Protekli period obilježile su borbe radnika i poslodavaca koji su nastojali ostvariti svoja prava i poboljšati poslovno okruženje.

Prijedlog izmjena

S direktorom Udruženja poslodavaca (UP) FBiH Mariom Nenadićem i predsjednikom UPFBiH Adnanom Smailbegovićem razgovarali smo o njihovim očekivanjima od vlasti koja će se formirati u narednom periodu.

"Nadamo se skoroj uspostavi vlasti i krećemo s intenzivnim aktivnostima prema vlastima s ciljem implementacije našeg dokumenta “Šta poslodavci očekuju od vlasti“. To je set koji smo predstavili dan pred početak predizborne kampanje i dokument sadrži konkretan prijedlog izmjena više od 40 propisa čiji su ciljevi stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, smanjenje opterećenja cijene rada, smanjenje parafiskalnih i drugih opterećenja, a sve da bi se omogućili razvoj privrede, rasta minimalnih plata, ali i plata i primanja radnika generalno", rekao nam je Nenadić.

Kako je naglasio, poslodavce je potrebno rasteretiti pritisaka u poslovanju i omogućiti im liberalnije i efikasnije poslovanje.

Napraviti ustupke

"U tom trilateralnom dijalogu između vlasti, radnika i poslodavaca svi moramo uraditi odgovarajuće ustupke i to je jedina formula. Trenutno stanje nije dugoročno održivo i zaista trebamo krenuti s promjenama što prije", rekao je Nenadić.

Na isto je ukazao i Adnan Smailbegović te je naglasio da su se poslodavci očitovali o zahtjevima na kojima će i dalje insistirati.

"Zahtjeve smo podijelili u nekoliko grupa i u svakom slučaju jedna od najvažnijih stvari o kojoj smo govorili jeste rasterećenje rada u smislu smanjenja opterećenja na rad, poticanje i stimuliranje investicija", istakao je Smailbegović.

Razvoj ekonomije

Smailbegović je podsjetio da i dalje ostaje da se riješi pitanje bolovanja te da je taj zakon u proceduri.

"Smatramo da je on veoma važan zbog smanjenja zloupotreba. Još jedna stvar je veoma bitna, a to je pitanje zapošljavanja stranaca, u tom smislu je potrebna liberalizacija u što skorijem roku, ukoliko hoćemo da se naša ekonomija razvija", kazao je Smailbegović.

(akta.ba)

Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

“Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu“, naglašeno je u izvještaju.

U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

“Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU“, naglašeno je.

Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

“Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija“, dodali su u ovom izvještaju.

Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

“Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata“, ocijenjeno je.

U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

“Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade“, naveli su oni.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

“Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota“, smatra on.

(N.N.)

Kod Žepča je nestala 16-godišnja djevojčica Sanja Dunđer, a porodica se oglasila sa apelom za pomoć.

Naime, kako se navodi 16-godišnja Sanja iz Tupanovaca, kod Žepča, posljednji put viđena je 3. oktobra oko 06:30 sati u porodičnoj kući.

Na sebi je imala farmer pantalone, sive patike i školski crni ruksak.

Porodica je objavila da Sanja ima dugu smeđu kosu i da je visoka oko 165 cm.

Ukoliko imate bilo kakvu informaciju prijavite je policiji ili na broj 063/ 544 – 633.

Vozači u Bosni i Hercegovini za saobraćajne prekršaje duguju 72,2 miliona KM, a samo dug tri najveća dužnika iznosi blizu 430.000 KM, rečeno je u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 KM, zatim vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM, navode iz Agencije.

Prema pisanju “Glasa Srpske“, dugovanja se kaleme godina, a naplata ide sporo, budući da su u Agenciji, kako sami kažu, nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović rekao je da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.

On je naveo da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.

Prema njegovim riječima, zatvorske kazne nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.

I za ove Opće izbore u Bosni i Hercegovini održane u nedjelju, 2.oktobra, birački odbori su se pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u BiH, saopšteno je iz Centralne izborne komicije (CIK) BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

“Zbog neispunjavanja propisanih obaveza članova biračkih odbora javnost u BiH još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta”, navodi se u saopštenju.

Pojašnjeno je da su odgovornosti organa za provođenje izbora jasno precizirane, da je za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji.

CIK BiH odbacuje svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, pogotovo od političkih stranaka čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora.

Navodi se da trenutno pojedine izborne komisije osnovnih izbornih jedinica u BiH, po naredbi CIK BiH, otvaraju vreće i pravilno utvrđuju rezultate sa redovnih biračkih mjesta na kojima birački odbor nije zakonito završio posao (pogrešno pakovanje izbornog materijala, pogrešno popunjavanje obrazaca u kojima npr. kandidat ima više glasova od njegove političke stranke i druge matematičke nelogičnosti).

“U zadnja dva dana CIK BiH je izdao naredbe o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 općina/gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći”, istaknuto je u saopštenju.

Sve dok se ovaj posao ne završi CIK BiH nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima sa svih redovnih biračkih mjesta.

U isto vrijeme u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu odvija se proces koji je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, sumiranje rezultata sa glasanja u odsustvu, putem mobilnog tima, nepotvrđenim listićima kao i birača koji su glasali u inostranstvu.

“Objava svih utvrđenih izbornih rezultata će uslijediti tek kad se objedine rezultati iz Glavnog centra za brojanje i svih rezultata sa redovnih biračkih mjesta”, navode iz CIK-a.

Nakon toga slijedi podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje u roku od tri dana. Tako da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate.

“U fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje CIK BiH će svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti uzimat će se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija”, nvodi se u saopštenju.

Dodaje se da se još jednom pokazala opravdanom inicijativa CIK-a za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora, jer očigledno krajnje ispolitizirani birački odbori, svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH.

Nacrt zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je i upućen u tromjesečnu javnu raspravu.

To su odlučili zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas na vanrednoj sjednici održanoj u Sarajevu.

Predlagači navedenog zakona su 11 zastupničkih klubova u ovom Domu.

Kao razlog su naveli da je na potrebu njegovog donošenja ukazala analiza socijalne situacije i da u Federaciji BiH, institut minimalne odnosno najniže plaće trenutno nije zakonski uređen kao socijalno zaštitni instrument.

U Nacrtu zakona je predloženo da osnovica za utvrđivanje minimalne plaće bude prosječna bruto plaća u Federaciji BiH iz decembra 2020. od 1.532 KM bruto odnosno 993 KM neto iznosa. Također je predloženo da minimalna bruto plaća za 2023. godinu bude najmanje 90 posto, a za 2024. najmanje 100 posto od ove osnovice.

Počev od 2025. godine, iznos minimalne plaće bi utvrđivala Vlada Federacije BiH posebnom uredbom, u skladu s ovim zakonom, do kraja januara za tekuću godinu, predložili su također u Nacru zakona zastupnički klubovi.

Vanredna sjednica je odmah po prihvatanju ovog akta završena budući da je bio jedina tačka dnevnog reda.

Svjetski dan učitelja   se obilježava u više od 100 zemalja svijeta,   a proglasio ga je UNESCO 1994. godine  u  spomen na 05. oktobar 1966. Godine   kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Poziv učitelja  jedan je od najplemenitijih, ali i najodgovornijih poziva kojeg pojedinac u  društvu može obavljati. Pomažete djeci i mladima u stjecanju novih znanja i vještina, u otkrivanju i razvijanju vlastitih potencijala, u stvaranju novih iskustava, u gradnji kvalitetnih međuljudskih odnosa.

Pred vas se neprestano stavljaju novi izazovi. Od vas se traži da odgajate nove naraštaje za budućnost, da budete strpljivi, da pokažete ustrajnost i da uspješno odgovorite na svaki izazov. To nije nimalo lako, ali vi niti u jednom trenutku niste izgubili svoj entuzijazam, na čemu vam najiskrenije zahvaljujemo. 

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj I svoje osobno,   najiskrenije Vam čestitatam 5.oktobar- Svjetski dan učitelja

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
          Senad S. Subašić

Vlada Federacije BiH dopunila je uredbu o isplati jednokratne pomoći po kojoj se u članu 19. iza stavka (4), dodaje se novi stavak (5), koji glasi: "Aktom poslodavca utvrdit će se posebni kriteriji za isplatu i visinu isplate jednokratne pomoći iz stava (1) ovog članka."

To znači da kompanije, tj. poslodavci mogu donijeti odluku da iznos od 1080 KM isplate u ratama, što će biti dodatna olakšica za ovu neoporezivu isplatu.

Članovi upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH ranije su najavili da će od federalne Vlade tražiti da se iznos jednokratne pomoći radnicima isplati u ratama.

Prva kompanija koja je donijela ovakvu odluku je GS – Tvornica mašina Travnik d.o.o, koja će iznos od 1080 KM radnicima isplatiti u 3 rate, počevši sa platom za septembar, saznaje Akta.ba.

Podsjetimo, poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju rok, a prema Uredbi Vlade, da do kraja godine, ukoliko su u mogućnosti, isplate po 1.080 KM pomoći radnicima kao odgovor na inflaciju.

"Navedena pomoć, isplaćena pod uslovima utvrđenim Uredbom, se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu te ne podliježe obračunu plaćanja poreza i doprinosa", objašnjeno je ranije iz Federalnog ministarstva finansija.

Pored toga, ministarstvo navodi da se ovim Pravilnikom propisuje porezno rasterećenje ograničenog trajanja za obrtnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, tako što se umanjuju propisani mjesečni paušalni iznosi poreza na dohodak za 50 posto do 31. decembra.

Evropski parlament odobrio je u utorak nova pravila kojima će se u Evropskoj uniji uvesti jedinstven priključak za punjenje za mobilne telefone, tablete i kamere do 2024. godine, što je prvi put da se tako nešto uradi u svijetu, a očekuje se da će više uticati na proizvođača iPhone-a.

Glasanje potvrđuje raniji sporazum između institucija EU i učinit će USB-C konektore koje koriste uređaji zasnovani na Androidu standardom EU, prisiljavajući Apple da promijeni svoj priključak za punjenje za iPhone i druge uređaje, prenosi Reuters.

Među velikim dobavljačima elektronskih uređaja evropskim kupcima, očekuje se da će Apple biti među najugroženijim, ali analitičari očekuju i mogući pozitivan uticaj jer bi to moglo podstaći kupce da kupuju najnovije proizvode kompanije umjesto onih bez USB-C.

Ugovor također pokriva e-čitače, slušalice i druge tehnologije, što znači da može imati utjecaja na Samsung (005930.KS), Huawei [RIC:RIC:HWT.UL] i druge proizvođače uređaja, kažu analitičari.

Apple, Samsung i Huawei nisu odmah bili dostupni za komentare.

Apple je u prošlosti upozoravao da bi taj prijedlog naštetio inovacijama i stvorio brdo elektronskog otpada.

Zastupnici EU podržali su reformu velikom većinom, sa 602 glasa za i samo 13 protiv.

O promjeni se raspravljalo godinama, a podstaknuta je pritužbama korisnika iPhonea i Androida da moraju preći na različite punjače za svoje uređaje.

(akta.ba)

U prethodnih godinu dana cijene osnovnih potrepština za život građana BiH veće su za 16,8 odsto, a pojedine prehrambene namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka, poskupjele su između 35 i 85 odsto (odnosno od 0,50 do 2,5 KM).

Ovo nije kraj, prognoziraju stručnjaci, koji kažu da je novo poskupljenje uslijedilo već tokom septembra, u šta su se potrošači već mogli uvjeriti.

Prema podacima o prosječnim potrošačkim cijenama u BiH, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, navodi se da od avgusta 2021. do avgusta 2022. godine jedini pad bilježe rafovi na kojima se prodaju odjeća i obuća.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 25,6 odsto, alkoholna pića i duvan za 2,3 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 17,4 odsto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 11 odsto, prevoz 28,4 odsto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 4,1 odsto", navodi se u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

Za godinu dana više novca dajemo i za zdrastvo, obrazovanje, komunikaciju, uslugu u restoranima i hotelima, pa čak i za rekreaciju i kulturu.

Ipak, ako bismo pitali većinu građana šta je to što ih najviše pogađa po pitanju poskupljenja, to su svakako osnovne prehrambene namirnice i usluge prevoza.

Po ovom osnovu, statistika je neumoljiva.

Za godinu dana procentualno najviše je poskupio plin (zemni gas), koji se u avgustu 2021. godine plaćao 70 feninga po metru kubnom, dok mu je cijena na kraju avgusta 2022. bila 1,30 KM, što je prosječno poskupljenje od 85,7 odsto. Više od 83 odsto poskupjelo je ulje za prehranu, a cijena je sa tri KM po litru porasla na prosječno 5,5 KM. Slijede šećer i brašno, a građani su za kilogram ovih namirnica za godinu dana morali izdvojili 90, odnosno 60 feninga više nego u istom periodu prošle godine.

Morali smo 50 odsto više novca izdvojiti i za toalet-papir (sa 2,4 KM na 3,7 KM), dizel gorivo (sa 2,1 KM na 3,2 KM) i tvrdi sir (sa 11,4 KM na 17,3 KM po kg). Listu procentualno deset najvećih poskupljenja zatvaraju margarin, zatim mlijeko, koje sada košta skoro dvije KM po litru, te junetina, koja je sa 13,6 poskupjela na 18,2 KM po kilogramu.

Makroekonomista Faruk Hadžić, obrazlažući podatke Agencije za statistiku BiH, napominje da je uvijek moguće pronaći cijene pojedinih proizvoda koje su drugačije od ovih i da to zavisi od trgovačkog centra ili mjesta.

"Također, na ovoj infografici je prikazan rast cijena u procentima, što znači da je moguće pronaći veći rast u apsolutnim vrijednostima, poput drveta za ogrev (sa 82,2 KM je poskupjelo na 103 KM, što je 25,3 odsto)", naglašava Hadžić za "Nezavisne novine".

On kaže da je, bez obzira na sve, realno istaći da ćemo se s nostalgijom sjećati cijena pojedinih proizvoda, jer su cijene pojedinih proizvoda, poput mlijeka, dodatno porasle u septembru, što će zvanična statistika tek naknadno potvrditi.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, ističe za "Nezavisne novine" da ne treba biti mnogo pametan i bistar da se ne primijeti koliki je udar na džepove građana i da su cijene u odnosu na prošlu godinu veće i po nekoliko stotina KM.

"To osjetimo na svom novčaniku i na težini kesa koje nosimo kada se vraćamo iz kupovine. Mislim da će potrošačka korpa u devetom mjesecu preći 3.000 KM, jer je u avgustu bila 2.900 KM, a sada su djeca krenula u školu i uvijek ima dodatan skok. Iako je, recimo, naše osnovno obrazovanje besplatno, ipak roditelji i te kako izdvajaju iz svog džepa kako bi dijete spremili u školu", naglašava Bago.

Prema njegovim riječima, teško je prognozirati šta nas očekuje u narednim mjesecima, jer cijene divljaju svakodnevno.

"Niko ne priča o kvalitetu življenja trenutno niti koje su to mjere koje bi popravile stanje. Zemlje u regionu i EU donose desetine mjera. Podsjećam da je Hrvatska investirala oko 1,5 milijardi KM kako bi prebrodili krizu (djeca, penzioneri...) To bi značilo da BiH momentalno uloži 700-800 miliona KM. Našim političarima to ne pada na pamet", kaže Bago i dodaje da će iznos potrošačke korpe sigurno rasti.

"Ja zaista ne znam koliko treba da iznosi potrošačka korpa da ljudi dignu svoj glas. Jako je mali broj onih koji to mogu iznijeti. Svi se mi nečega odričemo", zaključio je Bago.

(akta.ba)