Evropska unija predložila je novi zakon koji se odnosi na saobraćaj i kojim se uvodi digitalna vozačka dozvola na nivou cijele Unije, ali i smanjenje starosne granice za dobijanje vozačke dozvole na 17 godina.

Novim zakonom osobe stare 17 godina, koje dobiju vozačku dozvolu, moći će da voze samo u pratnji punoljetne osobe koja također ima vozačku dozvolu, piše Times of Malta.

Kako se navodi, glavni cilj novog zakona je suzbijanje saobraćajnih prekršaja širom Evrope i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi važila u cijelom bloku.

Zakonom se također predlaže da se svi novi vozači podvrgnu dvogodišnjem probnom roku, uz pristup nulte tolerancije na vožnju u alkoholisanom stanju.

Evropska komisija saopštila je da je više od 20.000 ljudi poginulo prošle godine u saobraćajnim incidentima na putevima Evropske unije.

Nova pravila će organima za sprovođenje zakona omogućiti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola, za koje je Komisija rekla da će pomoći u identifikaciji prekršilaca i osigurati da plate svoje kazne.

Više od 40 odsto prekršaja u prekograničnom saobraćaju ostaje nekažnjeno, rekla je komesarka EU za saobraćaj Adina Valean na konferenciji za novinare u Briselu.

"Prijedlog se bavi unapređenjem prekogranične saradnje. Oni koji voze opasno ne smiju da se izvuku", dodala je ona.

Prema novim pravilima, ako neko lice bude diskvalifikovano za vožnju u jednoj zemlji, biće diskvalifikovano za vožnju širom EU.

Novu digitalnu vozačku dozvolu priznale bi sve zemlje članice i bila bi "prva u svijetu", navodi se u saopštenju Evropske komisije i dodaje da će zemlje članice i dalje imati pravo da izdaju dozvole svojim građanima.

Više od 2.500 ljudi "skinuto" je sa spiska nezaposlenih osoba koje su se prijavile za pomoć Federalne vlade u iznosu od 100 KM, a da do danas nisu dobili obrazloženje zbog čega i ko ih je uklonio sa liste. Jedna neformalna grupa građana u Zenici pokušava saznati upravo to, pa su zbog toga organizovali čak pet protesta, ali konkretne informacije nemaju.

Federalna vlada je prošle godine donijela odluku o isplati jednokratne novčane pomoći od 100 KM za nezaposlene osobe u Federaciji BiH.

Isplata naknade vršena je putem kantonalnih službi za zapošljavanje koje su podatke o broju nezaposlenih dostavile Federalnoj vladi. Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba, piše Žurnal.

Ali nisu svi koji su se prijavili za pomoć istu i dobili. U Zeničko-dobojskom kantonu broj onih koji su ostali bez 100 KM procjenjuje se na par hiljada. Medina Juhić i Jasmina Osmančević iz Zenice već mjesecima pokušavaju dobiti odgovor koliko osoba nije dobilo 100 KM, te iz kog razloga. Resorna ministarstva, Federalna vlada, Služba za zapošljavanja Ze-do kantona… sve su to institucije kojima su se obraćale sa kolegama kao neformalna grupa građana, ali konkretnog odgovora još uvijek nema:

– Bilo je tu različitih obrazloženja, ali nijedno konkretno i sa dokazom – prvo da je greška u transakcijskim računima kod banaka, zatim da je Federalno ministarstvo za boračka pitanja „skidalo“ neke korisnike sa liste jer su dobijali pomoć po drugom osnovu. U Federalnom zavodu za zapošljavanje su nam rekli da nisu revidirali liste. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike odgovorili da nije nadležno za provođenje uredbe.

Žurnal se obratio Službi za zapošljavanje Ze-do kantona ali nisu poslali konkretne podatke o broju onih koji pomoć nisu ostvarili:

– Kada je u pitanju broj osoba koji nisu primile naknadu, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću i preciznošću odrediti tačan broj navedenih osoba obzirom da se ne može unaprijed tvrditi da bi navedene osobe ispunjavale pravo na jednokratnu naknadu.

U Službi kažu da je do ove situacije došlo zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu te da je spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.8.2022.godine:

– Kao još jedan razlog, posebno napominjemo da zbog kratkih rokova navedene probleme nismo bili u mogućnosti ispraviti u propisanim rokovima koji su zadani Uredbom. U cilju rješavanja navedenog problema imajući u vidu rokove koji su propisani Uredbom a vezano za realizaciju navedene pomoći, ova Služba je pokrenula inicijativu za izmjene i dopune Uredbe kako bi se odgovarajućim izmjenama stvorila mogućnost za isplatu navedenih sredstava svim osobama za koje se utvrdi da imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu.

Nakon velikog broja osoba koje su im se javile, kao i informacija koje su dobile iz drugih izvora, Medina i Jasmina procjenjuju da broj osoba koje nisu primile naknadu između 2.500 i 2.800. Posebno je apsurdna situacija što jedan broj njih nije imao račune o bankama, uglavnom stanovnici okolnih sela. Kako bi dobili 100 KM, često su putovali u najbliži grad, otvarali transakcijski račun u banci i tako na kraju potrošili novac a ostali bez naknade.

Nekoliko puta bile su na sastanku kod direktora Službe Ante Pešića (HDZ):

– Rekao nam je da broj onih koji nisu dobili pomoć nije bitan, da mu nije jasno zašto nas to zanima. Imputirao nam je i da su naši protesti, kojih je ukupno bilo pet, politički motivisani i da želimo da ga smijenimo. Ovdje se više ne radi o 100 KM već o srozavanju ljudskog dostojanstva.

Na svim protestima koje su organizovale morali su ispuniti stroge zahtjeve policije. Dobijale bi, pričaju, dugačku listu obaveza koje moraju ispuniti ako žele okupljanja:
– Budu i “marice” i dosta policije, a nikada nijednog incidenta.

Od strane Vlade Federacije BiH na ime isplate jednokratne novčane naknade JU Služba za zapošljavanje ZDK proslijeđeno je ukupno 3.331.400 KM. Služba je od te sume Vladi vratila 22.300 KM, kažu za Žurnal.

– Nakon popunjenog zahtjeva za informaciju zbog neisplaćene naknade od 100 KM, pitala sam službenicu ko će mi odgovoriti na ovaj zahtjev – samo je slegnula ramenima. Na moje pitanje o čemu se radi niko ništa nije znao, rekli su mi – mi smo samo ovdje da uputimo predmet dalje na obradu. Razočarana u cijeli sistem evidentno pokušaja manipulacije tim novcem , slala sam dopise svim institucijama koje sam mogla povezati u realizaciji ove uredbe… nikakvih odgovora, nikakvih rješenja, nigdje novca, i tu se nadaju da će biti kraj – napisala je jedna Zeničanka koja se prijavila ali nije dobila pomoć.

Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba. Najviše iz Tuzlanskog kantona (43.405), Kantona Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskog (33.314), Hercegovačko-neretvanskog (21.734), Srednjobosanskog kantona (18.430), Unsko-sanskog (16.800), a zatim Zapadno-hercegovačkom kantonu (6.696) Kantonu 10 (4.070), Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde (2.190), te u Posavskom 2.176 osoba.

Predstavnici menadžmenta koncerna "Mann Hummel" iz Njemačke jučer su boravili u radnoj posjeti Općini Tešanj. Izraženo je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, posebno u segmentu investicija i saradnje s lokalnom zajednicom, kvalitetne i odgovorne radne snage, kao i činjenicom da će ovaj kraj uskoro biti povezan s ostatkom svijeta i auto-putem što je posebno važno imajući u vidu činjenicu da se 90 posto proizvodnje fabrike u Tešnju plasira na strano tržište.

Broj uposlenih je od 2005. godine sa 400 povećan na 750, a nakon savremenog logističkog centra u Tešnju vrijednog više od osam miliona maraka, najavljene su i nove investicije. Reforme koje poslovna zajednica i javna vlast u Tešnju provode doprinose daljem unaprjeđenju poslovnog ambijenta.

"I mi smo, kao javni sektor težili provođenju tih reformi u dokazivanju da smo dobra lokacija za investiranje. Naravno prednost nam daje lokacija, odnosno blizina granice EU, stručnost i kvalitet radne snage, poslovni kontakti koji ovdje postoje, niz dobavljača i tako dalje", kazao je tešanjski načelnik Suad Huskić.

"Prije svega želimo da iskažemo zahvalnost našim partnerima ovdje. Mi imamo veoma veliko povjerenje u naše uposlenike i saradnike ovdje, kao i u općinsku administraciju. Mi u budućnosti želimo nastaviti da investiramo čemu u prilog govori značaj naše dosadašnje obostrano korisne saradnje", poručio je prilikom posjete Tešnju Klaus-Peter Fouquet, član NO "Mann Hummel Group" iz Njemačke.

Delegaciju njemačke grupacije činili su i Thomas Fisher predsjednik NO MH grupe, Stefan Tolle Predsjednik BU AA (biznis jedinica Automotive Aftermarket) i Dr. Marco Heck SVP Klaster Filter elementi regija Evropa. Domaćin susreta bio je generalni direktor "Mann Hummel BA" u Tešnju Mahmut Galijašević.

Tehnološki centar sa računarima i licenciranim softverima nove generacije zamijenio je radionicu sa škripovima i strugovima u Mješovitoj srednjoj školi u Gračanici.

Više od polovine uloženog novca osigurali su lokalni privrednici, jer su i njima potrebni radnici sa modernijim stručnim obrazovanjem.

Nastava sa modernim alatima daleko je zanimljivija od ranijih stručnih predavanja. Srednjoškolci rade i uče na aktivan način.

"Trenutno skidam ostatak materijala koji se nakupio prilikom printanja. Konačni proizvod će biti držač na našoj ploči", kaže Šejla Tursunović, učenica IV razreda MSŠ Gračnica.

Drugi učenik kaže kako programira procese obrade kako bi dobio proizvod određenih karakteristika na osnovu modela koji je prethodno izmodelovan u SolidCam softveru.

"Moj zadatak je izabrati adekvatan pripremak kao i režime obrade", navodi on.

Tehnološki centar je nova dimenzija u stručnom obrazovanju u Gračanici. Situacija prije mjesec dana bila je potpuno drugačija, izvještava Radio Slobodna Evropa.

"Nismo imali normalnog kompjutera, a nismo ni zamišljali da ćemo imati 3D printere i CNC mašine. Prije uopšte nismo imali praksu za CNC operatere, dok nam je sada sve omogućeno kao primjena najnovijeg softvera koji je 2021. godište i više", kažu u Centru.

Pored učenika i predavači se moraju educirati za rad sa naprednim tehnologijama. S njima će raditi domaći proizvođači mašina. Tu je i 3D CNC mašina koja omogućava učenicima da kroz konkretne zadatke koje dobiju na računaru modeliranjem naprave konkretni proizvod.

"Ovo je ogroman korak. Ovdje je bila radionica za ručnu obradu, šrkipovi i slično", kaže Sabina Ahmetagić, profesorica mašinske grupe predmeta.

Početni korak ka savremenijoj nastavi inicirali su privrednici koji su pokrenuli osnivanje Tehnološkog centra.

Ideja je da se dobiju tehničari koji će biti sposobni da nadomjeste nedostatak inžinjera u kompanijama.

"Završena je prava faza projekta, a u drugoj fazi će nastati interakcija između najboljih inžinjera, najboljih majstora, profesora i privrednika", kaže Sead Jahić iz Udruženja privrednika Gračanica.

U moderniju nastavu privrednici su uložili 50.000 eura, dok su Ministarstvo obrazovanja TK, Mješovita škola i lokalna vlast izdvojili 40.000 eura.

(RSE)

Brojne spasilačke ekipe iz Bosne i Hercegovine učestvovale su u akcijama potrage i spašavanja u Turskoj nakon što su početkom februara južne provincije u zemlji pogodili razorni zemljotresi, javlja Anadolija.

Među tim ekipama su bili i pripadnici Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo koji su zajedno sa Civilnom zaštitom Općine Novi Grad Sarajevo i Oružanim snagama BiH učestvovali u humanoj misiji izvlačenja i spašavanja ljudi ispod ruševina u turskoj provinciji Hatay.

Ovi hrabri momci i djevojke otputovali su među prvim ekipama iz Bosne i Hercegovine u zemljotresom pogođene regije kako bi pomogli u spašavanju ljudi.

U razgovoru za Anadoliju govorili su o akcijama spašavanja, ali i o tome koliko su im na terenu bile korisne obuke i edukacija za hitne slučajeve i reagovanje na katastrofe koje su završili prethodnih godina u saradnji Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) i turske organizacije IHH.

Na obukama koje TIKA realizuje u Bosni i Hercegovini od 2017. godine, prisustvovalo je dosad oko 200 osoba. U spasilačkim timovima iz BiH, koji su bili u Turskoj bilo oko 30 osoba koje su prošle ove obuke.

Obuke su realizovane u oblasti jačanja kapaciteta urgentne medicine, te potrage i spašavanja u prirodi u ljetnim i zimskim uslovima, urbane potrage i spašavanja (USAR), te spašavanja na i pod vodom.

Kada je TIKA 2017. pokrenula projekat jačanja kapaciteta za odgovore na krizne situacije u BiH kroz kontinuirane edukacije spasilaca i medicinskih ekipa te donaciju opreme, niko nije mogao ni pomisliti da će stečeno znanje primijeniti upravo u Turskoj nakon velike katastrofe.

Projektom su po prvi put obuhvaćene kako entitetske službe u BiH tako i Gorske službe spašavanja. Po prvi put ti ljudi, koji inače u kriznim situacijama odlično sarađuju bez obzira iz kojeg dijela BiH dolaze, zajedno su učestvovali na edukacijama gdje su obučavani od strane instruktora AFAD-a i IHH.

Ujedinjeni u istom cilju, brojni spasioci su prošli nekoliko ciklusa edukacija, a više od 30 njih steklo je i zvanje instruktora koji su registrirani od strane Ministarstva sigurnosti u okviru Mehanizma zaštite i spašavanja EU-a.

Plan je bio da učestvuju na velikoj međunarodnoj pokaznoj vježbi, koja se organizuje svake godine u Turskoj. Međutim, umjesto na pokaznu vježbu većina ih je došla na pravu akciju spašavanja, nakon razornih zemljotresa.

Radeći sa svojim nekadašnjim instruktorima iz AFAD-a i IHH, timovi iz BiH su dali ogroman doprinos u spašavanju ljudskih života.

– Obuka i edukacija ključni –

Pamela Bejdić iz Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo, završila je nekoliko serija obuka Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

“Prošle godine smo završili sve cikluse USAR obuke (Urbana potraga i spašavanje), a pored te obuke i druge obuke kao što je spašavanje u nepristupačnim terenima pod vodom, na vodi itd. Za našu akciju u Turskoj najznačajnija mi je bila ovaj USAR obuka. Mislim da bez tek obuke ne bismo mogli postići rezultate koje smo postigli, a to je spašavanje deset građana. To je bio i razlog zašto smo mi otišli dole jer smo bili sposobni i obučeni. Zahvaljujući toj obuci naš tim je pokazao da smo spremni da reagujemo u tim situacijama. Ta obuka nam je bila ključna u spašavanju unesrećenih u ovoj katastrofalnoj nesreći”, rekla je Bejdić.

Semra Japalak, koja je također učestvovala u akciji spašavanja u Turskoj, ističe da su im obuke pomogle, posebno prilikom pristupa unesrećenim osobama.

“Također je jako bitno da znamo na koji način pristupiti ljudima koji očekuju da ćemo izvući njihove članove porodice, kako ih u tom trenutku smiriti. Jako je bitno da ih saslušamo ili da im pružimo neki savjet”, kazala je Japalak.

Dodala je da su bili u centru Turske humanitarne organizacije IHH gdje su se uvjerili u njihovu odličnu organizaciju rada na terenu.

“Organizacija u svakom poslu je jako bitna, ali ovdje ima veću dimenziju jer su ovo nepredvidive okolnosti gdje imamo jako puno stresa i pomiješanih emocija koje treba kanalisati ali isto tako biti profesionalan u onome što radimo. Tu sam bila fascinirana sa ‘leadership skills’ (liderske vještine) koje su imale osobe zadužene za organizaciju, a to su osobe koje su bile instruktori mojim kolegama u GSS-u. Pored ljudskog kadra, oni su jako vodili računa da samo obučeni rade određene stvari. Sav taj ‘leadership skills’ je nešto što ću zasigurno ponijeti kroz život sa sobom”, rekla je Japalak.

– Spašavanje u nepristupačnim terenima –

Benjamin Poturak, spasilac – volonter, prošao je također brojne obuke i edukaciju organizirane pod pokroviteljstvom TIKA-e.

“Pod pokroviteljstvom TIKA-e sam prošao šest ciklusa obuke i stekao zvanje instruktora spašavanja u nepristupačnim terenima i instruktora spašavanja u urbanim sredinama, to jest ruševinama. Obuke koje sam prošao u TIKA-i su dosta utjecale na moj profesionalni razvoj i usavršavanje kao spasioca. Imali smo priliku sada kroz obuku urbanog spašavanja, spašavanja u ruševinama pokažemo sve što smo naučili i da budemo rame uz rame s našim instruktorima na terenu nakon zemljotresa”, kazao je Poturak.

Ipak, vratili su se u BiH donekle zadovoljni jer je njihov tima uspio spasiti deset ljudi.

“Moja ekipa je spasila deset ljudi, a kažu da ko spasi jedan život kao da je spasio cijelo čovječanstvo. Kada smo se predstavili da smo ekipa iz Bosne i Hercegovine, vidjeli smo suze ljudi i to je ostavilo velikog traga na sve nas”, kazao je ovaj spasilac, dodajući da neke scene nikada neće moći zaboraviti.

“Scena kada smo spasili šest ljudi iz jedne ruševine, to jest jednu kompletnu porodicu koji su nepovrijeđeni izvučen. Ta njihova sreća i suze, pogotovo kada smo se predstavili da smo iz Bosne i Hercegovine, to će mi ostati u vječnom sjećanju kao jedna pozitivna strana, ali naravno mi smo bili u jednoj takvoj situaciji da smo vidjeli i veliki broj mrtvih. Ostat će nam uvijek u sjećanju scena koju će biti teško zaboraviti, a to je kad smo podigli jednu ploču i na stepenicama ugledali oca i majku zagrljene i u sredini njihova beba. Sve troje su bili mrtvi”, ispričao je Poturak.

Kako je na kraju kazao, život se nastavlja i mogu biti bar donekle zadovoljni u ovom bh. spasilačkom timu jer su tokom misije uspjeli spasiti deset ljudi, uključujući djecu.

Ukupno trinaest timova za potragu i spašavanje od 234 osobe iz Bosne i Hercegovine stiglo je u Tursku odmah nakon zemljotresa koji je odnio desetine hiljada života, kako bi dali doprinos u ovoj veoma zahtjevnoj spasilačkoj misiji.

Prema dostupnim prognostičkim materijalima i ovo proljeće (odnosno period od 1. marta do 31. maja) na prostoru Bosne i Hercegovine trebao bi da bude topliji u odnosu na prosječnu proljetnu temperaturu zraka za period 1981.- 2010. godine.

Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se do 60 posto, navedeno je u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Izgledno je da bi sva tri mjeseca mogla biti toplija u odnosu na referentni niz. Pozitivna odstupanja u sjevernim i djelimično u centralnim područjima biće nešto izraženija u odnosu na jug zemlje. Najveće pozitivno odstupanje temperature očekuje se u maju.

Proljeće 2023. godine, u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, trebalo bi biti nešto toplije. Prodori hladnih zračnih masa sa sjevera kontinenta koji će oboriti temperaturu zraka ispod prosječnih vrijednosti mogući su tokom čitavog promatranog perioda, a pojava mraza do treće dekade aprila.

Očekivani broj mraznih dana (minimalna temperatura zraka < 0,0 °C) u Bosni tokom proljeća 2023. je do 20, a na području južne Hercegovine do četiri mrazna dana.

Ukupna sezonska suma padavina prema istim prognostičkim materijalima trebala bi biti na širem području BiH nešto niža u odnosu na višegodišnji prosjek. Iznadprosječne sume padavina prognoziraju se u sjeveroistočnim područjima. Raspored padavina bit će neujednačen, a najviše padavina prognozira se sredinom proljetnog perioda.

Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti približno jednake u odnosu na proljeće 2022. godine.

Dostupni prognostički materijali za područje BiH, po pitanju padavina, predviđaju umjerenu (oko 40 posto) vjerovatnoću ostvarenja prognoze. Pojava snijega je izgledna, ali periode padanja snijega u ovom tipu prognoze nije moguće prognozirati, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Iz FHMZ napominju da je prognoza padavina na duži vremenski period složenija i sa manjom vjerovatnoćom za uspješnost u odnosu na prognozu temperature.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sve očigledniji problemi s popunjavanjem redova u Oružanim snagama (OS) BiH natjerali su nadležne u resoru odbrane na zajedničkom nivou vlasti da promijene pravila pristupanja službi te pomjere starosnu granicu u nadi da će promijeniti stanje u kasarnama.

Vijeće ministara BiH je, naime, na posljednjoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH, kojim predviđa lakši prijem u službu, jednostavnije upravljanje karijerom vojnih osoba, a stav je da će na taj način doprinijeti boljoj kadrovskoj popunjenosti.

Izmjene i dopune zakona su fokusirane na redefiniranje pojma obuke za prijem, omogućavanje trajanja javnog oglasa za prijem vojnika tokom cijele godine, kao i na pomjeranje starosne granice vojnika i podoficira u postupku prijema u čin podoficira ili oficira do navršenih 40 godina života u trenutku potpisivanja ugovora.

"Cilj je osigurati veći interes mladih osoba za prijem u kategoriju vojnika iz civilstva, zbog mogućnosti duže karijere i napredovanja. Na ovaj način osigurao bi se kontinuitet operativne sposobnosti te pravovremeno i potpuno izvršenje misije OS u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, tim prije što im nedostaje 1.215 profesionalnih vojnih osoba, odnosno 222 oficira, 178 podoficira i 815 vojnika", otkriveno je u prijedlogu zakona.

U tom dokumentu je, između ostalog, navedeno da je u proteklom periodu obezbijeđeno više od 67 odsto personala u OS. U brojkama to znači da su 6.732 lica primljena u službu od 2008. do 2021. godine, a istovremeno je prestala služba za 6.774 vojna lica, od toga na lični zahtjev 1.763 prije zakonskog kraja službe.

Uz to, do 2025. godine očekuje se prekid službe kod 3.546 profesionalnih vojnih lica, među kojima su oficiri, podoficiri i vojnici.

"Evidentan je, u procesu prijema, očigledan pad interesovanja kandidata za službu u OS BiH prema postojećim zakonskim rješenjima. U 2012. godini broj prijavljenih kandidata na oglas za 300 vojničkih mjesta bio je 6.610, dok je 2021. godine za isti broj mjesta prijavljenih bilo 1.007 kandidata", navedeno je u tom dokumentu koji je potpisao sada već bivši ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

O kadrovskim "prazninama" u OS BiH nedavno je govorio i parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović, otkrivajući detalje iz izvještaja o radu za 2022. godinu, koji još nije razmatran u Parlamentu BiH. Tada je ocijenio da stanje nije zadovoljavajuće jer je, prije svega, očigledan odliv profesionalnih vojnih lica i manjak materijalno-tehničkih sredstava.

"Nedostaje ljudi, ne bih da otkrivam sve, ali u jednoj brigadi nedostaje 150 osoba. Sve je to povezano s odlivom, odlaskom profesionalnih vojnih lica iz službe", rekao je Šiljegović govoreći o podacima koje je dobio tokom prošlogodišnjih obilazaka lokacija na kojima su smještena vojna lica.

Iz resora odbrane su poručili da novi zakon neće dovesti do prekoračenja odobrenog broja osoba u sistemu odbrane, a to je 10.011, niti većih troškova.

Ministarstvo odbrane BiH će, kako je potvrđeno, izmjene i dopune Zakona o službi u OS dostaviti Parlamentu na razmatranje po skraćenoj proceduri usvajanja. Dokument bi trebalo da prečešlja i parlamentarna zajednička komisija za odbranu i bezbjednost nakon formiranja.

Evropska komisija je u srijedu, 1. marta u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola.

Današnjim paketom nastoji se pojednostaviti pravila o vozačkim dozvolama i istodobno ih prilagoditi tehnološkom i medicinskom napretku kako bi mladi vozači bili dobro obučeni, izjavila je povjerenica za promet Adina Valean.

Novi paket također bi trebao eliminirati nekažnjivost onih koji čine prometne prekršaje u nekoj drugoj članici kroz bolju razmjenu informacija o počinjenim prekršajima i diskvalifikaciju vozača koji čine teške prometne prekršaje, dodala je povjerenica.

Komisija predlaže uvođenje digitalne vozačke dozvole kako bi se olakšalo priznavanje dozvola između država članica, olakšala i pojednostavila zamjena ili produljenje vozačke dozvole. Cijeli postupak izdavanja digitalne vozačke dozvole moći će se obaviti ‘online’.

To će biti prva digitalna vozačka dozvola u svijetu. To će također olakšati zamjenu vozačke dozvole izdane u nekoj državi koja nije članica, ali ima slične sigurnosne standarde, za dozvolu u EU-u. Pored digitalne, koju će vozači imati u svojem mobilnom telefonu, zadržat će se i vozačka dozvola u fizičkom obliku.

Novi paket za cestovnu sigurnost predviđa probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola za mlade vozače. Iako mladi vozači čine samo 8 posto od svih vozača, 2 od 5 smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina.

Također se predviđaju promjene u obučavanju i testiranju vozača kako bi se bolje zaštitili posebno ranjivi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti, osobe koje se kreću na električnim skuterima.

Prijedlog predviđa i mogućnost polaganja teoretskog i praktičnog vozačkog ispita na materinjem jeziku u nekoj drugoj članici EU-a.

Predlaže se i da vozači s položenom B kategorijom mogu upravljati vozilima teškim do 4,25 tona umjesto sadašnjih 2,5 tone ako ta vozila nemaju motore s unutarnjim sagorijevanjem.

Komisija predlaže novu direktivu kojom bi se reguliralo oduzimanje vozačkih dozvola za teške prometne prekršaje bez obzira u kojoj su zemlji počinjeni. Sada još uvijek postoje rupe koje omogućavaju da državljanin jedne zemlje kada mu zbog teškog prometnog prekršaja bude oduzeta dozvola, ode u svoju zemlju, prijavi nestanak i dobije novi dozvolu.

Po novom prijedlogu to više neće biti moguće. U prijedlogu su navedeni teški prometni prekršaji zbog kojih se oduzima vozačka dozvola u cijeloj Uniji. To su prekomjerna brzina, 50 km/h više od dopuštene, vožnja pod utjecajem alkohola ili droge te izazivanje smrtnog slučaja ili teških povreda u prometu.

Pravila o prekograničnoj provedbi prometnih kazni koja su sada na snazi pomogla su osigurati da nerezidentni cestovni prijestupnici ne ostanu nepoznati. Unatoč tome, u 2019. oko 40 posto prekograničnih prekršaja ostalo je nekažnjeno, bilo zato što počinitelj nije identificiran ili zato što ne postoji način da se počinitelja natjera da plati.

Taj problem Komisija nastoji riješiti današnjim prijedlogom da se nadležnim tijelima dopusti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola i pojača suradnja između nadležnih tijela u državama članicama.

Sadašnja pravila o prekograničnoj razmjeni podataka o počinjenim prekršajima pokrivaju prijestupe poput prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola.

Komisija sada predlaže da se to proširi i na sljedeće prekršaje: neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila; opasno pretjecanje; opasno parkiranje, prelazak preko jedne ili više punih crta, vožnja u krivom smjeru; nepoštivanje pravila o oslobađanju koridora za hitnu pomoć te korištenje preopterećenog vozila, piše Jutarnji.hr.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH spriječila je Savjet ministara BiH da objavi spisak zaposlenih koji su novčano nagrađeni za rezultate u radu. 

Na sjednici u novembru prošle godine, ministri su se usaglasili da se objelodani zbirni pregled isplaćenih novčanih nagrada zaposlenim u institucijama BiH na mjesečnom nivou.

Ta informacija je trebala sadržavati ime i prezime nagrađenog, iznos nagrade, naziv organizacione jedinice u kojoj zaposleni radi, kao i razloge za njezinu dodjelu.

Takođe, tada je dogovoreno da podaci neće biti objavljeni ako je riječ o vojnim osobama, policijskim službenicima, zaposlenim u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji te zaposlenim koji su upućeni u mirovne i druge misije izvan BiH.

Međutim, tek što se trebalo krenuti sa ovom praksom koja je trebala povećati transparentnost u institucijama BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka se pojavila sa zahtjevom da odluka nije uskladu sa Zakonom o ličnim podacima.

Naime, Agencija je mišljenja da odredbe ove odluke koje propisuju obavezu objave zbirnih podataka o isplaćenim novčanim naknadama zaposlenima u na službenoj internet stranici institucije nisu u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti.

Zbog toga Agencija od Savjeta ministara zahtijeva da odluku uskladi, a ako ne postupi po njenim instrukcijama, najavljuje pokretanje upravnog spora.

Zbog toga je Ministarstvo finansija i trezora spremilo novu odluku kojom obavezu objave podataka o nagrađenima na internet stranici jednostavno ukida.

“Imajući u vidu stav Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH u vezi sa predmetnom problematikom, Ministarstvo finansija i trezora je pripremilo Odluku o izmjeni Odluke o okvirnim kriterijima za dodjelu novčane nagrade zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine kako bi se stekli uslovi za njenu primjenu počev od dana njenog donošenja”, navode u ovom ministarstvu obrazlažući novonastalu situaciju.

Inače, prema okvirnim kriterijumima koji su propisani još 2010. godine pravo na nagradu imaju zaposleni koji su kvalitetno obavljali svoje zadatke i završavali ih prije zadatog roka, mijenjali druge, radili u komisijama ili na državnim projektima.

Ukupan fond za isplatu novčane nagrade, planira se u procentu od 2,50 odsto od iznosa neto plate institucije u kojoj nagrađeni radnik radi.

(capital.ba)