Zbog poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva pojedine Dobojlije će doći u situaciju da biraju hoće li biti gladne ili će prestati da plaćaju komunalne usluge, upozorili su iz Udruženja za zaštitu potrošača, a prioritet građanima, sve su prilike, neće više biti računi.

"Do pre dva-tri meseca oni prvo plate sve režije, sve to što treba redovno, i ono što im ostane onda raspoređuju na lekove i na hranu. Međutim, izgleda da je sada situacija obrnuta jer smo primetili sve veća dugovanja za ekonomske usluge, odnosno dolaze nam građani i pitaju na koji način da ne plaćaju određene usluge 'Toplane', odvoza smeća, vode itd. Kroz razgovor zaključili smo da je standard daleko ispod nivoa i da će upravo zbog nestašice novca doći u poziciju da ili plaćaju račune ili da jedu", rekla je Snežana Šešlija, predstavnica dobojskog udruženja potrošača.

Tri kategorije građana su najviše pogođene divljanjem cijena, navodi Šešlija. Tu su, osim penzionera, i nezaposleni stariji od 65 godina koji nemaju penziju i koji za život zarađuju radeći nešto uslužno, kao i ratni veterani koji s niskim boračkim dodatkom ne mogu da prežive.

Iako nemaju velike koristi od jadikovanja, najstarije Dobojlije ovih dana kucaju na vrata Udruženja penzionera žaleći se na sve manje kese, a sve veće račune s kojima izlaze iz marketa.

"U gradu Doboju oko 3.500 penzionera ima penziju do 400 KM. Ljudi su izbezumljeni, jednostavno zabrinuti su dokle ovako, kako ovako, da li će se ovako moći izdržati. I zaista vidim da je teško ljudima koji s ovako niskim penzijama treba da preživljavaju, da izdrže. Mislim da aktuelna vlast i naša gradska treba nešto da preduzmu da se status ove kategorije građana popravi. Da li su to jednokratna novčana pomoć, da se da nešto, da se ljudima malo kompenzuju ti troškovi, ili povećanje penzija, što je, evo, najavljeno", izjavio je Rajko Gligorić, predsjednik Udruženja penzionera.

Poskupljenja su natjerala penzionerku Dragicu Kaurinović da smanji količinu prehrambenih artikala koje svakodnevno pazari.

"Penzija je izuzetno mala, nije dovoljna za onu kupovinu koja je bila dosad, i odmah se manje kupuje, u manjim količinama. Manje voća kupujem, manje slatkiše", navela je Kaurinovićeva.

(N.N.)

U Međugorju je trenutno smješteno 206 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je 132 djece, svi su dobro i pružena im je i psihosocijalna podrška.

– Smješteni su na 18 lokacija, većinom pansiona. Ukupno ih je 206, djece je 132, četiri su muškarca-vozača, dok su ostalo žene. Relativno su svi dobro i zdravo. Brinemo o njima i imaju potpunu zdravstvenu zaštitu – ustvrdio je sekretar Crvenog križa Čitluk Andrija Stojić.

Kazao je kako je na samom početku dolaska ukrajinskih izbjeglica jedna izbjegla osoba bila covid pozitivna, ali da je period izolacije prošao, testirana je, tako da sada nema zaraženih.

Kako dodaje, Crveni križ redovno podmiruju sve potrebe, a organizirao je i radionice za psihosocijalnu podršku.

– Djelatnici Crvenog križa spremni su im u svakom datom momentu pružiti psihosocijalnu potporu. Dakle i na tom polju smo u potpunosti spremni odgovoriti bilo kakvim izazovima. Zasad nema poteškoća i sve je psihosocijalno stabilno. Crveni križ u potpunosti nastoji podmiriti redovne obaveze – naglasio je.

Stojić kaže kako ima i najavljenih dolazaka , a da li će oni biti ostvareni ostaje da se vidi.

– Ovih dana svjedoci smo činjenice da jedna obitelj dođe, druga ode i sve tako. Najavljenih dolazak ima, ali šta će biti od toga realizirano ne znamo. Događa se da ljudi krenu ovamo pa saznaju u putu da ovdje ne mogu steći izbjeglički status i dođe do preusmjerenja. Općenito, u evropskim zemljama im se nudi više i pristojnije – zaključuje Stojić.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg produžit će svoj mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini, izvijestili su norveška televizija TV2 i dnevnik Dagens Naeringsliv, pozivajući se na neimenovane izvore, prenosi Reuters.

Stoltenbergov trenutni mandat ističe 1. oktobra, a trebao je preuzeti dužnost guvernera centralne banke svoje rodne Norveške do kraja 2022. godine.

Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni sekretar NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice.

Ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva “specijalnom operacijom”, dovela je do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata, dok su zapadne zemlje počele preispitivati iz temelja svoje odbrambene politike.

Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013. Godinu dana kasnije postao je glavni sekretar NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra finansija i energetike.

Norveška vlada prošlog mjeseca imenovala je zamjenicu šefa centralne banke Idu Wolden Bache guvernerkom Norges Banke na period do devet mjeseci, a Stoltenberg je trebao preuzeti čelnu poziciju do kraja godine.

Guverner centralne banke zadužen je za određivanje kamatnih stopa i upravljanje finansijskom stabilnošću, kao i za nadzor nad norveškim državnim fondom, najvećim na svijetu s imovinom od 1.4 biliona dolara.

Općina Žepče bila je domaćin sastanka o implementaciji Kantonalnog operativnog plana odbrane od poplava (KOP) na kojem su učestvovali direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona Džavid Aličić, pomoćnici gradonačelnika/načelnika u općinama/gradovima te predstavnik Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK-a.

Općinski načelnik Žepča Mato Zovko upoznao je učesnike sastanka sa stanjem civilne zaštite u ovoj općini, sa težištem na provedbu KOP-a.

Nakon rasprave zaključeno je da je neophodno u što kraćem roku revidirati KOP, uključiti sve nosioce u njegovu implementaciju, a resorno ministarstvo u Vladi Zeničko-dobojskog kantona dužno je osigurati da se 20 posto sredstava vodnih naknada obavezno utroši u preventivne radnje u riječnim koritima.

Press služba ZDK

U narednim danima, na stadionu Bilino Polje u Zenici, bit će odigrane dvije međunarodne nogometne utakmice, tačnije, radi se prijateljskoj nogometnoj utakmici između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Gruzije koja će se odigrati dana 25.03.2022. godine, sa početkom u 20,45 sati, i prijateljskoj nogometnoj utakmici između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Luksemburga koja će se odigrati dana 29.03.2022. godine, sa početkom u 20,45 sati.

U skladu sa najavljenim utakmicama, Uprava policije policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je poduzela intenzivne aktivnosti na obezbjeđenju ovih značajnih sportskih događaja, kako bi se iste održale u bezbjednim uslovima i kako bi bilo spriječeno bilo kakvo ugrožavanje lične i imovinske sigurnosti navijača, stručnog osoblja i gostiju. U fazi vršenja priprema, održavaju se sastanci Štaba, formiranog za koordiniranje i nadziranje svih aktivnosti koje se poduzimaju, na kojim se prati realizacija i provođenje konkretnih zadataka i naloženih obaveza nosilaca zadataka iz sačinjenih planova obezbjeđenja. Kako je predviđeno, pored mjera fizičkog obezbjeđenja poduzimat će se i mjere saobraćajnog, operativnog i KDZ obezbjeđenja utakmica.

Službenici policije će protiv svih onih koji ne budu postupali u skladu sa izdatim naredbama ovlaštenih službenih lica, kao i u skladu sa odredbama Zakona o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, poduzimati zakonom predviđene mjere i radnje. U cilju dosljedne primjene navedenih zakonskih odredbi, prvenstveno kada su u pitanju nedozvoljeni predmeti i protivpravna ponašanja, podsjećamo navijače na odredbe Člana 4. Zakona o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojem su definisani svi prekršaji iz naznačenog Zakona, opisane protivpravne radnje i ponašanja prije, za vrijeme i nakon održavanja utakmice, te sankcije za utvrđene prekršaje.

Naznačenim zakonom je zabranjeno unošenje na stadion:
• bilo kakvih oštrih i tvrdih predmeta pogodnih za bacanje,
• pirotehničkih sredstava (petardi, baklji i sl.) i
• alkoholnih pića i drugih flaširanih napitaka.

Na ulazima u stadion, vršit će se detaljan pregled svih lica radi sprječavanja unošenja u stadion nedozvoljenih predmeta, a osobama koje i pored upozorenja pokušaju unijeti u stadion takve predmete, neće biti dozvoljen ulazak u stadion.

Podsjećamo navijače na njihovu obavezu da postupaju u skladu sa naredbama izdatim od strane policijskih službenika, kao i uputama predstavnika zaštitarskih agencija i drugih službenih lica.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona takođe poziva građane da ukoliko raspolažu bilo kakvim bezbjednosno interesantnim informacijama, kao i informacijama o uočenim krivičnim djelima, prekršajima i drugim nezakonitim pojavama, da o tome odmah informišu nadležnu policijsku stanicu pozivom na broj 122 ili direktnim obraćanjem policijskim službenicima na terenu.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

U pojačanim inspekcijskim nadzorima nad formiranjem cijena i marži shodno odlukama Vlade FBiH, Federalni tržišni inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove je od početka 2022. godine izvršio 184 inspekcijska nadzora.
Inspekcijskim poslovima je utvrđeno 105 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 206 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 230.350 KM.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove saopćili su da zbog utvrđenih nepravilnosti, kod jednog prometnika naftnih derivata van prometa je stavljeno i oduzeto 13.000 litara dizela. Također, federalni inspektori izvršili su i 88 kontrolnih nadzora u svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu sa mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH.

"Ukupan raspoloživi broj federalnih tržišno, turističko-ugostiteljskih inspektora (12) od početka marta prioritetno je usmjeren na kontrolu benzinskih stanica po zahtjevima i informacijama Federalnog ministarstva trgovine o povećanju cijena goriva i prijavama potrošača. Federalni tržišni inspektori također kontinuirano vrše i kontrole formiranja cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda s liste od 17 proizvoda obuhvaćenih Odlukom Vlade FBiH. Iako je još uvijek velik procenat privrednih subjekata kod kojih se bilježe nepravilnosti inspektori evidentiraju i značajan broj slučajeva smanjivanja ranije povećanih cijena. Osim globalnog povećanja cijena sirovina i proizvoda iz uvoza, poskupljenjima i nestašicama u FBiH, nažalost, doprinosi i prevelika potražnja usljed straha građana od nestašice i poskupljenja, zbog čega i apelujemo na građane da ne gomilaju zalihe i na taj način i sami doprinesu stabilizaciji tržišta“, saopćio je Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor po ovlaštenju.

Uzimajući u obzir ograničen broj federalnih inspektora koji su kontinuirano prisutni na području cijele FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove obratila se i kantonalnim inspekcijskim organima koji su izvršili 319 inspekcijskih nadzora.

Prema sublimiranim rezultatima federalne i kantonalnih inspekcija na području FBiH od početka 2022. godine do 20. marta 2022. godine izvršeno je 467 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih su utvrđene nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 298 prekršajnih naloga s ukupnim finansijskim teretom od 286.700 KM.

(klix.ba)

Ogroman rast cijena goriva u Europi izazvao je val nezadovoljstva među vozačima koji smišljaju načine kako što manje 'kihnuti' na benzinskoj. U moru inovativnih ideja, najdalje su otišli Nizozemci koji su provalili novi 'način uštede'.

Oni jednostavno ne plaćaju gorivo. Natoče auto i odu.

Iako se radi o čistoj krađi, vozači u Nizozemskoj imaju računicu. Pun tank od 70 litara trenutno se plaća 164 eura (1242 kune), a kazna za takav prekršaj iznosi 131 euro (990 kuna). Dakle, ukoliko ih uhvate u prekršaju, njihova zarada i dalje iznosi 252 kune.

Barem tako misle.

Kako navode nizozemski mediji, prošloga je tjedna zabilježeno 370 krađa goriva. Kradljivci su najčešće samo pobjegli, no zaposlenici benzinskih postaja tvrde da im mnogi vozači nakon što natoče gorivo kažu da ga nemaju s čime platiti. Neki su im kao garanciju ostavili dokumente po koje se nikada nisu vratili.

Lourens 't Hart iz agencije SODA koja prati kriminal na benzinskim postajama objasnio je što se događa: 'Ne mislim da je riječ o porastu kriminala. Ljudi žele platiti, ali ne mogu. Očekujemo da će se fenomen neplaćanja nastaviti sve dok cijene goriva divljaju'.

Komentirao je i računicu da je bolje platiti kaznu nego puni rezervoar: 'Vidio sam to na internetu, ali moram upozoriti potencijalne kradljivce da rupe u zakonu nema. Uz kaznu, oni moraju platiti i trošak goriva. Dakle, računica ne postoji'.

(S.D.)

Služba civilne zaštite Općine Tešanj kroz svoje redovne aktivnosti provodi preventivne mjere zaštite od požara, a naročito u vrijeme izvršavanja radova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, pri čemu vrši animiranje stanovništva putem medija u cilju provođenja mjera zaštite od požara. U tom smislu dostavljamo Vam tekst obavijesti koju je potrebno emitovati 2 puta dnevno u periodu mjesec dana, prema slijedećem:

STROGO ZABRANJENO NEPROPISNO PALJENJE VATRE NA OTVORENOM PROSTORU

Obzirom da su ovih dana visoke temperature zraka, dovele do toga, da građani počinju sa proljetnim uređenjem svojih parcela, zemljišta, bašta, čisteći i spaljujući korov, i time dovode do većih ili manjih požara, koji mogu ugroziti njih same ali i druge ljude i njihovu imovinu.

Stoga, podsjećamo građane, da je STROGO ZABRANJENO nepropisno paljenje vatre na otvorenom prostoru, posebno na mjestima koja se nalaze u  neposrednoj blizini šuma, benzinskih stanica, plinskih stanica i slično, kao i na nepristupačnim mjestima na kojima nije moguć pristup vatrogasnih vozila.

Prilikom loženja vatre, građani se moraju u potpunosti pridržavati i poštivati propisane  mjere opreza kao što su:
1. Prilikom čišćenja parcela, prikupljeni otpad spaljivati uz maksimalne mjere opreza i lično prisustvo dok otpad ne izgori.
2. Ne ostavljati upaljenu vatru ili žar nekontrolisano na njivi.
3. Prije polaska sa njive ili kampovanja, politi vatru ili žar vodom, ili zatrpati zemljom.
4. Posebno voditi računa da se paljenje otpada ne vrši u blizini šuma, privrednih objekata, benzinskih pumpi, plinara, a naročito u toku pojave vjetra.
5. Paljenje otpada vršiti u ranim jutarnjim, a ne večernjim satima.

Ukoliko, i pored svih preduzetih mjera dođe do požara koji više nije moguće kontrolisati potrebno je obavijestiti:
1. Dežurnog u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Tešanj na broj telefona 123 i 032/650-720;
ili
2. Dežurnog u Policijskoj stanici Tešanj na broj telefona 122 i 032/ 650-014;
ili
3. Operativni centar civilne zaštite na broj telefona 121 i 032/650-439.

Podsjećamo da su odredbama člana 169. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl.novine FBiH“ broj: 64/09) predviđene novčane kazne za pojedince u iznosu od 100,00 do 1.500,00 KM, koji svojim postupcima omogućuju nastanak požara, kao što je na nepropisan način loženje vatre na otvorenom, u šumama, na šumskom zemljištu, ili na drugom zemljištu.

U skladu sa navedenim zakonskim odredbama, kod pojave ovakvih situacija bićemo prisiljeni da u saradnji sa Policijskom stanicom Tešanj, identifikujemo lica i preduzmemo odgovarajuće zakonske mjere u cilju suzbijanja nastanka i širenja požara.

Služba civilne zaštite

 Moto ovogodišnjeg obilježavanja Dana voda "Podzemne vode - činiti nevidljivo vidljivim" ima puni smisao u tretiranju naših podzemnih voda, pogotovo u krškoj oblasti bogatoj ponornicama, kao što je Trebižat, koji svojim ulascima i izlascima ispod površina mijenja čak devet imena, istakao je na skupu u Zenici prof.dr. Muriz Spahić, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

On je bio jedna od predavača na skupu povodom Svjetskog dana voda, održanog u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Kako je rečeno na skupu, od 60 miliona kubnih kilometara vode samo četiri miliona, dakle samo petnaesti dio, su dostupne za eksploataciju i ljudsku upotrebu.

Navedeno je da su najbolje očuvane količine podzemne vode u predjelu krša, koji obuhvata trećinu površine BiH, i to na područjima koja su površinski bezvodna i suha, te zbog toga i slabo naseljena.

- Potrebno je naglasiti da većina područja u BiH ne vode uopće pažnju o zagađenju voda. Eklatantan primjer je Sarajevsko polje, za okolinu Sarajeva, gdje padavinske vode sa Igmana i Bjelašnice, kroz pukotine i serije prslina dolaze do Sarajevskog polja, gdje ulaze u rastresitu seriju odakle se Sarajevo snabdijeva vodom. Potrebno je naglasiti da nerazumnom i neplanskom gradnjom infrastrukturnih objekata na Igmanu i Bjelašnici, posebno posljednjih decenija, ove vode su sve zagađenije, ističe prof.dr. Spahić.

On je govorio i o prevođenju voda "iz jednog u drugi sliv" putem hidroenergetskog sistema Nevesinje - Dabar - Trebišnjica, kojim će, kad ovaj projekt u Hercegovini bude okončan, bez vode ostati Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato, isto tako doći će do salinizacije podzemnih voda u delti rijeke Neretve.

Dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane istakao je da se "podzemne vode najčešće koriste kao voda za piće u naseljima", te je time i zaštita vode za piće od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana BiH.

- Treba puno pažnje da posvetimo i da osvijestimo stanovništvo, ali i zdravstvene profesionalce, da uložimo puno više napora, jer je voda izvor života, voda je neophodna za sve ljudske aktivnosti, vodu pijemo 2-3 litra, a neispravnom vodom možemo uzrokovati mnogobrojne zdravstvene probleme u našem tijelu, istakao je dr. Durmišević.

Dr. Nermin Rondić iz INZ-a je kolegama iz drugih kantona, zdravstvenim radnicima i zvaničnicima, predstavio dio rezultata istraživanja "Trend kretanja kvaliteta vode na području ZDK", te istakao kakvi se koraci na upozoravanju i zahtjevanju hitne akcije poduzimaju na ovom području.

INZ

Nestašica repromaterijala u građevinskom sektoru, ako potraje, a sve su pretpostavke da hoće, mogla bi dovesti do kolapsa građevinarstva u BiH, jer zbog krize u Ukrajini dolazi do nestašice i rasta cijena širokog spektra sirovina za građevinarstvo, a među njima i eksera i šrafova.

Naime, kako prenose svjetski mediji, zbog sankcija protiv Rusije, u Njemačkoj je prisutnija nestašica eksera i šrafova na građevinama, a građevinarima veliki problem predstavljaju i rastuće cijene. Kako su ranije naveli u Udruženju njemačke građevinske industrije, ne može se više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, za “Nezavisne novine” rekao je da je poskupljenje građevinskog materijala počelo s početkom 2021. i potrajalo je tokom cijele godine.

“Trend poskupljenja i nestašice u velikoj mjeri usporio je rast građevinskog sektora, ali je kontinuirano snabdijevanje u proteklih nekoliko mjeseci bilo obezbijeđeno. U prethodnih nekoliko dana došlo je do dodatnog poskupljenja građevinskog materijala, a u najvećoj mjeri željeza, koje je ujedno i vrlo teško nabaviti”, kazao je Petrović.

Dodao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.

“Pored čelika, najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati. Ne smijemo zaboraviti ni indirektni uticaj na nova poskupljenja, kao i nestašicu, jer nismo imali značajan direktan uvoz usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, jer su isporuke čelika ka Evropi onemogućene i vodeće evropske ekonomije akumuliraju zalihe kako bi obezbijedile stabilnost sektora”, naveo je Petrović.

Istakao je da je poskupljenje uporedo praćeno nestašicom građevinskog materijala, a realno je očekivati u budućem periodu da će se ovakvo stanje nastaviti sve dok ne dođe do konačne stabilizacije tržišta.

“Osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, kriza u Ukrajini, kao i rast potražnje zbog povećanog obima gradnje”, zaključio je Petrović.

Borko Đurić, direktor građevinskog preduzeća “Krajina”, kazao je da je nestašica eksera i šrafova najmanji problem građevinskog sektora u BiH, jer, kako navodi, veći problem je nabavka građevinskog čelika.

“To gotovo niko i ne prodaje, jer nema ni uvoza, ni proizvodnje, ni prodaje. Ako ovo potraje, a svi su izgledi da će potrajati, nestašica će pogoditi građevinare zbog kojeg će građevinarstvo stati”, rekao je on.

Dodao je da malo ko kod nas ima velike zalihe ovih materijala, jer se, kada je tržište uredno, materijali nabavljaju za narednih mjesec ili dva.

“Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju dovoljno zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

Istakao je da više nije ni u pitanju koliko sirovine koštaju, nego je pitanje da li će toga biti.

“Većina poluproizvoda i sirovina za izvlačenje građevinskog čelika nabavljana je iz Ukrajine i Rusije”, kazao je Đurić.

Naveo je primjer da kompaniju “Novi Jelšingrad”, koja je u vlasništvu preduzeća “Krajina”, partneri iz Austrije više ne pitaju za cijenu proizvoda, već da kažu da bi platili i višu cijenu, samo da se posao obavi.

“Rekli su nam: ‘Ne pitamo za cijenu, pokažite nam fakture koliko ste platili i samo pokušajte da ispoštujete ugovorene obaveze.’ Pitali su još koliko posla možemo preuzeti da uradimo u kontinuitetu, jer kod njih materijala bukvalno nema”, naveo je Đurić.

Da je i kod nas već primjetna nestašica eksera i šrafova, za “Nezavisne novine” potvrdili su u kompaniji “PO-NE” iz Brčko distrikta, gdje su naveli da je situacija kritična, jer ne znaju odakle da nabave sirovine.

Kako je kazao Nefair Pobrić, vlasnik i direktor kompanije “PO-NE”, koja se bavi proizvodnjom eksera i šrafova, nestašica je repromaterijala koji se u BiH ne proizvode te da se već i kod nas osjeti problem nestašice eksera.

“Cijene repromaterijala su porasle, a u odnosu na prošlu godinu cijene sirovina su više i do 85 odsto”, rekao je Pobrić.

Dodao je da, nažalost, to nije kraj rastu cijena repromaterijala te da se i ubuduće očekuje skok cijena.

“Teško je reći šta bi to domaće kompanije trebalo da urade da se izvuku iz ove situacije. Morale bi se možda vezati za domaće željezare i tu napravili lanac, da bismo makar tu imali prednost. Željezare većim dijelom izvoze željezo, a za domaće tržište ostane sasvim malo sirovina”, kazao je Pobrić.

Esmin Hodžić, direktor kompanije “Abena” iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom eksera, trenutnu situaciju je ocijenio kao katastrofalnu, jer su, kako ističe, cijene 100 odsto više u odnosu na godinu ranije.

“Svaki dan cijena se mijenja. Materijala imamo, malo nam je situacija sa željezom kritična, jer nigdje u BiH ne možemo da ga nađemo, jedino ga imaju oni koji su imali lager, a niko drugi ne može da ga uveze zato što je poskupio i prevoz, a i samo željezo”, rekao je Hodžić.

Dodao je da je cijena kilograma eksera prije dvije godine bila 1,4 KM plus PDV, a sada je tri KM plus PDV.