Glavni uzrok nastanka karcinoma grlića maternice je Humani papilloma virus (HPV).

Humani papiloma virusi su grupa DNK virusa i svi su vrlo infektivni (zarazni). Poznato je više od 100 različitih tipova HPV-a, od kojih se preko 40 tipova prenosi spolnim putem te mogu inficirati genitalne dijelove muškaraca i žena te sluznicu usta i grla, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Iako većina HPV infekcija ne izaziva simptome i povlači se spontano, može doći do trajne infekcije HPV-om. Kod žena, trajna infekcija sa specifičnim tipovima HPV-a (najčešće HPV-16 i HPV-18) može dovesti do prekanceroznih lezija koje, ako se ne liječe, mogu napredovati u karcinom grlića maternice.

Tipovi HPV-a

Tipovi HPV-a su kategorizirani u dvije grupe - HPV niskog rizika koji ne uzrokuje karcinom, ali mogu uzrokovati spolne bradavice i HPV visokog rizika, koji mogu uzrokovati karcinom.

Do sada je identificirano desetak visokorizičnih tipova HPV-a. Dva od njih, tip 16 i 18, su odgovorni za oko 70 posto karcinoma grlića maternice, 75-80 posto slučajeva karcinoma anusa; 70 posto prekanceroznih lezija stidnice i rodnice povezanih s HPV-om, te 75 posto prekanceroznih lezija anusa povezanih s HPV-om.

HPV je toliko uobičajen i raširen virus da će skoro svaka spolno aktivna osoba bar jednom u životu biti zaražena nekim od tipova HPV virusa. HPV se prenosi seksualnim putem i naročito je raširen među mladim ljudima u dobi do 25 godina.

Osoba koja se vakciniše prije nego što postane seksualno aktivna bit će zaštićena od najčešćih i najopasnijih tipova virusa te ujedno neće prenositi virus drugima, kažu iz INZ-a.

Vakcinacija štiti djevojčice od tipova HPV-a koji su odgovorni za 70 posto slučajeva raka grlića maternice u bilo kojoj dobi života, kažu u Institutu.

Međutim, treba istaknuti da su redovni PAPA skrininzi izuzetno bitni, kako za nevakcinisane tako i za vakcinisane žene, zato što HPV vakcina štiti od većine oblika karcinoma grlića materice, ali ne od svih. Vakcinacija i redovni pregledi u kombinaciji daju pouzdanu zaštitu od raka grlića materice.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBiH) u toku 2022. godine pokrenuo je proceduru nabavke vakcina protiv HPV-a, na osnovu postojećih sredstava za nabavku vakcina iz Programa obveznih imunizacija, s ciljem provođenja Pilot programa imunizacije protiv HPV infekcije u 2022./2023. godini.

U Bosni i Hercegovine registrirano je četverovalentna vakcina koja pruža zaštitu od bolesti uzrokovanih HPV-om tipa 6, 11, 16 i 18.

Vakcine protiv HPV infekcije

Zeničko- dobojski kanton dobit će 300 doza vakcine protiv HPV infekcije za 150 djevojčica sa područja grada Zenice, a vakcinacija će Pilot programom biti dostupna djevojčicama u osmom razredu (do navršene 14. godine života) osnovne škole u 2022/2023. godini.

Osobe u dobi od 9 do 13 godina (uključujući i 13 godina) starosti primaju dvije doze vakcina u razmaku od 6 mjeseci.

Nakon četrnaestog rođendana, primaju se tri doze vakcine, i to preporučuje se druga doza dva mjeseca nakon prve doze, i treća doza šest mjeseci nakon prve doze.

Drugu dozu treba primijeniti najmanje mjesec dana nakon prve doze, a treća doza se mora primijeniti najmanje tri mjeseca od druge doze.

Budući da se pokazalo da rizik od HPV infekcije raste neposredno nakon početka seksualne aktivnosti, vakcina ima veoma važnu ulogu u zaštiti adolescentica.

Široka primjena samo HPV vakcine ima potencijal da smanji smrtnost od karcinoma grlića maternice za 50 posto tokom nekoliko decenija, a po nekim procjenama čak i veću stopu prevencije, od 71 posto, ovisno o pokrivenosti imunizacijom, navode iz INZ.

Iako se očekuje da će HPV vakcine značajno smanjiti učestalost karcinoma grlića maternice, ona ne djeluje terapeutski, odnosno ne koristi ženama koje su već zaražene HPV-om niti štite od karcinoma uzrokovanog nekim tipovima HPV-a koji nisu uključeni u trenutnu formulaciju vakcine.

HPV vakcina kao primarna prevencija mora biti dio sveobuhvatnog pristupa borbi protiv karcinoma grlića maternice, koji podrazumijeva vakcinaciju skupa sa skriningom, čime će se povećati efikasnost kontrole i prevencije ove maligne bolesti.

Primarna prevencija, edukacija i primjena vakcine, uz nastavak sekundarne prevencije putem skrininga te odgovorno spolno ponašanje, najbolji su put sprječavanja zaraze HPV-om, a samim time i smanjenje stope incidencije i smrtnosti od karcinoma grlića maternice.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Prozivka i početak priprema za igrače kadetske i juniorske selekcije FK „BORAC“ Jelah zakazana je za nedjelju (29.01.) u 17,00 sati.

Pozivaju se svi igrači ovog kluba, ali i svi oni koji bi htjeli nastupati ovaj klub u ove dvije selekcije da obavezno dođu u nedjelju u 17,00 sati na stadion Šibove u Jelahu, navedeno je na službenoj stranici FK „BORAC“ Jelah .

Od 5. januara hrvatski Državni inspektorat je obavio 1.458 inspekcija u kojima je u 305 utvrđeno neopravdano povećanja cijena nakon 31. decembra 2022.

U 211 inspekcijskih nadzora u toku je utvrđivanje činjenica o mogućim neopravdanim poskupljenjima u Hrvatskoj.

Izuzevši nadzore u kojima je utvrđivanje činjenica u toku, u 24,5 odsto obavljenih nadzora utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. decembra 2022. godine. 70 odsto maloprodajnih objekata je nakon utvrđivanja neopravdano podignitih cijena, vratilo cijene na visinu maloprodajnih na dan 31. decembra 2022. godine.

“Ove brojke jasno nam pokazuju kako su inspekcijski nadzori Državnog inspektorata te mjere koja je Vlada donijela u cilju zaštite prava potrošača, urodile plodom“, rekao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

Od ukupnog broja obavljenih nadzora (1.458) nad uslužnim djelatnostima obavljeno je 382 inspekcijska nadzora, 328 nadzora u trgovini na malo, 108 inspekcijskih nadzora u trgovini na malo pekarskim proizvodima i 640 nadzora ugostiteljske djelatnosti.

Prema preliminarnim podacima prosječno povećanje cijena je do 30 odsto dok je povećanje cijena u trgovini na malo pekarskim proizvodima, prosječno, 15 odsto.

Utvrđeno je povećanje cijena pojedinih ugostiteljskih usluga od 10 do 29 odsto.

U pogledu cijena u delatnosti trgovine na malo utvrđeno je prosječno neopravdano povećanje za pojedine kontrolisane proizvode do 17 odsto nakon 31. decembra 2022. godine i to za mlijeko, pileće meso, pivo…

Okončan je i značajan broj inspekcijskih nadzora u trgovini na malo u trgovačkim lancima. U tim lancima tržišna inspekcija je obavila 93 nadzora. Nadzori su obavljeni po službenoj dužnosti, kao planirani nadzori i povodom prijava građana.

Do sada je kod četiri trgovačka lanca utvrđeno neopravdano povećanje maloprodajnih cijena za deset proizvoda; hrana za mačke (29,18 %), kakao napitak 800 g (18,91 %), pečenica (20,52 %), kiseli krastavci (9 %), hrana za pse (38 %), čokolada za kuvanje (13 %), jogurt (24,47 %), maslac (19,87 %) i keks (41,24 %). Iz Inspektorata napominju kako je u nekoliko trgovačkih lanaca utvrđivanje činjenica u toku.

U toku je izricanje novčanih kazni svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. decembra 2022. godine odnosno od 1.januara 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.

Zaključno s 25. januarom 2023. godine, u okončanim inspekcijskim nadzorima izrečene su ukupno 272 novčane kazne, u ukupnom iznosu od 457.357,96 evra.

(Tportal.hr)

Inflacija u Njemačkoj nastaviće sa popuštanjem i ove će godine pašće na šest odsto, sa 7,9 odsto prošle godine, rekao je u Bundestagu ministar ekonomije Robert Habeck dan nakon objave godišnjeg izvještaja o stanju privrede.

Habeck je rekao da je ključ prekinuti spiralu rasta cijena energije i smanjiti osnovnu inflaciju – mjeru rasta cijena robe u maloprodaji koja nije sklona eksplozivnim promjenama.

Njemačka vlada sada očekuje krhki ekonomski rast od 0,2 odsto ove godine u odnosu na prethodne prognoze o recesiji.

“Brojke koje smo juče iznijeli nisu dobre”, priznao je Habek, ali je dodao da su bolje od ranijih strahovanja.

Kako je istakao, Njemačka plaća visoku cijenu za posljedice rata u Ukrajini i suočava se sa sve većim problemom nedostatka kvalifikovane radne snage.

Habek je pozvao na otvaranje vrata punom zapošljavanju većeg broja žena, kao i jednostavnijem zapošljavanju imigranata.

(SEEbiz)

Usvojen jučer amandman kojim je federalni budžet za poljoprivredu uvećan za 4 miliona KM umjesto obećanih i usvojenih na Odboru za poljoprivredu 42 miliona je ništa drugo nego šamar svim poljoprivrednicima. U najtežoj godini nakon rata, usred inflacije i rasta cijena, Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije ispoštovao zakon prema kojem izdvajanja za poljoprivredu treba da iznose najmanje 3 posto od ukupnog budžeta. U budžetu za 2023. godinu podrška za poljoprivrednike iznosi 2,44 posto što je manje nego prošle godine kad je iznosila 3,2 posto.

Nova većina je obećavala da će biti bolje – i možda hoće biti bolje njihovim zastupnicima i budućim ministrima. Sudeći po izhodu jučerašnjeg glasanja poljoprivrednicima bit će sve gore.

Ovakav odnos prema poljoprivredi će dovesti do neminovnog pada proizvodnje i izazvati rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Kad do toga dođe građani treba da se obrate kreatorima ovakvog nakaradnog budžeta: HDZ-u, NiP-u, SDP-u, Našoj stranci, SBiH, NES, PDA, BHI Fuada Kasumovića i POMAK-u.

Poljoprivrednici će o svojim dalnjim koracima obavijestiti javnost u narednom periodu.

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH

Novi Savjet ministara BiH tek je stupio na dužnost, a već bi se mogao suočiti s prvim izazovom… Naime, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u Sarajevu, EU od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije.

“Neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti te ugrožava evropsku i globalnu sigurnost i stabilnost. EU je ujedinjena u svom odgovoru na invaziju i donijela je opsežne mjere. Od BiH, kao zemlje kandidata, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU. Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom”, rekli suoni u četvrtak.

Dodali su da u okviru Mehanizma za praćenje liberalizacije viznog režima pažljivo prate na koji način vlasti BiH sprovode pitanja koja su vezana za migracije i viznu politiku.

“U petom izvještaju, objavljenom u decembru 2022. godine, potvrđeno je da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom te je preporučeno da BiH ‘prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU'”.

Iako je pitanje viznog režima s Rusijom bilo aktivno još i ranije, nakon što je BiH postala kandidatkinja za članstvo u EU, pitanje usklađivanja s viznom politikom EU dobilo je na važnosti i EU očekuje da to pitanje dođe na dnevni red, posebno nakon što je formirana nova vlast na nivou države.

EU od BiH, takođe, traži da BiH osigura da sve osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita imaju efikasan pristup procedurama azila, te da, kako je navedeno, spriječi svaki rizik od nasilnog povratka u zemlje u kojima bi osobe mogle biti izložene progonu.

Osim po pitanju viza, EU očekuje od BiH da primjenjuje sankcije EU prema Rusiji, koje su u nekoliko navrata usvajane na nivou Savjeta EU u proteklih desetak mjeseci. Jedan evropski zvaničnik nam je nedavno rekao da je BiH formalno prihvatila sankcije, ali da ih ne sprovodi.

U posljednjim zaključcima Evropskog savjeta iz decembra prošle godine, u kojima je dodijeljen status kandidata za BiH, spominje se i potreba usklađivanja viznog režima s EU i primjena restriktivnih mjera. Iako se Rusija ne spominje imenom, iz konteksta se može zaključiti da se radi o toj zemlji. U 92. paragrafu BiH se poziva na punu primjenu sankcija, dok se u paragrafu 89. govori o potrebi usklađivanja vizne politike BiH sa EU.

I u Izvještaju o napretku Evropske komisije ističe se da BiH treba da uvede vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom.

“BiH ne izdaje vize na državnoj granici. Da bi BiH imala sistem migracija koji dobro funkcioniše u sigurnom okruženju, zemlja mora da se uskladi s viznom politikom EU”, naglašeno je u tom izvještaju.

Dana, 26.1.2023.godine oko 06,25 sati na magistralnom putu M.4 Tuzla-Doboj u mjestu Donja Orahovica, grad Gračanica dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali terensko motorno vozilo „Sang Yong“ kojim je upravljao D.K., rođen 1997.godine iz Donje Orahovice i pmv. „Golf IV“ kojim je upravljao A.T., rođen 2002.godine iz Donje Orahovice.

U ovoj saobraćajnoj nezgodi, vozač A.T. je zadobio povrede o čijem stepenu se ljekari SHMP Doma zdravlja Gračanica nisu izjasnili, dok je njegova saputnica F.T., rođena 1975.godine zadobila tešku tjelesnu povredu konstatovanu od strane ljekara UKC-a Tuzla, gdje je zadržana na daljem liječenju.

O navedenom je obaviješten kantonalni tužilac, a potrebne mjere i radnje su preduzeli policijski službenici PS i OKP PU Gračanica.

Vlada Danske predlaže da vojna služba u zemlji bude obavezna za žene zbog sve snažnijih kritika njenih zapadnih saveznika u vezi s nedostacima u oblasti odbrane, javlja Anadolija.

Plan je otkrio ministar odbrane i zamjenik premijera Jakob Ellemann-Jensen u intervjuu za lokalne medije.

Nakon porasta tenzija u regionu od početka rusko-ukrajinskog rata prošlog februara, ova skandinavska država teži povećanju broja pripadnika Oružanih snaga.

Ministar je istakao da će uključivanje žena u Oružane snage pomoći Danskoj da ispuni zahtjeve NATO-a, dodajući da će njihovo prisustvo također biti korisno u svakom smislu.

Trenutno se Dankinje mogu dobrovoljno pridružiti vojsci, dok muškarci imaju zakonsku obavezu da služe najviše četiri mjeseca ukoliko su pozvani po sistemu lutrije.

Saopštenje je objavljeno nakon što je Ministarstvo odbrane objavilo zaključke dvogodišnje revizije NATO-a u kojoj se izražava zabrinutost zbog neuspjeha Danske da investira u svoje vojne snage u skladu s geostrateškim zahtjevima.

Ranije ove sedmice, Danska se obavezala da će Ukrajini na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog donirati 19 artiljerijskih sistema haubica Cezar francuske proizvodnje.

Premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić, sa saradnicima, razgovarala je danas sa delegacijom Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini o "Projektu unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini" (Air Quality Improvement Project - AQIP), koji ova međunarodna finansijska institucija planira implementirati u četiri kantona u Federaciji BiH, među kojima je i Zeničko-dobojski kanton.

Projekat se sastoji od tri suštinske komponente, uz dodatnu komponentu za upravljanje projektom, a bit će realizovan kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) od 50 miliona američkih dolara.

Prva komponenta podrazumijeva institucionalno jačanje monitoringa i upravljanja kvalitetom zraka, druga je fokusirana na povećanje održivog grijanja i energetske efikasnosti u domaćinstvima, dok treća komponenta podrazumijeva podršku tranziciji na javni transport s niskim emisijama u Kantonu Sarajevo.

Yuriy Myroshnychenko, voditelj projekta i viši specijalist za energiju, rekao je da su tri komponente međusobno povezane, pri čemu prva komponenta, za koju je planirano 5 miliona dolara, igra ulogu strateškog institucionalnog krova za cijeli projekat i predstavlja temelje za povećanje kvaliteta zraka u FBiH i nakon završetka projekta.

Premijerka Mehmedić je naglasila da je energetska efikasnost među ključnim prioritetima Vlade Zeničko-dobojskog kantona, te da ovaj kanton ulaže napore i izdvaja značajna sredstva za ove projekte posebno u oblasti obrazovanja.

Podsjetila je da je već ranije u kantonu uspostavljen sistem mjernih stanica za praćenje zagađenosti zraka te Centar za okoliš na Institutu "Kemal Kapetanović", koji Vlada u narednom periodu želi jačati u organizacionom i kadrovskom smislu.

Navela je da značajne napore ulažu i lokalne zajednice, navodeći primjer Grada Zenice i projekta "Toplana Zenica", realizovanog s kompanijom "ArcelorMittal" i ostalim dioničarima, kojim je za potrebe daljinskog grijanja ugradnjom novih gasnih kotlova potpuno eliminisana upotreba uglja te osigurana stabilna i kontinuirana isporuka toplotne energije.

Istakla je da je u toku i implementacija Projekta za poboljšanje energetske efikasnosti u Kantonalnoj bolnici Zenica, finansiran kreditom EBRD-a, kojim će se, između ostalog, postojeća kotlovnica na ugalj zamijeniti novim savremenim postrojenjem koje će kao izvor energije koristiti prirodni gas.

Premijerka je naglasila da je Zeničko-dobojski kanton zainteresovan za projekat Svjetske banke, a posebnu za drugu komponentu kojom bi osigurali djelimične grantove uz doprinos domaćinstava za ulaganja u održivo grijanje, isključivo za invididualne stambene objekte, a što podrazumijeva zamjenu tradicionalnih peći i kotlova na čvrsta goriva (ogrjevno drvo ili ugalj) modernim i čistim tehnologijama grijanja (kotlovi na pelet, toplotne pumpe zrak-zrak/zrak-voda).

Implementacijom ovih aktivnosti će se doprinijeti smanjenu emisija iz malih kućnih ložišta, a što je jedna od mjera koje vode ka poboljšanju kvaliteta zagađenja zraka.  

Press služba ZDK

Radnicima u javnim vlastima u Holandiji rečeno je da se klone TikToka zbog rastuće zabrinutosti širom EU i SAD da platforma za razmjenu videa u kineskom vlasništvu predstavlja rizik za privatnost.

Holandska ministarstva i agencije uglavnom slijede preporuku da se klone TikTok naloga i zaustave vladinu komunikaciju i oglašavanje na platformi, rekla su dva vladina zvaničnika za POLITICO. Ova reakcija je uprkos naglom porastu popularnosti aplikacije u Holandiji, gdje ima oko 3,5 miliona korisnika.

Holandske vlasti od TikToka slijede savjet ministarstva općih poslova da se "obustavi korištenje TikToka za vladu dok TikTok ne prilagodi svoju politiku zaštite podataka" objavljen u novembru. Iako preporuka liči na nedavnu odluku američke vlade iz decembra da zabrani upotrebu TikToka na državnim uređajima, holandske smjernice su daleko ograničenije u obimu i primjeni.

Ovo je najnoviji primjer kako se TikTok, u vlasništvu kompanije ByteDance sa sjedištem u Pekingu, suočava s neugodnim vjetrovima u Evropi, što povećava probleme i u SAD-u. Kompanija je već pod istragom zbog slanja podataka o korisnicima Evropske unije u Kinu. Jedan od najžešćih europskih kritičara ove video aplikacije je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je TikTok nazvao „varljivo nevinim“ i uzrokom „prave ovisnosti“ među korisnicima, kao i izvorom ruskih dezinformacija.

Holandski zvaničnici posljednjih mjeseci pokušavaju ojačati veze s Washingtonom dok SAD zagovaraju veću kontrolu izvoza prodaje osjetljive tehnologije Kini, uključujući mašine koje je napravio holandski gigant za štampanje čipova ASML. Holandski premijer Mark Rutte sastao se ovog mjeseca sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, gdje su razgovarali o tome kako "iskreno odgovoriti na izazove Kine", rekao je američki lider novinarima uoči sastanka.

Holandska politika o TikToku, koja je zapravo pauza, a ne zabrana, uglavnom je usmjerena na zaustavljanje upotrebe TikToka u "medijske" svrhe, rekao je glasnogovornik ministarstva općih poslova, i ne nalaže eksplicitno vladinim zvaničnicima da izbrišu aplikacija sa telefona.

Glasnogovornik je rekao da je teško procijeniti koliko su se vladine službe striktno pridržavale savjeta jer ministarstvo ne prati korištenje aplikacije od strane zasebnih službi. Ali dvojica zvaničnika rekli su da je savjet izazvao jasan pomak od aplikacije u vlasništvu Kine, u skladu sa rastućim sigurnosnim problemima širom Zapada.

Koaliciona stranka mlađe holandske vlade pozvala je u novembru na potpunu zabranu aplikacije "u njenom sadašnjem obliku". Na pitanje novinara šta misli o ovom prijedlogu, Rutte je rekao da je to "mišljenje pet mjesta u donjem domu Holandije".

TikTok je početkom novembra priznao da neki od njegovih zaposlenih u Kini mogu pristupiti evropskim korisničkim podacima TikTok-a. Također je bio pod intenzivnom kontrolom u SAD-u zbog izvještaja u magazinu Forbes u decembru da su zaposleni pristupili podacima kako bi pratili lokaciju novinara koji prate TikTok.

Ovog mjeseca, izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew posjetio je Brisel kako bi ublažio zabrinutost na sastancima sa evropskim komesarima, uključujući izvršnu potpredsjednicu Margrethe Vestager, potpredsjednicu za vrijednosti Věra Jourová i komesara za pravosuđe Didiera Reyndersa.

„Računam na TikTok da će u potpunosti izvršiti svoje obaveze u pogledu poštovanja zakona EU i povratka [povjerenja] evropskog regulatora“, rekla je Jourová u snimku upozorenja kompaniji. Ne smije biti sumnje da su podaci korisnika u Evropi sigurni i da nisu izloženi ilegalnom pristupu vlasti trećih zemalja, rekla je ona.

TikTok još nije odgovorio na zahtjev za komentar.