Evropsko vrijeme: Zimski toplotni rekordi oboreni na cijelom kontinentu- Temperature u januaru dostigle su najviši nivo u svim zemljama širom Evrope.

Nacionalni rekordi su pali u osam zemalja, a regionalni rekordi u još tri, prenosi BBC.

Varšava, Poljska, imala je 18,9 stepeni Celzijusa (66F) u nedjelju, dok je Bilbao u Španiji mjerio 25,1C°, odnosno, više od 10C° iznad prosjeka.

Blago evropsko vrijeme dolazi u vrijeme kada se Sjeverna Amerika suočava sa jačim olujama, nekoliko dana nakon smrtonosnog zimskog hladnog naleta u kojem je poginulo više od 60 ljudi.

Za dijelove sjevernog Srednjeg zapada prognozirani su jak snijeg i kiša koja se smrzava, dok se jaka grmljavina i tornada očekuju u Teksasu, Oklahomi, Arkanzasu i Luizijani.

Najtoplija godina u Evropi

Ali na evropskoj strani Atlantika, vrijeme je bilo ugodno za mnoga mjesta početkom godine.

Temperature u Holandiji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji obarale su nacionalne rekorde.

Rekordi stanica oboreni su u Njemačkoj, Francuskoj i Ukrajini.

Nedostatak snijega prijeti Alpama i vlažnom zimskom sezonom, a glečeri koji nestaju prijete vodosnabdijevanju Evrope.

Temperatura zabilježena u Varšavi 1. januara bila je 4C° viša od prethodnog rekorda za mjesec, a rekordna temperatura Bjelorusije iznosila je 16,4C°, oko 4,5C° iznad prethodnog rekorda.

U Španiji, novogodišnje temperature u Bilbau bile su ekvivalentne prosjeku u julu, a dijelovi Katalonije, uključujući Barselonu, podliježu ograničenjima korištenja vode.

Rekordi se stalno obaraju, ali je neobično da razlika bude veća od nekoliko desetinki stepena.

U Švajcarskoj su temperature dostigle 20 stepeni Celzijusa, a toplo vrijeme je utjecalo na skijališta širom Alpa koja su zabilježila manjak snijega.

Ipak, nije sve toplo u Evropi – niže temperature i snijeg se predviđaju u dijelovima Skandinavije, a očekuje se da će Moskva do vikenda pasti na -20C°.

Samo nekoliko dana ranije, Velika Britanija, Irska, Francuska i Španija proglasile su 2022. najtopliju godinu u historiji.

U Velikoj Britaniji je svaki mjesec osim decembra bio topliji od prosjeka. U samom decembru je padao snijeg u velikim dijelovima zemlje, iako su uslovi sada blaži i vlažniji.

Toplotni talasi su postali češći, intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Međutim, topli zimski događaji poput ovih nemaju isti ljudski utjecaj kao ljetni vrućini, što može dovesti do velikog broja smrtnih slučajeva.

Svijet se već zagrijao za oko 1,1C° otkako je počela industrijska era, a temperature će nastaviti rasti osim ako vlade širom svijeta ne naprave strmoglave smanjenje emisija.

Određeni broj osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine nije dobio na svoje transakcijske račune jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 KM u skladu s Uredbom o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.

Spisak nezaposlenih osoba iz jedinstvenog informacionog sistema su preuzele vlasti na federalnom nivou na provjeru, shodno čl. 9. i čl.13. Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, koji propisuju: ….,, jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju samo po jednom osnovu.“

Nakon provjera, dobiven je spisak osoba na nivou Federacije BiH koji je sačinjavao dio za Službu ZDK. Ukupno je na dobivenom spisku iz Sarajeva bilo 50.034 osobe iz ZDK.

Služba je pristupila prikupljanju valjanih transakcijskih računa te je na osnovu provjera ustanovila i poslala zahtjev za isplatu sredstava prema Vladi Federacije BiH za 33.314 osoba, a koje su se nalazile na navedenom spisku od 50.034 osobe.

Uočili smo određene probleme prilikom obrade podataka za jednokratnu novčanu naknadu nezaposlenim osobama, kao naprimjer: kod nekih su transakcijski računi bili zatvoreni, osobe su predavale transakcijske račune svojih supružnika ili djece, pojedini su predavali račune a da uopće nisu bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine

Nakon analize svih zaprimljenih računa također smo uočili kako je zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.08.2022.godine.

U tijeku su pojedinačne provjere, za one osobe koje su dostavile transakcijske račune a nisu im isplaćene jednokratne novčane naknade, da li su iste bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine. Na osnovu tih provjera će se uputiti Vladi Federacije BiH izvješće o dosadašnjoj isplati jednokratnih novčanih naknada uz dodatni spisak navedenih osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine na daljnje postupanje kako bi se riješio nastali tehnički problem.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

„U trenutku kada potrošačka korpa košta gotovo 3.000 KM i kada inflacija prijeti da će većinu stanovništva dovesti do ruba siromaštva, odlazeća Vlada FBiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, zajedno s Udruženjem poslodavaca FBiH i pojedinim predstavnicima granskih sindikata tvrdi da je 596 KM, koliko će od 01.01.2023. iznositi najniža plata u Federaciji BiH dovoljno za život. Nije važno što time direktno idu protiv već usvojenog Nacrta Zakona o minimalnoj plati koji je u javnoj raspravi i kojim je predviđeno da ona iznosi 1.000 KM, važno je da ovim poručuju desetinama hiljada radnika i radnica u FBiH da ih apsolutno nije briga kako žive, kako će prehraniti sebe i članove svojih porodica, ali i da im je očigledno jedina opcija da bolji i dostojanstveniji život potraže izvan granica Bosne i Hercegovine“, kazao je, u saopćenju za javnost, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

„Da nije žalosna, onda bi definitivno bila smiješna “svađa” predsjednika Sindikata Elekrtroenergetskih radnika BiH Mevludina Bektića s Vladom jer ne pristaju na prijedlog sindikata koje predvodi na najnižu platu u iznosu od 605 KM. Samo za prehranu četveročlane porodice je posljednjih mjeseci potrebno izdvojiti više od 1.200 KM“, rekao je Šatorović, dodajući da pokušaj da se sramotna odluka ublaži ponudom poslodavcima da, ukoliko žele, mogu povećati taj iznos i za 400 KM nije ništa drugo do amnestiranje onih koji su do sada radnike prijavljivali na “minimalac”, a ostatak plate im isplaćivali u kovertama. Na ovaj način će se, rekao je, ti i takvi prikazati kao brižni poslodavci koji će svojim radnicima “povećati” plate.

„Savez samostalnih sindikata BiH osuđuje ovakvo sramno ponižavanje radnika i radnica u Federaciji BiH i to u vrijeme najteže ekonomske krize i nastavit će aktivnosti na tome da Federalni parlament usvoji pomenuti Zakon i time ponovo pokaže da zakonodavna vlast u FBiH ima daleko više sluha za radnike i radnice od, na sreću odlazeće, izvršne vlasti, Udruženja poslodavaca FBiH i, nažalost, nekolicine politički podobnih pojedinaca koji su na čelu granskih sindikata“, istakao je Šatorović.

(nasarijec.ba)

Hrvatska je u ponoć 31. decembra 2022. godine ušla u Schengen i uvela euro kao valutu.

Nakon toga stanovništvo ove zemlje optužilo je trgovinski lanac Lidl da su besramno iskoristili uvođenje eura kako bi podigli cijene svojih proizvoda.

Oni koji kupuju u Lidlu u Hrvatskoj priložili su i fotografije, i to na Facebook stranici čuvenog lanca, na kojima se vidi da su neke cijene zaokružene na veće iznose u eurima.

Kupci takođe tvrde da su isti proizvodi mnogo jeftiniji u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.

Na Facebook stranici Lidla navedeno je da su cijene ostale iste, odnosno da su ih pri konverziji zaokružili u korist kupaca.

Ispod te objave potrošači su napisali na stotine komentara u kojima tvrde suprotno.

"Ne vrijeđajte našu inteligenciju. Sramno ste podigli cijene u svoju korist, prije uvođenja eura. Bilo bi dobro da objasnite tu matematičku računicu koja traje od sredine prošle godine. I stavite slogan - Cijene ostaju iste! U vašem slučaju, eventualno do sljedeće sedmice", komentar je koji je naišao na najveće odobravanje kupaca Lidla, a mnogi su najavili bojkot ovog lanca.

U pisanom odgovoru maloprodajnog lanca Lidl Hrvatska ističe se da "što se tiče konverzije cijena iz kune u eure, Lidl Hrvatska nije povećao cijene".

Dodali su da je javnosti već poznato da je u godini, koja je za nama, došlo do promjene cijena pojedinih proizvoda usljed poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, što je dovelo do povećanja otkupnih cijena u nekoliko kategorija prehrambenih proizvoda.

(akta.ba)

Kako je i najavljivano sedmicama unazad, sa Ivaylom Petevom nije produžen ugovor, on završava svoju misiju na klupi A reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Za novog selektora imenovan je Faruk Hadžibegić, koji će tako drugi put sjesti na klupu nacionalnog tima, nakon što je već 1999. godine vodio reprezentaciju.

Posljednji angažman je imao u augustu kada je za kratko bio trener alžirskog kluba Alger s kojim je završio na sudu i prema pisanju tamošnjih medija potražuje cifru od 100.000 eura.

Prvi mandat na klupi reprezentacije BiH je imao od marta do oktobra 1999. godine uz učinak od dvije pobjede, dva remija te tri poraza. Bilo je to u sklopu kvalifikacija za Euro 2000.

U trenerskoj karijeri koja traje duže od dvije decenije između ostalih vodio je Betis, Troyes, Dijon, Valenciennes, Gaziantepspor.

Radio je i kao selektor u Crnoj Gori, a na klupi “Sokola” se zadržao dvije godine.

Hadžibegić će debi na klupi Zmajeva imati 23. marta kada će na Bilinom polju u kvalifkacijama gostovati Island. Tri dana kasnije slijedi gostovanje Slovačkoj.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o privremenom finansiranju potreba Javne ustanove Služba za zapošljavanje ZDK prva tri mjeseca sa prijedlogom zaključka o utvrđivanju – potvrdio je Feni direktor te ustanove Anto Pešić.

Premijerka ZDK Amra Mehmedić povukla je sa dnevnog reda Skupštine ZDK, održane 28. decembra prošle godine, prijedlog Finansijskog plana JU SZZZDK za 2023., kojeg je usvojila prethodna Vlada ZDK, premijera Mirnesa Bašića. SZZDK će u prva tri mjeseca na raspolaganju imati 4.788.563 KM.

– To je tromjesečni prosjek o izvršenju, na osnovu devetomjesečnog Fiannsijskog izvještaja za 2022. godinu, koji je raspoređen za sljedeća tri mjeseca – kazao je Pešić.

On napominje kako “nisu ulazili niti imaju obrazloženje” zašto je od prethodne Vlade ZDK usvojeni Finansijski plan te ustanove za ovu godinu povučen sa sjednice SZDK.

– Sačekat ćemo kako bismo vidjeli da li, eventualno, nova vlada ima kakve planove i projekte zapošljavanja, da ih ubacimo u plan. Iako, to su namjenska sredstva i mogli smo to ubaciti i da ih nije bilo u ovom finansijskom planu – napominje Pešić.

On ne smatra da trebaju mijenjati Finansijski plan za 2023. godinu, odnosno da će ići s istim iznosom – 25.872.808 KM. To su, napominje, ukupna sredstva prihoda i izdataka, koja će se naći u Finansijskom planu za 2023. godinu, a koji će Upravni odbor SZZDK ponovo biti razmatran i usvajan.

Skupština ZDK prvo će, napominje, morati usvajati danas usvojenu Odluku o privremenom finansiranju na sjednici Vlade ZDK, a tek onda Finansijski plan za 2023. godinu.

Sa današnje sjednice dnevnog reda, kazao je direktor te ustanove Omer Škaljo, povučena je Odluka o privremenom finansiranju Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, a čiji je Finansijski plan za 2023. također povučen sa dnevnog reda prošlosedmične sjednice Skupštine ZDK.

Policija u Doboju uhapsila je H.M. iz tog grada zbog sumnje da je ubila supruga H.M. u porodičnoj kući.

Kako nezvanično saznajemo u pitanju je bračni par Mujezinović.

Hanifa Mujezinović (59) je, kako nezvanično saznajemo, kuhinjskim nožem u nadlakticu ubola supruga Hasana (55) pogodivši krvne sudove, te je on nasmrt iskrvario.

Ubistvu je, kako saznajemo, prethodila svađa u porodičnoj kući.

Nakon što je iskrvario ona je očistila kuću, presvukla supruga i postavila nove tepihe. Potom je nazvala policiju i rekla im da se posvađala sa suprugom i da je on sam sebi nanio povrede od kojih je umro.

Kako saznajemo, policija je pronašla krvave tepihe.

Kako navode iz Policijske uprave Doboj ona je u ponedjeljak uhapšena H.M. zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ubistvo.

"Za navedeno lice postoji sumnja da je istog dana u porodičnoj kući lišilo života supruga H.M., nakon čega je izmijenilo lice mjesta a potom zatražilo intervenciju policijskih službenika", navode iz policije.

Dodaju da je ona juče uz izvještaj o izvršenom krivičnom djelu predato u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

(N.N.)

Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona od sutra u prodaju pušta zdravstvene markice, kojima osiguranici stiču pravo na oslobađanje troškova participacije- najavio je u izjavi za Fenu direktor te ustanove Omer Škaljo.

-Kupovinom zdravstvene markice, odnosno premije osiguranja, naši osiguranici stiču pravo na oslobađanje participacije za zdravstvene usluge. Markicu je moguće kupiti do 31. marta, a cijena je nepromijenjena, odnosno i dalje iznosi 20 KM- kaže Škaljo.

Osiguranici su kupnjom zdravstvene markice oslobođeni plaćanja participacije u zdravstvenim ustanovama na području tog kantona, a godišnje ZZOZDK po ovom osnovu uprihodi oko milion KM.

S prvim danom ove godine došlo je do promjene u ostvarivanju prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju.

-Zavod više nije nadležan za izdavanje saglasnosti za ostvarivanje prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom Federacije Bosne i Hercegovine, koji se počinje primjenjivati od 01. janaura ove godine, saglasnosti za ostvarivanje prava na BMPO izdavat će Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Parlament FBiH za ovu je namjenu odobrio 10 miliona KM.

Osigurane osobe kojima je, zaključno sa 31.12.2022. godine, ZZO ZDK izdao rješenje o davanju saglasnosti na neki od postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, svoja će rješenja moći realizirati u roku od 12 mjeseci, računajući od datuma njegovog izdavanja – napominje Škaljo.

Zahtjevi koji nisu riješeni do kraja godine prošle godine, dodaje, bit će proslijeđeni na odlučivanje Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, kojem će zdravstveni osiguranici i iz tog kantona u narednom periodu podnositi zahtjeve za ostvarivanje tog prava.

Skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko dvadeset, odbijen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu i vraćeni su u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom, piše Radio Slobodna Evropa.

Oni su to sami javili redakciji Kavkaz.Realii, servisu Radija Slobodna Evropa u Sjevernom Kavkazu, nakon što je avion u kojem su bili iz Sarajeva sletio u Istanbul, 29. decembra.

Svi oni planirali su zatražiti politički azil u Hrvatskoj, piše Kavkaz.Realii. Rusku Federaciju napuštaju zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.

Iz Granične policije BiH u petak, 30. decembra, nisu mogli dati više informacija o grupi ruskih državljana, ali je dan ranije savjetnik direktora Policije Svevlad Hofman za RSE rekao da je utvrđeno kako ove osobe “zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije”, te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH.

Grupa je u Sarajevo stigla 28. decembra. Na graničnoj kontroli oduzeti su im dokumenti, nakon čega su, uključujući i malu djecu, držani zatvoreni gotovo cijeli dan.

Osobe su rekle da su držane “u hladnom građevinskom kontejneru” i da djeci nisu dali toplu vodu da naprave formulu za hranjenje. Jedan od njih rekao je da su Rusiju napustili zbog mobilizacije za rat s Ukrajinom. Iz Policije su za RSE rekli da su zadržani kako bi se provjerili razlozi i opravdanost njihova ulaska u BiH.

Hofman je rekao da “je utvrđeno da nisu imali povratne karte”, kao jedan od razloga što im nije omogućen ulazak u BiH.

Osman Mulahalilović, advokat u BiH, kaže da je grupa ruskih državljana morala biti puštena u BiH ako im je bilo ugroženo pravo na život, “a jeste ako bježe od rata i mobilizacije”.

“Taj kontekst bi se mogao u ovom slučaju uzeti u obzir”, rekao je za RSE Mulahalilović, koji je dva puta bio angažiran u slučajevima državljana Sirije i Iraka koji su tražili da im bude omogućen boravak u BiH jer su im bili ugroženi životi u slučaju povratka u matične zemlje.

“Ako BiH i Rusija imaju bezvizni režim, oni su mogli ući. Ali oni su morali tražiti azil u BiH, na račun toga da im je ugroženo pravo na život jer su u opasnosti od pogibije. A jesu ako neko hoće da ih tjera da idu u rat, to je stvarna prijetnja, to nije apstraktna prijetnja”, rekao je Mulahalilović i dodao da niko nema pravo uskratiti pomoć tim osobama.

Iz Granične policije BiH su 28. decembra saopćili da su od 1. novembra do 25. decembra evidentirali ukupno 2.598 državljana Ruske Federacije, u čijem sastavu je Čečenija, od čega na ulasku u BiH 1.654, a na izlasku iz BiH 944 ruska državljana.

U istom saopćenju Granične policije se navodi da su u tom periodu izdata 24 rješenja o odbijanju ulaska ruskim državljanima zbog neispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom o strancima.

U BiH su stizali zračnim putem, odnosno preko zračnih luka Sarajevo, Tuzla i Banja Luka.

Državljanima Ruske Federacije nisu potrebne vize za ulazak u BiH.

Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.

Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić izjavio za RSE 27. decembra da se radi o pedesetak osoba koji su na legalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu. Ali, da dalje ne mogu zbog hrvatskog stava.

“Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvata. Ima nekih ‘nesuglasica’ između naše i hrvatske granične policije”, rekao je Cikotić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negiralo je da je Zagreb odbio ulazak grupi Čečena koji su čekali u pograničnom gradu u BiH u nadi da će ući i zatražiti azil.

Ministarstvo je 27. decembra saopćilo da je jednom broju Čečena dozvolilo ulazak u Hrvatsku, ali nije navelo o kojem broju osoba je riječ.

Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske demantiralo je i optužbe za etničku i vjersku diskriminaciju čečenskih izbjeglica, kao i informacije da bi poteškoće u prelasku granice mogle biti povezane s nekim “nesuglasicama” među graničarima, kako je ranije izjavio ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Udruga za ljudska prava Vayfond sa sjedištem u Europi objavila je 26. decembra izvještaj o diskriminaciji čečenskih izbjeglica u BiH.

Nekoliko obitelji naišlo je na probleme pri napuštanju zemlje i suočavaju se s deportacijom u Rusiju preko Turske, kažu aktivisti za ljudska prava.

Početkom novembra doznalo se za pritvaranje desetaka Čečena u Hrvatskoj. Kako je tada rečeno u “Skupštini Čečena Europe”, neke su izbjeglice bile izložene nasilju, prijetnjama i uvredama.

U deportacijskom zatvoru u Austriji nalaze se dvojica Čečena koji su pobjegli iz Rusije nakon što su primili poziv za vojnu registraciju i novačenje.