Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je gradovima i općinama sredstva za isplatu prve rate stipendija Ministarstva za boračka pitanja za 1.988 studenata prvog i drugog studijskog ciklusa za akademsku 2021/2022. godinu. Za isplatu prve rate izdvojeno je 274.800,00 KM.

Stipendija za studente prve godine prvog ciklusa studija iznosi 800 KM, za studente viših godina studija 1.200,00 KM, a isplatit će se u osam rata po 100,00 KM, odnosno 150,00 KM.

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK ove godine je za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica, pored ostalih transfera pomoći branilačkoj populaciji, opredijelilo sredstva u iznosu oko 2.200.000,00 KM, čime i dalje nastoji doprinijeti poboljšanju socio-ekonomskog statusa branilačke populacije.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković naglašava da je izmjenama i dopunama Uredbe o stipendiranju redovnog studija branilaca i članova njihovih porodica, koje su stupile na snagu u 2021. godini, znatno poboljšan položaj studenata – pripadnika branilačke populacije, prvenstveno za studente čiji su roditelji pristupili Oružanim snagama kao maloljetna lica.

-Izvršene su i izmjene u dijelu načina bodovanja po različitim kriterijima, koji sada idu u korist studentima, te se samim tim od ove godine povećala mogućnost dodjele stipendija svim studentima koji ispunjavaju propisane uslove, tako da su od ove godine stipendije mogli ostvariti i studenti iz porodičnog domaćinstva gdje studira više članova domaćinstva - ističe Čolaković.

Premijer Mirnes Bašić potvrdio je opredjeljenje Vlade ZDK-a da nastavi unapređivati položaj branilačke populacije.

-Činjenica da su stipendiju dobili svi studenti iz reda branilačke populacije, koji su ispunjavali formalne uslove konkursa, jasno pokazuje politiku Vlade da branilačka populacija mora imati dostojan položaj u društvu - naglašava Bašić.

Po lokalnim zajednicama, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 459 (63.050,00 KM), Visokom 254 (34.800,00 KM), Žepču 226 (30.950,00 KM), Zavidovićima 210 (29.250,00 KM), Tešnju 207 (28.650,00 KM), Kaknju 176 (24.750,00 KM), Maglaju 141 (19.550,00 KM), Brezi 95 (13.200,00 KM), Olovu 79 (11.200,00 KM), Varešu 66 (9.200,00 KM), Doboj Jugu 43 (5.750,00 KM) i Usori 32 (4.450,00 KM).

Press služba ZDK

Iako je zbog ukrajinske krize buking trenutačno usporen, Dubrovnik se priprema za sezonu, odnosno predsezonu koja obično počinje za Uskrs, piše Hrt.hr.

I ove bi godine problem mogao biti nedostatak radne snage. Posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, ionako slabije plaćenima od prosječne plate u turizmu.

S ljetnim redom letenja Dubrovnik je živnuo. Popunjenost aviona oko 60%. U gradu je gotovo 2.500 turista. Ostvareno je 70% noćenja u odnosu na rekordnu 2019. Prednjače domaći, Amerikanci gosti iz BiH, Nijemci.

Uprkos ukrajinskoj krizi pripreme za sezonu idu normalno. Pa i zapošljavanja. Poslodavci se okreću sajmovima poslova u zemlji, ali i u inozemstvu.

“Kako imamo cjelogodišnje poslovanje imamo ključan broj zaposlenih cijelu godinu, znači u stalnom radnom odnosu što se tiče priprema za sezonu to počinje dosta ranije, ide postepeno, zapošljavano i studente ako postoji interes obje strane”, objašnjava Mia Miloslavić, voditeljica marketinga Hotela Hilton Imperijal Dubrovnik.

Najtraženije su domaćice, čistačice, sobarice, konobari, pomoćni radnici u kuhinji, kuhari.

Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske iz Područnog ureda Dubrovnik, naglašava da su plaće u turizmu ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj, a deficitarna zanimanja koja se traže svake sezone, su ispod prosječne plaće u turizmu.

Sve je više uvozne radne snage iz dalekih zemalja.

“Prije smo bili ograničeni na susjedne zemlje, međutim sad imamo Indiju, Filipine nema više nikakvih ograničenja u pogledu radne snage. Radne snage nikad dovoljno, to će vam reći svi koji rade. Međutim, sezona se nekako odradi i uz nedostatak radne snage”, kaže Lujić.

Hotelijeri procjenjuju da će i ove godine u Hrvatskoj nedostajati između 30 i 35 hiljada sezonaca.

Predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić izjavio je da kao najveći proizvođač brašna u Bosni i Hercegovini ova kompanija prioritetno nastoji zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta.

– Cijene pšenice na svjetskim berzama su u stalnom porastu, a u proteklih nekoliko sedmica su uvećane i nekoliko puta. Pojačana je potražnja i narudžbe iz inostranstva, ali mi smo odlučili reducirati izvoz i prioritetno zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Učinit ćemo sve što je potrebno kako bh. tržište ne bi oskudijevalo s brašnom i drugim prehrambenim proizvodima na koje smo fokusirani, ističe Hrvić u izjavi za Fenu.

On kaže da su u AS Holdingu svjesni činjenice da su vodeći proizvođač hrane u BiH i da kao odgovorna domaća kompanija poduzimaju konkretne mjere da ne dođe do nestašice njihovih proizvoda, ali da ne mogu uticati na zaista ogromne poremećaje na globalnom tržištu odakle dolaze sirovine.

– U BiH imamo dovoljno silosa da skladištimo količine pšenice potrebne za godinu dana. Naše ukupne godišnje potrebe na nivou Bosne i Hercegovine su oko 450.000 tona pšenice. Bilo bi dobro da se interventno uvezu veće količine pšenice u vidu robnih rezervi za svaki slučaj. Ukoliko nastavimo kontinuirano nabavljati isporukom pšenicu, tada ćemo imat značajno relaksiraniju situaciju. Uz sve to, mjere koje smo mi u AS Holdingu poduzeli i poduzimamo sigurno će pomoći da udar na naše tržište bude što manji i da građani BiH imaju dovoljne količine brašna i drugih naših proizvoda. Pratimo stanje i vršimo procjenu zaliha pšenice i drugih sirovina kako bismo osigurali optimalnu proizvodnju. Osim brašna, kompanije iz naše grupacije proizvode so, pekarske, konditorske i druge prehrambene proizvode i naš je primarni cilj da svih tih proizvoda bude dovoljno na domaćem tržištu, ističe Hrvić.

Dodaje da se i u ovoj kriznoj situaciji pokazalo koliki je značaj domaće proizvodnje te da prehrambena industrija sigurno spada u strateške. Hrvić apeluje i ovaj put da se zasije svaki pedalj obradive zemlje i pojača domaća proizvodnja primarnih poljoprivrednih proizvoda. Najavljuje i aktivnu suradnju s Federalnom vladom koja je ovih dana najavila da će povećati robne rezerve ključnih proizvoda, a prvenstveno pšenice, ulja i lijekova. AS Holding je i najveći dioničar vodećeg domaćeg proizvođača lijekova Bosnalijeka.

– Farmaceutska industrija je u ovakvim situacijama takođe od ključnog značaja. Potrebno je uraditi sve kako bi Bosnalijek što prije stabilizirao poslovanje koje je umnogome otežano zbog poznatih okolnosti. Zajedno sa ostalim dioničarima imenovali smo novi nadzorni odbor i vjerujem kako ćemo ubrzo stabilizirati poslovanje. AS Holding će kao najveći dioničar dati značajan doprinos razvoju poslovanja Bosnalijeka. Nama je postala neka vrsta posebnog izazova podići mnoge domaće posrnule kompanije. Činimo to kako bismo spasili radna mjesta, ali i doprinijeli razvoju cijele naše privrede. Uostalom, svako ko prati naš rad zna da je AS holding do sada samo kupovao, a nikad prodavao firme. I to govori o našoj poslovnoj filozofiji i namjerama, ističe Hrvić.

Zbog ukrajinske krize, u Njemačkoj građani prazne rafove sa suncokretovim uljem u prodavnicama, a prvi ugostitelji izbacuju iz jelovnika pomfrit zbog nedostatka ulja i visoke cijene.

Pošto je Ukrajina značajan proizvođač suncokretovog ulja i ulja od uljane repice, zemlja iz koje Njemačka uvozi ove proizvode, Nijemci strahuju da će morati uskoro da odustanu od pomfrita.

Prvi ugostitelji, kao što je Freddy Basel iz Darmštata, izbrisao iz jelovnika pomfrit.

On je, dnevniku “Bild”, rekao da ima problema s jestivim uljem za fritezu, kao i da je suncokretovo ulje postalo veoma skupo.

Baler je u januaru plaćao 90 euro centri za litar ulja od uljane repice, a danas košta i do četiri eura po litru.

To je, kaže preskupo, i bilo bi neizbježno podići drastično cijenu pomfrita.

U njemačkim supermarketima cijene ulja su skočile za 29 odsto.

U susjednoj Austriji u supermarketima nema problema s ponudom ulja.

U Austriji se nudi ulje uljane repice i suncokreta iz domaće proizvodnje, ali su ugostitelji koristili mnogo jeftinije ukrajinsko ulje, koje sada zamjenjuje ono iz domaće proizvodenje.

Austrijske vlasti ističu da je snabdijevanje uljem osigurano i da građani ne moraju da prave zalihe.

Na području Zeničko-dobojskog kantona tokom proteklih dana bilježi se veći broj intervencija uzrokovanih nastankom požara. Kako su nam kazali jučer (ponedjeljak) iz Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, samo tokom protekla 24 sata zabilježeno je 36 intervencija.

„Imali smo 11 intervencija u Zenici. Uglavnom su to intervencije na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na područjima: Vražale, Banlozi i Velika Broda, dok su intervencije na gašenju požara šume i niskog rastinja zabilježene na lokacijama Lađice, Tišina, Šerići, Gorica, Gradišće i tri puta smo imali intervencije na Zmajevcu. I danas (ponedjeljak, op.a.) su naše ekipe na terenu na Zmajevcu, jer je požar sada zahvatio drugu stranu. Naše ekipe su na terenu“, kazao nam je Arslan Žuna, iz Operativnog centra Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.

U Zavidovićima su zabilježene dvije intervencije na gašenju požara niskog rastinja i šume na lokacijma Vozuća i Gostović; u Maglaju tri intervencije, na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja u naselju Bakotić, požara šume i niskog rastinja u mjestu Bočinja, te intervencija na gašenju požara otpadnog materijala u ulici 1.mart. Intervencije su zabilježene i u Tešnju, Kaknju, Visokom, Žepču i Brezi.

„U Tešnju smo imali jednu intervenciju na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja u mjestu Miljanovci, u Kaknju sedam intervencija – na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na lokacijama Škomlići, Donji Kakanj, Bijele Vode, Poljani, te intervencije na gašenju požara šume i niskog rastinja na lokacijama Modrinje, Zagrađe i Gornji Banjevac. Svi požari su ugašeni. U Visokom smo, također, imali sedam intervencija. U mjestu Dobrinja gorili su i elektro kablovi, zajedno sa suhom travom. U Žepču su zabilježene tri intervencije na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na lokacijama: Vitlac, Golubinja i Želeća i u Brezi dvije intervencije na gašenju požara niskog rastinja i šume na lokacijama Sutješčica- Smrekovica, gdje je gorjela drvena vikendica, ali nije bilo povrijeđenih osoba. Isto tako, zabilježena je i intervencija na gašenju požara veće količine automobilskih guma u mjestu Kahve. Svi požari su ugašeni“, kaže Žuna.

(N.R.)

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Mirsad Hadžić razgovarao je danas s direktorom Kantonalnog zavoda za urbanizam i prostorno uređenje (KZUPU) Zeničko-dobojskog kantona Refikom Zekovićem o unapređenju saradnje ova dva organa na izradi prostorno-planske dokumentacije.

Zeković je rekao da je KZUPU pokazao spremnost i odlučnost da zaštiti poljoprivredno zemljište, ali i ostale resurse prilikom pripreme odnosno izrade prostorno-planske dokumentacije ZDK-a i jedinica lokalnih samouprava.

Predstavnici ovog zavoda informisali su ministra Hadžića i njegove saradnike o statusu prostornih planova svih općina ZDK-a, kao i naporima koji se ulažu prilikom njihove izrade.

Ministar Hadžić je rekao da su uposlenici ovog ministarstva pružili pomoć prilikom izrade prostorno-planskih dokumenata, kako bi se zajedničkim snagama uklonili nedostaci i u konačnici donijeli prostorno-planski dokumenti gradova i općina ovog kantona sa posebnim akcentom na zaštitu poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog prirodnog resursa.

Sastanku su prisustvovali stručni savjetnik za arhitekturu i urbanizam KZUPU Alma Begović Hasanica, pomoćnik ministra poljoprivrede Ermin Tabak, šef Odsjeka za stručnu savjetodavnu službu biljne proizvodnje, poljoprivredno zemljište, novčane podrške i ruralni razvoj Hajrudin Bečić i viši stručni saradnik za poljoprivredno zemljište i ruralni razvoj Dalila Marušić Čišija.

Press služba ZDK

Za većinu učenika osnovnih i srednjih škola na području Zeničko-dobojskog kantona danas je zadnji radni dan pred odlazak na jednosedmični proljetni raspust. U školama u kojima se nastava odvija po Nastavnom planu i program na bosanskom jeziku, proljetni raspust zvanično počinje u ponedjeljak, 28. marta – potvrdio je u izjavi za Fenu ministar obrazovanja tog kantona Spahija Kozlić.

“Osnovci i srednjoškolci koji se obrazuju po NPP-u na bosanskom jeziku narednu će sedmicu biti na raspustu, a u školske klupe će se ponovo vratiti 4. aprila. U školama u kojima se nastava realizira po NPP-u na hrvatskom jeziku – osnovna škola i gimnazija KŠC “Sveti Pavao” Zenica, na raspustu će zbog katoličkog Uskrsa biti od 14. do 18. aprila, a Franjevačka klasična gimnazija Visoko od 14. do 19. aprila”, navodi ministar Kozlić.

U školama u općinama Žepče i Usora, u kojima se nastava odvija po NPP-u na hrvatskom jeziku, đaci će na proljetnom raspustu biti od 14. do 25. aprila.

Polaznici Medrese “Osman ef. Redžović” iz Velikog Čajna kod Visokog, zbog mjeseca ramazana, na raspustu će biti od 4. aprila do 6. maja.

Nekoliko bh. udruženja poljoprivrednih proizvođača pokrenulo je inicijativu kojom traže od mljekara i trgovačkih lanaca povećanje cijene sirovog mlijeka na 0,95 KM po litru sa sadašnjih 0,55KM/l.

Zbog povećanja cijena žitarica, gnojiva, sjemena i nafte u Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona smatraju da je ispunjenje njihovog zahtjeva jedini način da u ovome periodu opstanu na tržištu kao proizvođači hrane.

– Spas bosanskohercegovačkog mljekarstva je u podizanju cijene mlijeka na 0,95KM/l. Ispunjenje tog zahtjeva bi proizvođačima mlijeka omogućilo poslovanje na pozitivnoj nuli jer mi smo sada u ogromnim minusima i sjetva će nas troduplo više koštati u odnosu na prošlu godinu – izjavio je za Fenu Eldin Glibanović iz Grupacije mljekara Tuzlanskog kantona.

Kako navodi, poljoprivredni proizvođači se nisu finansijski oporavili ni od posljedica suše u prošloj godini, a već se suočavaju s visokim cijenama sjemenskog materijala.

– Mljekarstvo u Tuzlanskom kantonu ima kapital od 110,7 miliona KM i mislim da ne bi imalo smisla ugroziti taj kapital zbog četiri do pet miliona KM, koliko bi realno koštali naši zahtjevi – izjavio je Glibanović za Fenu.

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je Program novčanih podrški za poljoprivredu i ruralni razvoj u ovoj godini kojim će se omogućiti isplata novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima.

Glibanović smatra da taj program neće biti dovoljan, te da je potreban jedan drugačiji pristup sektoru poljoprivrede.

– Iscrpljeni smo definitivno od prošle godine, a i ova godina nas ne mazi. Za svojih pedeset grla, morao bih zasijati oko 50 hektara. Ranije sam mogao jedan hektar zasijati za 1 – 1,5 hiljadu KM, što ove godine neću moći za 3 – 3,5 hiljade KM, što znači da mi za sjetvu samo treba oko 150 hiljada KM – izjavio je Glibanović.

U Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona se nadaju pomoći svih nivoa vlasti kroz nabavku što većih količina gnojiva, sjemena i herbicida, a kako kažu, oni će odgovornost preuzeti na sebe kako bi za stanovništvo proizveli što više hrane.

Za ponedjeljak su zakazali sastanak u Vladi Tuzlanskog kantona kako bi dogovorili naredne korake za zajednički izlazak iz ove krize.

U Prozor-Rami, Konjicu, Neumu i Čitluku i dalje je aktivno više požara, no zasad nijedan ne prijeti kućama, izvijestili su u subotu iz Operativnog centra Civilne zaštite HNK.

Tako su u Prozor-Rami aktivni požari na lokaciji Tošanica-Hudusko, zatim u mjestu Parcani, te u mjestu Blace. Na svim lokacijama gore šuma i nisko raslinje, a trenutno nijedan požar ne prijeti naseljenim mjestima.

U Konjicu je trenutno aktivan požar u mjestu Obri gdje gore mješovita šuma i nisko raslinje, no trenutno nema prijetnje naseljenim mjestima.

Također, na području te općine aktivan je požari u Vrabaču gdje gore deponija smeća i borova šuma, a sinoć od 22.20 sati izbio je požar i na Bukovoj glavi, gdje gori šuma i nisko raslinje.

Tokom jučerašnjeg dana požar iz Širokog Brijega se širio prema Gornjoj Blatnici, jednim dijelom u općini Čitluk, na nepristupačnom terenu. Trenutno je požar još uvijek aktivan, ali ne prijeti naseljenim mjestima.

Na području Neumu od 5.40 sati u mjestu Klepovica gori deponija smeće. Požar je još uvijek aktivan, ali manjeg intenziteta, stoji u izvješću.

(klix.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Program utroška sredstava planiranih u Budžetu Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu na poziciji "Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti - za zdravstvo" u iznosu od 3 miliona KM.

-Raspodjelu sredstava ćemo izvršiti nakon donošenja Zakona o konsolidaciji zdravstvenih ustanova FBiH, kada ćemo znati koliko će sredstava biti dodijeljeno našim zdravstvenim ustanovama sa nivoa FBiH. Vlada ZDK je pokazala odgovornost prema zdravstvenim ustanovama i siguran sam da će one i tokom ove godine dobiti znatno veći iznos sredstava nego što su imale u prethodnom periodu - rekao je ministar zdravstva dr. Adnan Jupić.

Vlada je na prijedlog Ministarstva zdravstva odobrila sredstva za nabavku PCR, antigent testova i potrošnog materijala za vršenje testiranja na korona virus u bolničkim ustanovama. Kantonalnoj bolnici Zenica odobreno je 375.000 KM, a Općoj bolnici Tešanj 177.000 KM.

Usvojen je i Izvještaj o utrošku sredstava za period januar - decembar 2021. godine sa pozicije "Ostali transferi za zdravstvo - Tekući transfer zdravstvenim ustanovama za sprečavanje širenja bolesti izazvane korona virusom - COVID-19“.

Press služba ZDK