U Sloveniji se susreću s nepovjerenjem u sigurnost cjepiva AstraZenece koje pozvani na cijepljenje masovno odbijaju, makar je nova preporuka slovenskih epidemiologa da se ona bez ograničenja može koristiti za sve starije od 18 godina.

U Mariboru je proteklog tjedna to cjepivo odbila polovica pozvanih na cijepljenje, a u Ljubljani trećina, izneseno je u utorak na vladinoj konferenciji za novinare, na kojoj je istaknuto da se strategija cijepljenja unatoč tome neće mijenjati, a trenutno je prioritet cijepljenje osoba starijih od 60 godina.

Trenutno se za dobnu skupinu od 60 do 65 godina u Sloveniji koristi AstraZenecino cjepivo, a za preostale necijepljene starije osobe i za zdravstveno ranjivije skupine cjepiva Pfizera i Moderne, no vladina je stručna skupina u utorak objavila da je AstraZenecino cjepivo pogodno za imunizaciju svih osoba starijih od 18 godina bez izuzetka.

Kako je na konferenciji za novinare kazao državni tajnik u ministarstvu zdravstva Jernej Završnik, cijepljenje je dobrovoljno i nikoga se ne može prisiliti na cijepljenje određenim cjepivom, ali onaj koji odbije ponuđeno dostupno cjepivo na listu za cijepljenje bit će stavljen na "kraj" reda.

Prema riječima ravnatelja mariborskog doma zdravlja Jerneja Završnika do sada je u toj ustanovi AstraZenecom cijepljeno 10.400 ljudi, oko polovice onih koji su dobili poziv na cijepljenje tim cjepivom, dok je kod ostalih raspoloživih cjepiva odbijanja cijepljenja bilo samo oko 10 posto.

Komentirajući visok postotak onih koji imamu rezerve prema AstraZeneci i ne javljaju se na cijepljenje, vodeća slovenska infektologinja Bojana Beović kazala je da je time začuđena jer su cjepivo odbijale osobe starije od 60 godina, kod kojih u pravilu kod primjene tog cjepiva nema većih zdravstvenih rizika.

Komentirajući odluku američkih zdravstvenih vlasti da privremeno iz opreza obustave cijepljenje populacije u SAD-u cjepivom tvrtke Johnson&Jonnson, koordinator slovenske vlade za cijepljenje Jelko Kacin kazao je da bi to moglo poremetiti dinamiku predviđenog cijepljenja u Sloveniji, gdje je jedna pošiljka te vakcine već stigla, a drugu od 19 tisuća doza očekuju do kraja tjedna.

No, Kacin vjeruje da će, kao i u slučaju kod provjere AstraZenecina cjepiva u vezi s rijetkom pojavama krvnih ugrušaka kod cijepljenih - koju je provela Europska agencija za lijekove (EMA) - i u ovom slučaju doći do ponovnog odobrenja korištenja tog cjepiva i da će se to dogoditi što prije, prenosi Hina.

(Oslobođenje)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana  15.04.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Škapurovo Brdo br.1041, od 08:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Hrvatska od sredine aprila kreće u veliku akciju spašavanja turističke sezone, jer će tada početi s vakcinisanjem turističkih radnika, a država će svim turistima sufinansirati i brze antigenske testove, piše u subotu Jutarnji list.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) početkom iduće sedmice dobiće popise osoba iz turističkog sektora koji se žele vakcinisati, a riječ je o oko 70.000 ne samo stalno zaposlenih, nego i sezonaca koji su u direktnom kontaktu s turistima, poput recepcionera u hotelima, marinama i kampovima, kuvarima i konobarima, radnicima u turističkim agencijama... Ministarstvo turizma podatke je dobilo od udruženja i ustanova u resoru, gdje je njih čak 70 odsto izrazilo želju za vakcinisanjem.

Vakcinacija bi trebala početi u četvrtak, a masovni punktovi u većim gradovima biće organizovani u sportskim dvoranama, moguća je i vakcinacija u velikim hotelskim kućama. Vakcinaciju će provoditi županijski zavodi za javno zdravstvo, a namjera je da se turistički radnici, među ostalim, vakcinišu i s Johnson&Johnson vakcinom koje se daje u jednoj dozi, sve kako bi svi bili vakcinisani do početka sezone.

Nakon toga, plan je vakcinisati i oko 90.000 privatnih iznajmljivača, a Hrvatska se, osim što je uz Tajland jedna od rijetkih zemalja koja je među prvima krenula u prioritetno vakcinisanje turističkih radnika, odlučila i pokriti dio troškova za antigensko testiranje.

U Zagrebu je, na primjer, već spremno 11 privatnih klinika i dvije javne ustanove koje će raditi i antigenska i PCR testiranja, zavisno od toga šta će turisti trebati, a na Trgu bana Jelačića postojaće i mobilni punkt za testiranje koji će raditi i vikendom od 10 do 18 sati. Turista će se dan prije moći prijaviti mailom za testiranje, a na veb stranici "Safe stay in Croatia" biće naznačene sve lokacije za testiranje u Hrvatskoj. S potvrdom iz evisitora, moći će se testirati brzim antigenskim testom po subvencionisanoj cijeni, koju će i više od 50 odsto pokriti Ministarstvo turizma, prenosi Hina.

Ono što je dobro, slažu se sagovornici iz sektora, jeste što će se priznavati brzi antigenski testovi, koji su poprilično jeftini i rezultati se dobiju puno brže nego kod PCR testova, a priznavaće ih mnoge države bitne za hrvatski turizam, pri povratku svojih građana s odmora, piše Jutarnji list.

U Srbiji je do sada prijavljeno 755 neželjenih reakcija na vakcine protiv koronavirusa, što je jedna prijavljena reakcija na 3.973 imunizovanih građana, izjavio je predstavnik Agencije za lekove i medicinska sredstva Pavle Zelić, javlja Anadolu Agency (AA).

“Sve reakcije su bile blage - otok, crvenilo, bol, visoka temperatura, bol u mišićima, mučnina“, objasnio je Zelić za Radio-televiziju Srbije i dodao da to nije ništa zabrinjavajuće.

U Srbiji je dostupna imunizacija vakcinama Sinopharm, Pfizer/BioNTech, AstraZeneca i Sputnik V, a Zelić je kazao da Moderna još nije podnela zahtev za registraciju, da su u toku pregovori, te da očekuje da će se i ona naći u ponudi.

On je naveo i da vakcina ima sasvim dovoljno, jer je više od 3,5 miliona doza do sada stiglo u Srbiju.

U  ponedjeljak, 12. aprila 2021. godine, sa zalaskom Sunca nastupa ramazan 1442. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u utorak, 13. aprila 2021. godine.

Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.

Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.

U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u  kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

Svevišnji je odabrao i istakao  mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, i sevabi od učenja poklonjeni pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama.

Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije.

Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.

Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći  Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr.

U prigodnim programima za Lejletu-Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećivanje intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.

U toku ramazana Bošnjaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno „vitre“, tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.

Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.

Nakon bajram namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: “Bajram šerif mubarek olsun“. U narodu je čestitka skraćena na „Bajram barećola“. Odgovara se riječima: „Allah razi olsun“ ili opet skraćeno „Allah razola“. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom  u novcu i hairli dovom.

Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.

Riječ ramazan  spominje se samo  jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185  ajet: “Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur’an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja“…

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona okončalo je konkursnu proceduru za dodjelu stipendija studentima iz boračke populacije za akademsku 2020/2021. godinu, a pravo na stipendiju ostvarilo je 2.033 studenta sa područja ovog kantona.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković rekao je da je za stipendije izdvojeno 2,3 miliona KM, što je značajan iznos u vrijeme pandemije s obzirom na slabije punjenje budžeta, ali je izrazio žaljenje što, za razliku od prethodne dvije godine, stipendije nisu dobili svi studenti koji su podnijeli prijave i ispunili formalno-pravne uslove iz javnog poziva.

- Došlo je do izmjene Zakona o visokom obrazovanju u smislu bezuslovnog prelaska na narednu godinu studija, tako da smo imali značajno povećanje broja zahtjeva za koje bi trebalo osigurati gotovo 3 miliona KM. Uspjeli smo dodijeliti stipendije svim studentima u malim općinama, međutim u većim općinama to nismo mogli - rekao je Čolaković, navodeći da je u odnosu na 2014. godinu broj broj odobrenih stipendija veći za 700.

Najveći broj stipendija dodijeljen je studentima u Zenici 437, Zavidovićima 237, Visokom 223, Tešnju 218, Žepču 202, Kaknju 170, Maglaju 160, Brezi 114, Olovu 113, Varešu 79, Doboj Jugu 46 i Usori 34.

- Ostaje nam žalbeni rok. Obavijestili smo općine da mogu izdavati rješenja na koja se ulaže žalba, a nakon rješavanja po žalbama u drugostepenom postupku uputit ćemo naloge Ministarstvu finansija za isplatu stipendija - rekao je Čolaković.

Godišnja stipendija za prvu godinu studija iznosi 800 KM, a za drugu i ostale godine studija te drugi studijski ciklus, iznos stipendije je 1.200 KM. Stipendija se isplaćuje u osam mjesečnih rata.

Press služba ZDK

U proteklih četrnaest mjeseci  zdravstveni sistem je pod opsadom virusa. Naš rad zahtijeva kontinuiranu edukaciju, pa smo tako od marta prošle godine usvojili mnogo znanja o novoj bolesti i naučili da sprovodimo svjetske protokole u liječenju COVID – 19.

Blagovremeno, prije početka trećeg vala epidemije u FBiH, tačnije prije četrdeset dana, Ljekarska/Liječnička komora FBiH upozoravala je na sve moguće posljedice i molila institucije da se uvede PCR testiranje prije ulaska u našu zemlju, kao i kontrolisani lockdown na nivou BiH. Bila je to naša moralna obaveza, da struka upozori na novi talas. Na vrijeme smo molili za vakcinaciju, isticali pozitivan značaj istovremenog pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera i masovne vakcinacije. Da je naša molba uvažena ne bismo imali ovoliki broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva.

Tražimo od svih drugih da uvažavaju naše stručno mišljenje i nudimo pomoć svakome ko je traži.

Žao nam je što je u ovako teškim vremenima u kojima je zbog općeg nezadovoljstva građana situacijom i strahom od pandemije, liječnička etika dovedena u pitanje. Naš primarni cilj je borba za život svakog pacijenta i to bez odmora. Bez pauze i bez prestanka radimo već više od godinu dana i to je naša misija. Od zaraze nisu pošteđeni ni ljekari. Na žalost, od početka pandemije do danas, od posljedica izazvanih zarazom COVID - 19, izgubili smo 21 kolegu liječnika u FBiH. Većina njih zarazila se upravo pomažući pacijentima.

Nije lako raditi u vanrednoj situaciji, kada su kapaciteti puni, virus nepredvidiv, a smrtnost od bolesti visoka. Puno  je ljekara koji su oboljeli, izliječili se, a potom ponovo vratili na posao, bez obzira na posljedice koje im je ostavio COVID - 19, jer od njihovog prisustva zavise životi ljudi. S pandemijom se teško, ali grčevito i bez posustajanja borimo od početka i nastavit ćemo i dalje bez obzira na sve.  

S druge strane, teško nam je izboriti se sa osudom dijela javnosti i sve češćim napadima na liječničku profesiju. Mnogo je krupnih riječi napisano da bi odgovori na sva pitanja ostali nedorečeni. Dovedena je u pitanje sigurnost građana, ali i samih ljekara. Doveden je u pitanje naš rad, stvoreno nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu, a ljekari postavljeni na stub srama.
Iako su napadi u cijelom svijetu na zdravstvene radnike izraženiji u konfliktnim sredinama,  COVID-19  je povećao rizike s kojima se suočavaju zdravstveni radnici, kako od virusa tako i od javnog linča.
Zdravstveni radnici s pravom su hvaljeni kao heroji u bijelom tokom pandemije, a sada podnose uznemirujuće  prijetnje i nasilja kako od pojedinaca i grupa, tako i od društvenih institucija, vlada, medija. Zdravstveni radnici trpe i psihološke napade na društvenim mrežama i u medijima, dok se u isto vrijeme suočavaju sa dvostrukim stresom na poslu. Pod neprekidnim strahom od zaraze korona virusom proživljavaju traumatična isustva, svakodnevno svjedočeći smrti svojih pacijenata, kojima i pored nadljudskih napora ne uspijevaju pomoći da se izbore sa opakom bolešću.

Podaci zasnovani na činjenicama pomogli bi ugušiti dezinformacije o bolesti, a realno bi bilo povećati povjerenje i smanjiti neopravdan strah kod naših građana. Zdravstveni radnici su obučeni da deeskaliraju  incidentne situacije sa pacijentima, koje su rijetke i uglavnom završe u korist boljeg zdravlja pacijenta. Zdravstveni profesionalci dobro znaju da su ovakve situacije nekad neizbježne, da je bolestan čovjek ranjiviji kad je u ambulanti ili bolesničkom krevetu, mi to razumijemo stoga se i međusobno konsultujemo, te pokušavamo na najbolji način objasniti pacijentima šta je bolje za njih, a sve to vodeći se medicinom zasnovanom na dokazima.

Na samom početku pandemije u 2020.godini najčešći motivi za napad na zdravstvene radnike je bio strah od samih zdravstvenih radnika za koje se smatralo da su jedini prenosioci  zaraze. Kako se broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva povećavao, tako su češće “napadači” bile osobe nezadovoljne brigom za članove njihovih porodica - bijesni što je po njihovom mišljenju briga bila premala, skupa ili zato što je uopšte dijagnostikovan COVID-19.

Kad napadate zdravstvene radnike, zdravstvene ustanove, uništavate profesionalnu brigu u ustanovama u kojima se liječi velika skupina ljudi. Kada napadate ljekara, povrijedite i pacijente!

Stoga ovom prilikom molimo javnost da pokuša razumjeti i nas ljekare, dati nam podršku, kako bismo se profesionalno, odgovorno i sa velikom empatijom, baš kao i do sada nastavili boriti za svakog oboljelog. Teški psihofizički uslovi u kojima radimo posljednju godinu, ostavili su traga i na nama, ali mi nećemo postustati i iskoristit ćemo sve svoje znanje i vještine kako bismo pružili što bolju zdravstvenu njegu svima kojima je neophodna.

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH će sigurno stati uz svakog kolegu koji časno i pošteno radi svoj posao i ne krši Kodeks medicinske etike i deontologije. Kada i ako se utvrdi da je prekršio ta načela odgovarat će pred Sudom časti na nivou Ljekarske/Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
 

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH

Članovi zeničkog Eko Foruma, građanski aktivisti i mještani lokaliteta na kojem bi se trebala graditi hidroelektrana Janjići predali su Gradskoj upravi Zenica građansku incijativu za zaustavljanje projekta izgradnje hidroelektrane na rijeci Bosni. Više od 1.500 građana Zenice potpisalo je peticiju kojom traže stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije iz 2013. godine i odluke o utvrđivanju javnog interesa iz 2020. godine.

„Nadamo se da će se ozbiljno ponovo razmotrititi ideja o gradnji hidrocentrale i uzeti ozbiljno mišljenje ljudi koji žive u mjesnoj zajednici. Mi smo stava da ovaj objekat iz puno razloga ne donosi ništa dobro Zenici, jedino dobro je dobit od prodaje struje koju prodajemo vani.“ – kazao je predsjednik Eko Foruma Zenica Zlatan Alibegović, prenosi Federalna TV.

Mještani i ekološki aktivisti su već nekoliko puta protestvovali protiveći se izgradnji hidroelektrane, a ukoliko im vlasti ne udovolje zahtjevima najavljivali su da će svoja prava tražiti na međunarodnim sudovima.

Narod je rekao ne, to jeste četiri mjesne zajednice koje participiraju, imaju Gorica, Janjići, Putovići i Drivuša, mi smo od prvih dana rekli ne. Janjići su vrata grada Zenica, ako idemo ka gradu zelenila moramo biti jako svjesni da će ovo biti štetno za grad.“ – istakao je Miralem Kaknjo predsjednik Mjesne zajednice Janjići.

Podsjećamo, planirana investicija Elektroprivrede je 109,8 miliona maraka, a investitor je ranije sa Gradom Zenica potpisao ugovor o projektima prijateljskog okruženja koji će pratiti izgradnju hidroelektrane Janjići vrijednosti 1,25 miliona maraka.

S više od 7.000 preminulih, Bosna i Hercegovina je među pet zemalja u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, kako bilježi web stranica worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.

Ispred BiH se trenutno nalazi Gibraltar, Češka, San Marino, Mađarska. Po broju stanovnika u ovim zemljama, može se reći da po populaciji BiH zauzima treće mjesto. U poređenju sa zemljama regiona, ima najviše umrlih sa COVID-19 na dan 6. aprila.

Infektolozi u BiH smatraju da je za veliku smrtnost odgovorno više faktora, među kojima su neujednačen zdravstveni sistem, loše opšte stanje zdravstvenog stanja stanovništa, ali i neodgovornost vlasti zbog koje u BiH još uvijek nije počela imunizacija.

U BiH ulaze novi sojevi virusa

Infektolog koji radi u COVID odjelu Kantonalne bolnice Zenica, doktor Ednan Drljević, smatra da na porast smrtnosti u BiH, između ostalog, utiče i neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.

“Trenutno u BiH imamo 86 posto britanskog soja, što je ogromno, a razlog tome je što još nisu usvojene mjere da se ograniči ulaz u BiH i što smo mi otvoreni poligon za sve moguće svjetske viruse – južnoafrički, češki, britanski, svi su sojevi na ovom prostoru. Britanski soj je došao odnekud ovdje, puno brže se širi, zahvata mlađu populaciju, a kod ogromnog broja oboljelih, naravno da je veća i smrtnost”, – objašnja doktor Drljević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

BiH, koja se protiv pandemije korona virusa bori od sredine marta 2020. godine, u više navrata virus je uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine dospijela je među prvih deset zemalja svijeta i prva je u regionu po broju smrnosti stanovništva.

Najlošija situacija trenutno je u Kantonu Sarajevo, gdje u prosjeku bitku sa korona virusom dnevno izgubi oko 20 osoba. Veliki broj građana, zaražen u kratkom vremenskom roku, napravio je veliki pritisak na zdravstveni sistem, koji teško odgovora i sa kapacitetima i sa ljudskim resursima.

“Kod nas je prije svega nekontrolisana epidemija, nije se radilo dovoljno testova, nisu ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, mnogi građani su vjerovali da mogu sami da se izliječe bez odlaska kod ljekara, tako da je sve to dovelo do jedne ozbiljne situacije sa velikim brojem oboljelih, a time i velikim brojem smrtnih ishoda”, ističe doktor Drljević.

Iako BiH ima veliki broj ministarstava i vlada, te jednu od najvećih državnih administracija u odnosu na broj stanovnika u Evropi, oboljelima često trebaju sati strpljivog čekanja kako bi dobili brojeve telefona koji su predviđeni za COVID pacijente, zbog velikog broja poziva, ali i nedovoljnog broja zdravstvenih radnika.

Pacijenti dolaze kasno na liječenje

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, doktor Vahid Jusufović za RSE kaže da se pacijenti često oslanjaju na vlastitu procjenu zdravstvenog stanja, te da ulaze u sistem onda „kada oni ocjene da trebaju, što na neki način može dovesti do kašnjenja kod primjene pravih mjera“.

Doktor Jusufović napominje i da je problem nedostatka konkretne terapije, već simptomatske, tako da su pacijenti u liječenju od korona virusa više prepušteni njihovom stanju organizma i imunološkom odgovoru.

“Postoje tu i objektivne činjenice, a to je da je bosanskohercegovačko stanovništvo u prilično zapuštenom opštem zdravstvenom stanju, sa puno hroničnih oboljenja. Moram reći i da ima propusta u samom zdravstvenom sistemu, jer on nije na svim nivoima podjednako organizovan i to je jedan od bitnih razloga velike smrtnosti od korona virusa”, kaže doktor Jusufović.

Nema preciznih podataka o uzrocima smrtnosti

Ono sa čim se slažu i dr Drljević i dr Jusufović je to da je BiH kao država zakazala i kad je pitanju analiza smrtnosti od korona virusa, pa preciznih podataka da li su pacijenti umrli sa koronom, ili od korone, godinu dana od početka pandemije – nema.

“Od početka pandemije u BiH imamo metodologiju prijavljivanja smrtnih slučajeva gdje nismo razdvojili pacijente koji su umrli od korone od onih sa koronom. Zaboravljamo da imamo jako puno pacijenata sa komorbiditetom, sa opštim oboljenjima, koji su dobili koronu i nakon toga egzitirali. Naravno da nisu svi pacijenti umrli od korone, već sa koronom, a mi smo to u statitici totalno zanemarili”, tvrdi doktor Jusufović.