Slovenija ima detaljna pravila za ulazak u zemlju za one koji žele prijeći granicu na temelju toga što su cijepljeni.
Tako se u tu zemlju može ući sa samo jednom dozom AstraZenece, uz protek 21 dana od cijepljenja, ali ne i s jednom dozom Pfizera i Moderne. S ta se dva cjepiva može u Sloveniju ući tek ako su primljene obje doze. Pritom, za Modernu od druge doze treba proći 14 dana, a za Pfizer je dovoljno sedam.
Graničnoj policiji treba pokazati potvrdu o cijepljenju, piše Index.hr.
Detaljna pravila izdana su i za cjepiva drugih proizvođača.
Cijepljene osobe mogu ući u Sloveniju ako su:
- prije najmanje sedam dana primili drugu dozu BioNTech/Pfizer
- prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Moderne
- prije najmanje 21 dan primili prvu dozu AstraZenece
- prije najmanje 14 dana primili dozu Johnson & Johnsona
- prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sputnika V
- prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinovaca
- prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinopharma.
Uvjet svejedno ostaje neodgodiv posjet ili posao, a turistički se odlasci i dalje ne smatraju opravdanim razlogom za ulazak u Sloveniju.
Onima koji nisu cijepljeni i dalje ostaje mogućnost negativnog PCR testa koji ne smije biti stariji od 48 sati ili pozitivnog PCR testa na koronu koji mora biti stariji od 21 dan i ne smije biti stariji od šest mjeseci.
Bez testa i potvrde o cijepljenju moguće je u Sloveniju ući zbog tranzita, a zemlju se mora napustiti unutar 12 sati.
Slovenski premijer Janez Janša najavio je kako očekuje da će do 15. lipnja epidemija koronavirusa u toj zemlji biti pod kontrolom, pozvavši se pritom prije svega na novu dinamiku pristizanja cjepiva.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata, uz smanjeni opseg testiranja, potvrđeno 209 novih zaraza koronavirusom te petero preminulih među oboljelima.
bhrt
Ulazak u Sloveniju od subote će biti moguć bez karantene ili predočenja negativnog testa na koronavirus za one koji su cijepljeni s dvije doze cjepiva protiv covida-19 i one koji su covid-19 preboljeli, te o tome imaju potvrdu liječnika, odlučila je u četvrtak slovenska vlada
Razočarani pooštravanjem mjera Slovenije u smislu prelaska granice državljana BiH…
Događaj je bio dočekan s euforijom: Slovenci su na referendumu za pridruženje podržali Europu s 90 posto glasova, a nakon samo tri godine u Uniji uveli su euro i ušli u Schengenski prostor. Danas je potpora Europi ipak nešto niža, no brojke same za sebe najbolje govore o tome koliko su Slovenci profitirali od ulaska u EU
Slovenija je u utorak pojasnila nova ograničenja za prijam migranata i izbjeglica iz Hrvatske koja je uvela zbog zahtjeva Austrije, ali je pri tome zanijekala navode da Austrija odbija na granici i u logorima sve za koje se pokaže da su ekonomski migranti i da ih vraća u Sloveniju.
Andrej Bajuk, slovenski političar iz dijaspore koji izvukao prve slovenske eure iz bankomata
30 Dec 2015Slovenski političar Andrej Bajuk (1943.-2011.) koji je kao ministar financija na novu godinu 2007. svečano, pred mnogim kamerama, izvukao prvih 100 eura iz bankomata na Trgu republike u Ljubljani, te tako simbolično označio ulazak te države u Eurozonu, bio je prvi čovjek iz dijaspore kojemu je uspjelo ući na dosta skučenu slovensku političku pozornicu, nesklonu novim licima, a pojedini elementi iz njegove biografije doista mogu podsjetiti na rezerve s kojima se u Hrvatskoj ovih dana susreće mandatar za sastav nove hrvatske vlade Tihomir Orešković.
Slovenija je zatražila sastanak na kojemu će od Hrvatske zatražiti pooštreni postupak identifikacije migranata i izbjeglica, izjavio je u utorak slovenski državni tajnik Boštjan Šefic, zadužen u vladi za izbjegličku problematiku.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je da žičana ograda na granici s Hrvatskom ne bi bila potrebna kad bi europska politika prema migracijama bila jedinstvena, a slovenska vlada u dogovoru s Hrvatskom našla rješenje kako zaustaviti priljev migranata i izbjeglica nakon što ih EU prestane primati, prenosi Hina Pahorov razgovor za ljubljanski "Dnevnik".
Skupina slovenskih nevladinih udruga i poznatih javnih osoba predložila je u petak da ustavni sud ocijeni je li postavljanje žičane ograde na granici s Hrvatskom u skladu s ustavom i zakonom o zaštiti državne granice, jer smatraju da se njome ograničava pravo na slobodno kretanje, vlasnička i druga prava.
Većina Slovenaca protivi se postavljanju žičane ograde na granicu s Hrvatskom zbog migrantskog vala, ali smatraju da bi Europska unija njihovoj zemlji koja je u schengenskom prostoru morala više pomoći, policajcima i financijski, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".