nizak".

Međutim, istraživači širom svijeta istražuju rizik zaraze među drugim vrstama.

Profesor Ian Brown, iz Apha rekao je za program BBC Radija 4 da naučnici "analiziraju genetski kod virusa" kako bi ustanovili može li ptičja gripa preći sa lisice na lisicu ili vidre na vidru.

"Nedavno smo otkrili slučajeve ovdje i širom svijeta što je dokaz da ovaj virus u određenim prilikama može preći u druge vrste", rekao je.

„Ipak, da budemo jasni, ovo je u suštini i dalje ptičji virus koji želi da bude u pticama."

U Engleskoj je bilo 279 slučajeva (HPAI) H5N1 od početka epidemije H5N1 u oktobru 2021.

"Ove životinje su divlji sisari koje hvataju bolesne i mrtve ptice a trenutno ima mnogo mrtvih divljih ptica zbog prisustva ptičije gripe širom svijeta", rekao je profesor Brown.

"Ono za šta nemamo nikakve dokaze je da li virus može preći sa lisice na lisicu ili sa vidre na vidru, tako da je ovo ono što nazivamo bezizlaznim infekcijama", dodao je.

Ali složio se da nema razloga zašto virus ptičijeg gripa ne bi mogao početi i da se širi među sisarima.

„Moramo biti oprezni, zbog čega pojačavamo naš nadzor u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bismo bili sigurni da možemo pratiti i pratiti ove promjene, tako da Defra i decentralizirane administracije podržavaju program za aktivno traženje sisara za koje vjerujemo da bi se mogli hraniti divljim pticama", rekao je.

Od oktobra 2021. bilo je pet potvrđenih slučajeva virusa H5N1 kod ljudi, uključujući jedan u Velikoj Britaniji i jedan smrtni slučaj u Kini.

U proteklih 20 godina Svjetska zdravstvena organizacija je dokumentirala 870 slučajeva ptičije gripe kod ljudi iz 21 zemlje, od kojih je 457 bilo smrtno.

Smjernice britanske vlade kažu da se perad ili većina ptica koje se drže u zatočeništvu ne mogu vakcinisati protiv ptičjeg gripa u Engleskoj, ali ptice iz zooloških vrtova mogu, piše telegraph.uk.

U Federaciji Bosne i Hercegovne, penzije za januar biće isplaćene u ponedjeljak, 6. februara, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Na osnovu odluke Upravnog odbora zavoda MIO/PIO o akontativnom usklađivanju, sve penzije, sa izuzetkom penzija ostvarenih u ovoj godini, biće uvećane za 11,1 posto.

U skladu sa tim, prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u januaru 356.486, iznosi 619 KM.

Najniža penzija za januar iznosi 495 KM, zagarantovana 590 KM, dok je najviša penzija 2.415 KM.

Penziju za januar primit će 435.187 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za januar iznose oko 245 miliona KM.

Federalna Vlada juče je donijela odluku o povećanju penzija za 11,1 posto.

Kineski naučnici uspješno su klonirali tri "superkrave" koje mogu proizvesti neuobičajeno veliku količinu mlijeka, prenose kineski mediji.

Državni list Ningkia dejli prenio je da su stručnjaci sa Sjeverozapadnog univerziteta za poljoprivrednu i šumarsku nauku i tehnologiju klonirali holštajn-frizijsko govedo koje potiče iz Holandije, prenosi CNN.

Ove krave mogu proizvesti 18 tona mlijeka godišnje, odnosno 100 tona mlijeka tokom svog života; što je skoro 1,7 puta više od količine mlijeka koju proizvodi prosječna krava u SAD.

Kako navode klonirane životinje rođene su početkom ove godine.

Prvo od kloniranih teladi, rođeno je 30. decembra carskim rezom, zbog relativno velike veličine od 56,7 kilograma. Naučnici su izveli kloniranje 120 embriona iz ćelija visokoproduktivnih krava i stavili ih u surogat kravu.

Naučnik koji je vodio projekat, Jin Iaping, rekao je da je kloniranje "superkrava" veliki korak naprijed jer omogućava Kini da uzgaja najbolje rase "na ekonomski izvodljiv način".

"Samo pet od 10.000 krava u Kini može da proizvede 100 tona mlijeka tokom života, što ih čini vrijednim resursom za uzgoj. Ali ponekad je teško tačno odrediti koja je životinja u pitanju, što otežava njihov uzgoj. Planiramo da u od dvije do tri godine stvorimo stado od više od 1.000 superkrava kako bi se smanjila zavisnost Kine od uvoza krava", rekao je Jin, prenosi Tanjug.

Kina uvozi čak 70 posto muznih krava iz inostranstva.

U mnogim zemljama, uključujući SAD, farmeri ukrštaju klonove sa konvencionalnim životinjama kako bi dodali poželjne osobine genskom fondu, kao što su visoka proizvodnja mlijeka ili otpornost na bolesti.

Kina je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u kloniranju životinja.

Kineski naučnici su 2022. godine uspješno izveli prvo kloniranog arktičkog vuka na svijetu, a 2017. godine izvedeno je kloniranje goveda sa povećanom otpornošću na goveđu tuberkulozu.

(akta.ba)

Međunarodna fudbalska federacija FIFA od 1. jula 2020. godine kroz svoj TMS prati međunarodne transfere fudbalera amatera, baš kao što je slučaj i s profesionalnim igračima.

Amaterske transferne aktivnosti su, pokazao je izvještaj FIFA-e za 2022. godinu, brzo nadmašile one profesionalne. Tako je prošle godine dvostruko više bilo amaterskih nego profesionalnih transfera, a ukupno 49.238 igrača amatera napustilo je svoj nacionalni Savez i pridružilo se novom klubu u inostranstvu.

Zbog ruske agresije brojni ukrajinski fudbaleri amateri iz Ukrajine skrasili su se u drugim zemljama. U Njemačku ih je otišlo 2.061, u Poljsku 1.387, a u Češku 704.

Podaci FIFA-e pokazuju da su odlasci iz Bosne i Hercegovine u Njemačku itekako zastupljeni. Prošle godine su 462 fudbalera amatera otišla u ovu, za mnoge obećanu zemlju.

U rangu s BiH je i Hrvatska iz koje su u Njemačku otišla 423 fudbalera s amaterskim ugovorima.

Među top 10 su transferi iz Poljske u Njemačku, iz Francuske u Švicarsku i Belgiju, iz Belgije u Francusku, iz Njemačke u Austriju…

Prema pravilniku Fudbalskog saveza BiH igrač amater je igrač koji za svoju fudbalsku djelatnost nije plaćen više nego što iznose troškovi koje je on stvarno imao. Klubovi prvih i drugih liga moraju imati zaključene amaterske ugovore s igračima, a ako postoji volja obje strane, klubovi mogu s igračima zastupiti profesionalni ugovor.

Troškovi puta i smještaja, kada klub odlazi na takmičenje i pripreme, troškovi pojačane ishrane, troškovi radne i sportske opreme i troškovi putovanja su troškovi koje je klub dužan izmiriti igraču amateru.

Vrijedi istaknuti da je za mnoge igrače amatere fudbaler sporedna djelatnost, jer po pravilu se bave nekim drugim poslovima.

(faktor.ba)

Posljednih deset godina 484 000 stanovnika je napustilo BiH. Prošle godine je zabilježen masovan odlazak iz Posavskog i Zapadno-hercegovačkog kantona koji su za kratko vrijeme ostali bez 15 000 stanovnika. Razlozi su brojni, a sistemskog rješenja za zaustavljanje egzodusa još nema. Mladi u BiH se teško odlučuju za brak, a više djece u porodici danas je rijetkost. Građani kažu da je glavni razlog ekonomska situacija, ali navode i druge okolnosti poput nesigurnosti, nestabilnosti, korupcije i generalno loše atmosfere u gotovo svim oblastima života. Zbog posla, boljih uslova za zasnivanje porodice, penzije i potrebe za bezbrižnijim životom mladi odlaze iz BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH oko 40 % mladih u BiH je nezaposleno, što je četiri puta više nego u zemljama EU. Više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a gotovo 45 % posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu. Mnogi zaposleni se također žale na niska primanja, nedovoljna za osnovne potrebe. Dok neki prihvataju takav sistem, drugi žele graditi život u boljim društvenim uslovima

Vlada TK je pokrenula nekoliko projekata poput podrške zapošljavanju mladih, radu omladinskih udruženja i subvencioniranja kamata za stambene kredite. Uvedene su i naknade za porodilje. Svi se slažu u tome da su neophodna veća ulaganja kako bi zadržali mlade. Unija za održivi povratak i integracije BiH razvija platformu na kojoj bi mladi mogli prezentirati svoje potrebe i tako uticati na institucije na svim nivoima.

(RTVTK)

Njemački sud odbio je reviziju presude koju je tražio njemački državljanin osuđen da je skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je poginuo pjevač Šaban Šaulić, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Portparol najvišeg regionalnog suda u Hamu, u zapadnoj Njemačkoj, rekao je da su sudije utvrdile da presuda nije pogrešno primijenila materijalno pravo, što je čini pravomoćnom i osuđenik će morati provesti tri godine iza rešetaka.

U oktobru prošle godine Savezni sud već je ublažio prvostepenu presudu kojom je 37-godišnjak bio osuđen.

Sud ga je osudio na tri godine zatvora zbog dvostrukog ubistva, ugrožavanja saobraćaj, vožnje bez vozačke dozvole s predumišljajem i tjelesnih povreda s predumišljajem.

Prethodno ga je, u januaru 2022., lokalni sud u Giterslovu osudio na tri mjeseca dužu zatvorsku kaznu. Zbog dužine postupka odlučio je da je već odležao tri mjeseca. Zatvorske kazne duže od dvije godine u Njemačkoj ne mogu se pretvoriti u uslovne kazne.

Optuženi je u februaru 2019., vozeći pijan i pod uticajem droga na autoputu kod Gitersloa, naletio na automobil koji se nalazio ispred njega u kojem je bio srpski muičar.

Optuženi, koji nikada nije imao vozačku dozvolu, vozio je brzinom od najmanje 156 kilometara na sat putem na kojoj su se izvodili radovi.

Vještak je procijenio da je mogao vidjeti automobil ispred sebe i da je imao 12 sekundi da reaguje, pa je nesreća mogla biti izbjegnuta.

Od siline udara bez kočenja tri su putnika u udarenom vozilu zadobila teške tjelesne povrede, a 67-godišnji Šaulić ubrzo je preminuo uslied povreda.

Njegov klavijaturista preminuo je nekoliko dana kasnije od traumatske povrede mozga. Treći putnik zbog nesreće ima zdravstvenih problema i nesposoban je za rad.

Sud je prvostepnu kaznu smanjio za tri mjeseca jer je optuženik detaljno priznao krivično djelo i iskazao kajanje, kao i zbog neosuđivanosti.

Vrhovni zemaljski sud u Hamu ocijenio je da je ocjena suda bila ispravna, ali nije našao razloga za dodatno smanjenje zatvorske kazne, piše Fenix-magazin.