Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona od sutra u prodaju pušta zdravstvene markice, kojima osiguranici stiču pravo na oslobađanje troškova participacije- najavio je u izjavi za Fenu direktor te ustanove Omer Škaljo.

-Kupovinom zdravstvene markice, odnosno premije osiguranja, naši osiguranici stiču pravo na oslobađanje participacije za zdravstvene usluge. Markicu je moguće kupiti do 31. marta, a cijena je nepromijenjena, odnosno i dalje iznosi 20 KM- kaže Škaljo.

Osiguranici su kupnjom zdravstvene markice oslobođeni plaćanja participacije u zdravstvenim ustanovama na području tog kantona, a godišnje ZZOZDK po ovom osnovu uprihodi oko milion KM.

S prvim danom ove godine došlo je do promjene u ostvarivanju prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju.

-Zavod više nije nadležan za izdavanje saglasnosti za ostvarivanje prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom Federacije Bosne i Hercegovine, koji se počinje primjenjivati od 01. janaura ove godine, saglasnosti za ostvarivanje prava na BMPO izdavat će Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Parlament FBiH za ovu je namjenu odobrio 10 miliona KM.

Osigurane osobe kojima je, zaključno sa 31.12.2022. godine, ZZO ZDK izdao rješenje o davanju saglasnosti na neki od postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, svoja će rješenja moći realizirati u roku od 12 mjeseci, računajući od datuma njegovog izdavanja – napominje Škaljo.

Zahtjevi koji nisu riješeni do kraja godine prošle godine, dodaje, bit će proslijeđeni na odlučivanje Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, kojem će zdravstveni osiguranici i iz tog kantona u narednom periodu podnositi zahtjeve za ostvarivanje tog prava.

Skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko dvadeset, odbijen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu i vraćeni su u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom, piše Radio Slobodna Evropa.

Oni su to sami javili redakciji Kavkaz.Realii, servisu Radija Slobodna Evropa u Sjevernom Kavkazu, nakon što je avion u kojem su bili iz Sarajeva sletio u Istanbul, 29. decembra.

Svi oni planirali su zatražiti politički azil u Hrvatskoj, piše Kavkaz.Realii. Rusku Federaciju napuštaju zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.

Iz Granične policije BiH u petak, 30. decembra, nisu mogli dati više informacija o grupi ruskih državljana, ali je dan ranije savjetnik direktora Policije Svevlad Hofman za RSE rekao da je utvrđeno kako ove osobe “zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije”, te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH.

Grupa je u Sarajevo stigla 28. decembra. Na graničnoj kontroli oduzeti su im dokumenti, nakon čega su, uključujući i malu djecu, držani zatvoreni gotovo cijeli dan.

Osobe su rekle da su držane “u hladnom građevinskom kontejneru” i da djeci nisu dali toplu vodu da naprave formulu za hranjenje. Jedan od njih rekao je da su Rusiju napustili zbog mobilizacije za rat s Ukrajinom. Iz Policije su za RSE rekli da su zadržani kako bi se provjerili razlozi i opravdanost njihova ulaska u BiH.

Hofman je rekao da “je utvrđeno da nisu imali povratne karte”, kao jedan od razloga što im nije omogućen ulazak u BiH.

Osman Mulahalilović, advokat u BiH, kaže da je grupa ruskih državljana morala biti puštena u BiH ako im je bilo ugroženo pravo na život, “a jeste ako bježe od rata i mobilizacije”.

“Taj kontekst bi se mogao u ovom slučaju uzeti u obzir”, rekao je za RSE Mulahalilović, koji je dva puta bio angažiran u slučajevima državljana Sirije i Iraka koji su tražili da im bude omogućen boravak u BiH jer su im bili ugroženi životi u slučaju povratka u matične zemlje.

“Ako BiH i Rusija imaju bezvizni režim, oni su mogli ući. Ali oni su morali tražiti azil u BiH, na račun toga da im je ugroženo pravo na život jer su u opasnosti od pogibije. A jesu ako neko hoće da ih tjera da idu u rat, to je stvarna prijetnja, to nije apstraktna prijetnja”, rekao je Mulahalilović i dodao da niko nema pravo uskratiti pomoć tim osobama.

Iz Granične policije BiH su 28. decembra saopćili da su od 1. novembra do 25. decembra evidentirali ukupno 2.598 državljana Ruske Federacije, u čijem sastavu je Čečenija, od čega na ulasku u BiH 1.654, a na izlasku iz BiH 944 ruska državljana.

U istom saopćenju Granične policije se navodi da su u tom periodu izdata 24 rješenja o odbijanju ulaska ruskim državljanima zbog neispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom o strancima.

U BiH su stizali zračnim putem, odnosno preko zračnih luka Sarajevo, Tuzla i Banja Luka.

Državljanima Ruske Federacije nisu potrebne vize za ulazak u BiH.

Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.

Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić izjavio za RSE 27. decembra da se radi o pedesetak osoba koji su na legalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu. Ali, da dalje ne mogu zbog hrvatskog stava.

“Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvata. Ima nekih ‘nesuglasica’ između naše i hrvatske granične policije”, rekao je Cikotić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negiralo je da je Zagreb odbio ulazak grupi Čečena koji su čekali u pograničnom gradu u BiH u nadi da će ući i zatražiti azil.

Ministarstvo je 27. decembra saopćilo da je jednom broju Čečena dozvolilo ulazak u Hrvatsku, ali nije navelo o kojem broju osoba je riječ.

Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske demantiralo je i optužbe za etničku i vjersku diskriminaciju čečenskih izbjeglica, kao i informacije da bi poteškoće u prelasku granice mogle biti povezane s nekim “nesuglasicama” među graničarima, kako je ranije izjavio ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Udruga za ljudska prava Vayfond sa sjedištem u Europi objavila je 26. decembra izvještaj o diskriminaciji čečenskih izbjeglica u BiH.

Nekoliko obitelji naišlo je na probleme pri napuštanju zemlje i suočavaju se s deportacijom u Rusiju preko Turske, kažu aktivisti za ljudska prava.

Početkom novembra doznalo se za pritvaranje desetaka Čečena u Hrvatskoj. Kako je tada rečeno u “Skupštini Čečena Europe”, neke su izbjeglice bile izložene nasilju, prijetnjama i uvredama.

U deportacijskom zatvoru u Austriji nalaze se dvojica Čečena koji su pobjegli iz Rusije nakon što su primili poziv za vojnu registraciju i novačenje.

Gradonačelnik Hašim Mujanović potpisao je, sa najpovoljnijim ponuđačem radova GP "Heldovac“ d.o.o. Žepče, Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodovoda u naseljima Bajvati, Beše i Žioke.

Predmetnim ugovorom predviđena je izgradnja pumpne stanice Bajvati, V=20 m3. Radovi će se izvoditi shodno glavnom projektu. Planirana je izrada pristupnog puta uz kopanje građevinske jame, ugradnju drenaže i izradu revizionih okana sa ugradnjom odgovorajućeg drenažnog materijala i odgovorajućih odvodnih cjevovoda. Zatim će se izvoditi radovi na izgradnji objekta pumpne stanice od armiranog betona sa potrebnim hidroizolacijama i radovi na izgradnji zatvaračke komore sa svim potrebnim izolacijama, fazonskim komadima i elektroradovima uz nabavku i montažu centrifugalnih pumpi, upravljačkog i mjernog ormara.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 79.803,42 KM a sredstva su obezbijeđena od viših nivoa vlasti i iz Budžeta Grada Zavidovići.

Gradonačelnik Hašim Mujanović zadovoljan je činjenicom da će se nastaviti radovi na izgradnji vodovodnog sistema koji omogućava priključak i naselja Bajvati, Beše i Žioke na gradski vodovodni sistem. Obzirom da mještani pomenutih naselja imaju izrađen problem slabog vodosnabdijevanja, posebno u ljetnim mjesecima, Gradska uprava i u narednom periodu nastojat će obezbijediti finansijska sredstva za nastavak radova, sve do njihovog konačnog završetka.

U skladu sa Zakonom o PIO/MIO, penzije za mjesec decembar bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora FBiH u četvrtak, 5. januara 2023. godine, objavio je Federalni zavod za PIO/MIO.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u decembru 356.089, iznosi 557,31 KM, dok je prosječna penzija svih penzonera 482,51 KM.

Najniža penzija za decembar iznosi 445,65 KM, zagarantovana 531,86 dok je najviša penzija 2.174,48 KM.

Penziju za decembar primit će ukupno 434.167 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za decembar iznose oko 220 miliona KM.

Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Bosni po kotlinama ima magle.

Temperature zraka u 7 sati (°C): Bjelašnica 0; Zenica 1; Sanski Most 3; Ivan Sedlo, Sarajevo 4; Livno 5; Široki Brijeg 6; Tuzla 7; Mostar 8; Gradačac, Neum 11; Bihać 14; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 952 hPa, za 8 hPa je niži od normalnog i lagano raste.

Danas će u većem dijelu naše zemlje preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Nešto više oblaka može biti u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Dio prijepodneva po kotlinama Bosne magla ili sumaglica. Vjetar slab južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 11 do do 18 °C.

U Sarajevu pretežno sunčano. Dio prijepodneva, u nižim dijelovima grada, magla ili sumaglica. Dnevna temperatura oko 12 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Uz povoljnu biometeorološku prognozu, većina populacije trebala bi biti boljeg raspoloženja. Tokom dana će biti ugodnije, sunčanije i sa porastom temperatura. Neophodno je da asmatičari povedu računa u jutarnjim i večernjim satima, zbog moguće magle.

Objavljena je prognoza do srijede:

U nedjelju 01.01.2023., u većem dijelu zemlje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. Vjetar slab južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje do 13, a dnevna od 11 do 17 °C.

U ponedjeljak 02.01.2023., pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne i uz riječne tokove može biti magle ili niske naoblake. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a dnevna od 12 do 18 °C.

U utorak 03.01.2023., pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne magla. Poslije podne u većem dijelu Bosne porast naoblake. Jutarnja temperatura od 3 do 9, a dnevna od 10 do 16 °C.

U srijedu 04.01.2023., jutro pretežno oblačno, uz djelimično razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 15 °C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Iza nas je još jedna godina prepuna izazova i neizvjesnosti. U godinu koja nam dolazi gledamo sa puno nade i optimizma, vjerujući da će nam donijeti dugo očekivani napredak i prosperitet, da konačno izgradimo društvo jednakih šansi.

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno svim građankama i građanima, općine Tešanj, upućujem najiskrenije čestitke u povodu nastupajuće, nove 2023. godine uz želju da nam Nova godina bude uspješnija kako u privatnom tako i poslovnom životu, da ostvarite svoje želje, ispute očekivanja i imate mnogo više razloga za sreću i zadovoljstvo.
 
Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
       Senad S. Subašić

Vlada Federacije BiH je na sjednici utvrdila Prijedlog budžeta za 2023. godinu u iznosu većem od 6,7 milijardi maraka, te je on za 20,1 posto, odnosno za nešto više od 1,1 milijardu KM premašio ovogodišnji. Međutim, da bi postao operativan, budžet mora biti na vrijeme usvojen u oba doma Federalnog parlamenta.

Njegovim usvajanjem omogućava se najavljeno povećanje penzija od januara 2023., te neometana isplata naknada prema novim federalnim zakonima koji su u 2022. godini doneseni u korist materijalno ugroženih kategorija, među kojima su, primjerice, i dječiji dodaci.

Također, u periodu rekordne inflacije, za socijalno ranjive kategorije stanovništva u FBiH od velike važnosti je pomoć pri plaćanju računa za grijanje, a što je najavljeno kroz pomoć od Evropske unije. Podsjetimo, u ove svrhe EU je najavila da će do kraja januara izdvojiti 50 miliona eura budžetske podrške, od čega će Federaciji BiH pripasti dvije trećine. To znači da bez usvajanja federalnog budžeta nema ni te pomoći građanima, a koja im je prijeko potrebna u ovim zimskim mjesecima.

Iz Parlamenta Federacije BiH još nema najava da li će i kada biti zakazane sjednice na kojima bi se federalni budžet za 2023. trebao usvajati.

Nakon provedenih ovogodišnjih općih izbora, novi Predstavnički dom je konstituiran 1. decembra, dok se na formiranje Doma naroda Paralementa FBiH još čeka. S obzirom na važnost donošenja budžeta, postoje zakonska tumačenja da bi se procedura njegovog usvajanja mogla provesti u Paralemantu FBiH do kraja januara, a kako ne bi došlo do ugrožavanja budžetskih davanja onima kojima su ona najpotrebnija.

U Vladi FBiH su nam kazali da Zakon o budžetima Federacije jasno propisuje da se, ukoliko Parlament ne donese budžet prije početka fiskalne godine, nastavlja finansiranje poslova, funkcija i programa korisnika budžeta na osnovu odluke o privremenom finansiranju i to najduže za prva tri mjeseca. Ako se, potom, budžet ne usvoji najkasnije do 31. marta, finansiranje bilo čega u Federaciji BiH prestaje.

Iako su odluke o privremenom finansiranju u Federaciji često bile na snazi i ranijih godina, sada bi to itekako otežalo život građanima.

Na to je ukazano i na sastanku predstavnika saveza i udruženja penzionera održanom u Vladi FBiH u ponedjeljak, kada je prihvaćeno rješenje da se od 1. januara 2023. godine omogući akontativno usklađivanje penzija za 11,1 posto, pod uvjetom da budžet FBiH za narednu godinu bude usvojen. To znači da bi penzioneri povećanje od 11,1 posto mogli dobiti s redovnom isplatom januarskih penzija, ali ako Parlament FBiH prije toga usvoji budžet FBiH.

Ukoliko, pak, bude moralo doći do privremenog finansiranja, ne samo da penzioneri neće dobiti ovo povećanje, nego će penzije morati biti smanjenje u odnosu na iznos koji trenutno primaju.

Iz Vlade FBiH nam je pojašnjeno da odluka o privremenom finansiranju podrazumijeva isplate koje se obavljaju srazmjerno sredstvima utrošenim u istom periodu prethodne fiskalne godine. Podsjećanja radi, ovogodišnja tri povećanja penzija desila su se nakon aprila, što znači da bi penzije morale biti vraćene na nivo iz perioda od januara do marta 2022. godine sve dok se ne usvoji budžet za 2023.

Iz Vlade su nam potvrdili da u ovom slučaju ni isplata dječjeg dodatka koja je tek nedavno počela također neće biti moguća iz jednostavnog razloga što nije postojala u prva tri mjeseca 2022. godine.

S druge strane, postavlja se i pitanje kako bi uopće teklo usvajanje odluke o privremenom finansiranju kada je i za tu proceduru potrebna podrška Parlamenta FBiH, iako nije jasno ni zašto bi se išlo u tom pravcu. Jer, ako postoji podrška za usvajanje odluke o privremenom finansiranju u oba doma Federalnog parlamenta, zašto ne bi postojala i za usvajanje prijedloga budžeta koji bi omogućio važnu pomoć građanima.

Većinom je glasova Gradsko vijeće Vukovara na sjednici u četvrtak donijelo je statutarnu odluku o izmjenama Statuta Grada Vukovar čime je brisana odredba o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma na podruju grada Vukovara.

Tom odlukom se izvan snage stavila Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara koja je pripadnicima srpske nacionalne manjine davala pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara, javila je Hina.

U pojašnjenu odluke o izmjenama Stauta Grada Vukovara, navedeno je kako je toj odluci prethodila objava službenih rezultata popisa stanovništva provedenoga 2021. godine sukladno kojima kojima u gradu Vukovaru živi 29,73 posto Srba što je manje od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada te na taj način ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara.

Tim povod oglasio se predsjednik Demokratskog saveza Srba i vukovarski gradski vijećnik Srđan Milaković poručivši kako je “to poklon vukovarskim Srbima na kraju godine od političke garniture na čelu s gradonačelnikom Penavom”.

“Ovim je okončano desetogodišnje nasilje nad ćirilicom i srpskim jezikom u kojem vremenu je od raznih državnih tijela učinjeno sve da do primjene ovog prava srpske zajednice nikada ni ne dođe. Popis stanovništva 2021. čekao se kao spasonosno rješenje u nadi da će Srba u Vukovaru biti manje. Iako je isti pokazao postotak zastupljenosti srpske zajednice od gotovo 30 posto – nikome ni na pamet nije palo da se ovo pravo srpske zajednice u Vukovaru zadrži”, naveo je Milaković.

Dodao je kako je to “još jedna od mnogih poruka srpskoj nacionalnoj manjini od politike i institucija u Republici Hrvatskoj da se prava koja su joj zakonom zagarantirana primjenjuju na kašičicu i od slučaja do slučaja, a da pravne zaštite pred institucijama u Republici Hrvatskoj nema”.

(rtvtk)

Ove sedmice tešanjski AS Holding objavio je ponudu za puno preuzimanje Zeničke industrije mlijeka (ZIM). ZIM je uspješna firma s godišnjim prihodima od oko 9 miliona KM.

AS je već vlasnik oko polovine dionica zeničke firme, a sada pokušava preuzeti i drugu polovinu i postati jedini vlasnik. Prvi udio je stekao još 2018. godine, izvještava BiznisInfo.ba.

Ovim se nastavlja strategija širenja tešanjske grupacije koja je jedan od najvećih i najvažnijih poslovnih sistema u BiH. Oni su krenuli od malog biznisa da bi kasnije toliko narasli da su preuzeli neke od vodećih bh. kompanija i to u raznim oblastima, poput Vispaka, Klasa, Agrokomerca, Solane, Bosnalijeka, Svjetlostkomerca…

Kako smo već pisali, njihov put je započeo daleke 1988. kada su otvorili prvu trgovinu, a kompanija AS je osnovana 1996, nakon čega počinju i s proizvodnjom.

Veliki uspon započeli su 2007. godine kada su preuzeli kompaniju Kent u Visokom. Riječ je o prvoj akviziciji u kojoj je jedan domaći proizvođač kupio stranu firmu.

Tri godine kasnije preuzimaju visočki Vispak, što je bila jedna od najznačajnijih akvizicija u sektoru proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini u to vrijeme.

AS Group 2013. preuzima vodu Oaza, a godinu kanije kupuju sarajevske gigante Klas i Sprind, kao i Mlin i pekare Ljubače i time postaju jedan od lidera u proizvodnji hrane na domaćem tržištu.

Tu se ne zaustavljaju, pa 2017. preuzimaju imovinu Agrokomerca te oživljavaju pogone i brojne brendove ovog preuzeća, jednog od najpoznatijih na prostoru bivše Jugoslavije.

AS Holding je 2020. kupio paket dionica vodeće domaće farmaceutske kompanije Bosnalijek za 18,8 miliona KM i postao njen drugi najveći dioničar sa oko 16 posto udjela, koliko i danas drži.

U međuvremenu su, također, preuzeli Svjetlostkomerc, vodeći bh. maloprodajni lanac knjižara. Akviziran je i o većinski udio u Solani, koja je također regionalni lider u svojoj branši.

AS grupacija posjeduje još nekoliko kompanija. Danas su lideri u proizvodnji hrane u BiH i među liderima u regionu.

(biznisinfo.ba)