Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto ljekari porodične medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak.

No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni ljekari i oni bez specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se proteklih dana zabrinuto osvrnula I saborska opozicija.

Ljekari iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inostranstvu bez potvrda strukovne komore, no u njoj  ne raspolažu podacima koliko je tačno ljekara konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.

 “Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sistema, ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te pogoršati stanje s listama čekanja”, upozorava dr. Minigo.

Najviše dolaze ljekarii bez specijalizacije, iz Srbije i BiH

Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti “inozemna radna snaga” jer je interes ljekara iz drugih zemalja za dolazak na rad u Hrvatsku puno je manji, pa je, po podacima Komore, od ulaska u EU, tek 135 ljekara zatražilo priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.

Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak su zainteresovani ljekari koji još nisu stekli specijalizaciju. Državljana EU izuzetno je malo.

U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik broj ljekara zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.

 Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor

Predsjednik Hrvatske liječničke komore  smatra da je sadašnje trendove uzrokovalo  nezadovoljstvo  ljekara položajem u sistemu, ali I činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni kolektivni ugovor.

“U posljednjih deset godina dva su puta štrajkovali za bolje uvjete rada i adekvatnu platu. Iako su svjesni da u vrijeme recesije moraju dijeliti sudbinu svojih sugrađana, doktori prema sebi očekuju bolji odnos”, kaže dr. Minigo.

A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uslovi rada, lakše dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovanje mora biti strukovno, poručuje predsjednik Komore.

Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno istaknuo potrebu “preispitivanja nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih radnika uz stvaranje uslova za njihov ostanak u Hrvatskoj”.

 (Fena) nm

{fcomment}