Nedavno je prijavljeno trovanje hranom u restoranu Parlamentarne skupštine BiH. Kako saznaje Avaz, zaposlenica parlamenta se "otrovala" punjenim paprikama iz restorana, nakon čega je intervenirala kantonalna inspekcija.

Inspektori na terenu nisu pronašli punjene paprike, ali su uočili niz nepravilnosti u radu restorana kojim upravlja Služba za zajedničke poslove institucija BiH, potvrđeno je Avazu.

Navodno je uništeno 90 kilograma mesa

"Jedna osoba imala je proljev i mučninu", navedeno je u prijavi. Avaz saznaje da je zbog neispravnog skladištenja uništeno čak 90 kilograma mesa te da neki proizvodi nisu imali ni deklaraciju.

Inspektori su na terenu utvrdili da su zamrznuta unaprijed pripremljena imenovana i neimenovana jela pakirana u oštećene PVC vrećice. Isto tako, pronašli su mliječni proizvod kojem je istekao rok trajanja te sirovine bez deklaracije.

"Navedene proizvode ukupne količine 89.69 kilograma na licu mjesta inspektor proglašava higijenski neispravnim te naređuje njihovo uništenje putem KJKP 'Rad', a potvrdu o uništenju potrebno je predočiti inspektoru na uvid", stoji u izvješću koji je portal Avaz dobio na uvid.

Analizom uzoraka na Veterinarskom fakultetu dobiven je zadovoljavajuć rezultat gotovog jela, ali su rezultati ispitanih briseva površina pokazali povećan ukupan broj bakterija, naveli su inspektori. Utvrđeno je da je meso koje se doprema u restoran svježe, ali da se neadekvatno zamrzava.

Natron-Hayat iz Maglaja je zasigurno jedna od rijetkih kompanija, ako ne i jedina iz realnog sektora, koja je svim svojim radnicima isplatila pomoć od po 1.080 KM.

Da je pomoć isplaćena, potvrdio je za Faktor direktor kompanije Muhamed Zahirović.

Oni su na ovaj način postupili po preporuci Vlade Federacije BiH koja je sadržana u Uredbi za pomoć i pomogli svojim uposlenim, u vrijeme inflacije i rasta indeksa potrošačkih cijena.

"Tačno je da je Natron-Hayat isplatio po 1.080 KM pomoći radnicima. Isplata je izvršena za 868 radnika. Uprava je cijenila da je najbolji momenat za isplatu kraj augusta, kako bi radnici lakše prevazišli finansijske teškoće u vezi s početkom školske godine i osiguranju grijanja za zimski period. Svakako da im je dodatno primanje značajno pomoglo", kazao nam je Zahirović.

Upitali smo da li ima poruku za ostala poslodavce.

"Poruka ostalim poslodavcima je da, ukoliko su u mogućnosti, isplate pomoć radnicima i tako podignu moral radnicima za ostvarenje boljih poslovnih rezultata", kazao je.

Osvrnuo se na Uredbu za pomoć stanovništvu Vlade Federacije BiH koja je donesena u julu.

"Što se tiče Odluke Vlade o pomoći stanovništvu, osvrnut ću se samo na dio koji se odnosi na privredu. Svakako bi bilo bolje da je Vlada dozvolila neoporezivu isplatu u više tranši. Naša trenutna likvidnost nam je omogućila jednokratnu isplatu, ali postoji niz preduzeća koja imaju problema s likvidnošću. Svojom odlukom Vlada je pomogla likvidnim firmama, a nelikvidnim stvorila problem u vidu pritiska radnika za dodatnom isplatom. Prava pomoć poslodavcima bi bila u smanjenju doprinosa na plaću uposlenika", rekao je Zahirović.

(akta.ba)

Na području Bosne i Hercegovine na početku školske 2021./2022. godine djelovale su 1.702 redovne osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju, navedeno je na stranici Agencije za statistiku BiH.

“U školskoj 2021/2022. godini u BiH upisana su 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika, ili 1,2 posto. Učešće broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,5 posto”, navedeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Saopćeno je da je u školskoj 2021/2022. godini u prve razrede upisano 28.013 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 1,9 posto.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je bilo 54,3 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2) bilo 45,7 posto učenika.

U školskoj 2021./2022. godini u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, a od toga 18.157 žena ili njih 73,8 posto.

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a nekoliko se vodi kao nestalo nakon iznenadnih poplava koje su u četvrtak pogodile talijansku istočnu regiju Marche, objavile su iz lokalne civilne zaštite.
Svi smrtni slučajevi dogodili su se u pokrajini Ancona, prema izvještajima talijanskih medija u gradu Barbara nekoliko se ljudi, uključujući i dijete, još uvijek vode kao nestali.

Iz civilne zaštite iznenadnu poplavu su opisali kao "izuzetno ekstremnu pojavu", te dodali da je oko 420 mm kiše palo je u dva ili tri sata, što je polovina onoga što padne u regiji tokom cijele godine.

Ulice u selu Cantiano pretvorile su se u rijeke, a ogromne bujice su odnosile automobile i dosezale do prvih spratova kuća a vlasti su apelirale na stanovnike fa ostanu u svojim kućama.
Poplave te izuzetno jake oluje koje su pogodile cijelu Italiju, dovele su do zatvaranja mnogih škola u cijeloj regiji Marche.

(klix.ba)

Inflacija u Bosni i Hercegovini buja i utјеče na životni standard građana i stoga bilo kakvo povećanje plate građani ne osjete u velikoj mjeri, jer su potrošačke cijene znatno porasle. Uz pandemiju, rat u Ukrajini i bez adekvatnih mjera vlasti poslodavci se teško odlučuju na povećanje plata radnicima jer im se ne smanjuju porezna opterećenja. Građani kažu da teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela novca, jer su cijene iz dana u dan sve više.

Inflacija u našoj zemlji nezaustavljivo guta plate radnika. Cijene svakim danom šokiraju građane. Režije, ukoliko se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na šta najviše izdvajamo nоvca je prehrana. Koliki je to udar na kućni budžet, Dževad iz Sarajeva nam kaže da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i za to izdvaja najviše novca.

Pravi mađioničari u preživljavanju su penzioneri. Naročito oni sa najnižom penzijom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od penzije, kažu nam, kao i ranije ne ostane im ništa.

Na brojne upite koje smo poslali kompanijama, sa pitanjem jesu li povećali plate radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.

"Od početka godine plate radnicima su povećane u prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju u toku godine, a u skladu sa politikom zarada i performansama radnika. Takođe se svake godine svim zaposlenima isplaćuje 13-a plata, kao i regres", rekli su iz Hemofarma.

Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plata.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara - "Plate su otišle vjerovatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su plate u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti šta se dešava na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite samoinicijativno u skladu sa mogućnostima".

Ono što je inflacija donijela jeste blagi rast prihoda u sektoru trgovine. Najtraženiji artikli - hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za mnoge trgovačke lance donijeli su milione profita. Ako raste profit, zašto ne rastu plate radnicima? Struka objašnjava to za poslodavca znači i povećanje poreznih troškova, a država ni dalje nema set zakona pomoći privredi.

Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici - "Država može svojim pripisima da fiskalno opterećenje rada smanji. Činjenica je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama regiona".

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar - "Entiteti mogu da subnencionišu razne segmente života građana i da na taj način olakšaju život našeg običnog čovjeka".

Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo zavisiti od domaće proizvodnje. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana.

(BHRT)

Evropska komisija predložila je juče hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

U nastojanju da izdejstvuje od kompanija koje su profitirale od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama da doprinesu sprečavanju dalje krize, EK je, između ostalog, predložila Uniji da usvoji planove kojim bi više od 140 milijardi eura profita tih firmi bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima, prenio je Rojters.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, najprije u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, prenosi Hina.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 odsto tokom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tih vršnih sati.

Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za strujom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Kao drugu mjeru EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju vanredne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Zbog toga EK predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristiće se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošačce energije, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija je zasad odustala od ideje ograničvanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi konačni zakoni o tome trebalo da budu usvojeni na sastanku ministara energetike 30. septembra.

(akta.ba)

‘Auti se moraju puniti za vrijeme koje vam je sada potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi‘, kažu iz kompanije Adden Energy.

Jedan je startup razvio solid-state bateriju prikladnu za električne automobile koja se može do kraja napuniti za samo nekoliko minuta i traje više nego dvostruko duže od trenutnih EV baterija, piše Independent.

Nakon uspješne demonstracije prototipa koji se može napuniti za samo tri minute u više od 10.000 ciklusa tokom svog životnog vijeka, kompanija Adden Energy, koja je dio Sveučilišta Harvard, dobila je 5,15 miliona dolara sredstava za daljnji razvoj tehnologije, s ciljem njezine komercijalizacije u bliskoj budućnosti.

Brzi razvoj tehnologije skladištenja čiste energije ključan je za borbu protiv klimatskih promjena, stoji u saopćenju startupa.

Kako bi se ubrzala primjena ove tehnologije, izvršni direktor kompanija Adden Energy, William Fitzhugh, nada se privući onih 37 posto Amerikanaca koji nemaju svoje garaže, pa stoga ne mogu električna vozila puniti preko noći kod kuće, prenosi Jutarnji.hr.

‘Potpuna elektrifikacija voznog parka jedan je od najsmislenijih koraka koje možemo poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena‘, rekao je Fitzhugh.

‘Međutim, široka primjena električnih vozila zahtijeva baterije koje mogu zadovoljiti različite potrebe potrošača. Auti se moraju puniti jednako brzo kao i vozila s unutrašnjim izgaranjem, odnosno za vrijeme koje vam je trenutno potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi.‘

Procjene pokazuju da bi elektrifikacija svjetskog voznog parka sama mogla smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 16 posto, pri čemu se ova ‘nova baterijska paradigma‘ smatra ključnom za postizanje ovog cilja.

‘Električna vozila ne mogu ostati luksuzni proizvodi i mora ih biti značajno više od sadašnjih jedan posto od ukupnog broja automobila na cestama ako želimo napredovati prema budućnosti čiste energije. Također, SAD neće imati tržište rabljenih automobila ako baterije za EV traju samo 3 do 5 godina‘, rekao je Xin Li, izvanredni profesor znanosti o materijalima na Harvardu i naučni savjetnik kompanije Adden Energy.

‘Tehnologija mora biti dostupna svima. Ne vidimo neka fundamentalna ograničenja za poboljšanje tehnologije baterija. Ovo bi moglo promijeniti čitavu industriju.‘

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Popularna krilatica kako je put do pakla popločan dobrim namjerama može se komotno ugraditi u pokušaj Vijeća ministara BiH da tromjesečnom Odlukom o zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta koja ističe 24. septembra pomogne građanima da dobiju ove energente po prihvatljivijoj cijeni. Najviša izvršna vlast u državi je, bona fide, napravila višestruku štetu svima. Nakvasale cijene ogrjevnog drveta, a posebno peleta nisu ni „za jotu“ postale poželjnije domaćim kupcima, dakle niže, a desetine hiljada radnika u prerađivačkoj industriji drveta u Bosni i Hercegovini kojima je proizvodnja drveta osnovni biznis mogli bi ostati bez posla, jer i vlasnici najavljuju zatvaranje firmi zbog tromjesečne blokade izvoza.

Sead Keranović, vlasnik firme „Sana City“ iz Sanskog Mosta, koja zapošljava 25 radnika, kaže da već ima štetu od oko 200.000 eura. Gotovo 5.000 kubnih metara drveta propada u krugu Keranovićeve firme već mjesecima, kupci u Austriji i Italiji koji su već uplatili avanse uzalud čekaju, a zbog zasićenosti domaćeg tržišta ovdje ga nema kome prodati.

„Meni, a i drugima, slijede sigurne tužbe od stranih kupaca pored štete koju već imamo“, kaže Keranović i dodaje kako se olako i bez dobre analize donijela odluka o zabrani izvoza kako bi ističe, dio domaćih proizvođača „konektovan“ na političke jake ljude u Vijeću ministara, finansijski ojačao, jer su oni kontra svih ostalih drvoprerađivača.

Identično govori i Rasima Alibegović, direktorica bihaćke pilane „Šuma Promet“ koja iščekuje nove tužbe i finansijske penale izvana, a ogrjevno drvo nema kome prodati u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, nije uopće tajna da su magacini firmaša koji proizvode pelet puni i da većina čeka da istekne 24. septembar kako bi „u roku odmah“ krenuli sa izvozom na inotržište gdje tonu peleta bez problema mogu prodati od 400-700 eura, a ovu vrtoglavu cijenu bosanskohercegovački građani teško da mogu (uglavnom i ne mogu) platiti.

„Dogodine neću dati nikome peleta u Bosni, sve vozim u Italiju, mjesecima me ovdje svi napadaju, hoće pelet, a ja ga nemam dovoljno niti za domaće kupce. Za Italiju i Austriju mi je [Zoran] Tegeltija [predsjedavajući Vijeća ministara BiH] ‘zapržio čorbu'“, krajiški proizvođač peleta slikovito objašnjava opsadno stanje u kome radi.

Prošle nedjelje, u Laktašima se okupilo 500-ak drvoprerađivača entiteta Republika Srpska, a na skup su došli, kako smo saznali, izaslanici Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, i Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako bi se riješio circulus viciosus jedne odluke čija se kontroverznost pojačavala kako je odmicalo vrijeme embarga. Drvoprerađivači u ovom dijelu Bosne i Hercegovine rezolutno traže da se ne produžava odluka o zabrani izvoza, spremni su na sve, jer im je u pitanju opstanak, a finansijske štete su već ogromne i prijete da ih potpuno poslovno uruše.

Drvoprerađivači u entitetu Republika Srpska plaše se međunarodnih sudskih sporova jer su već potrošili avanse evropskih kupaca, trenutne zalihe su veće od 100 miliona eura, nelikvidnost raste, otpuštaju se radnici, obim poslova je drastično pao, a firme koje su za njih vršile prijevoz svoj vozni park su usmjerile na druge strane.

Sead Keranović i Rasima Alibegović, kao i još nekolicina krajiških drvoprerađivača u očaju su otišli u Laktaše i pridružili se svojim zahtjevima da se prekine moratorij na izvoz. Oni spašavaju sebe, a država neka traži, ako zna i može, solomonsko rješenje koje bi podrazumijevalo normalnije cijene za domaće kupce.

„Sramota je da entitetska vlada bez ikakvih konsultacija sa drvoprerađivačima u Federacije BiH traži od Vijeća ministara BiH da se odluka o zabrani izvoza produži do 31. decembra. To je naprosto administrativna giljotina za sve nas“, smatra Keranović.

Realna cijena peleta 200-230 eura

No, Vlada i Federalno ministarstvo trgovine su na osnovu inspekcijskog nadzora Federalnog tržišnog inspektorata kod 14 proizvođača i trgovaca peleta, briketa, oblog ogrjevnog i cijepanog ogrjevnog drveta zaključili da ima dosta „lova u mutnom“, osim uobičajenih nedostataka određene dokumentacije koja prati robu i neažurnog knjigovodstva, da su proizvođači i trgovci nerealno podigli cijene „ne pokazujući nikakvu društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva“, kako je istakao federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Ključni problem po ministru Vujanoviću je da su se domaće firme naglo orijentirale ka izvozu jer vani mogu ostvariti maksimalni profit, a skrajnuli građane matične države ne samo kada je riječ o količinama, nego i cijenama. Potpuno je jasno da su drvoprerađivači pali na ispitu ekonomskog patriotizma i u tri mjeseca zabrane izvoza samo još više zategli „strune gitare“ cijena.

I dok u Federalnom ministarstvu trgovine radi zaštite bosanskohercegovačkih građana osim zahtjeva za produženje trajanja Odluke Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza ogrjevnog drveta do kraja godine ne isključuje ni druge restriktivne zakonske mjere, drvoprerađivači entiteta Republika Srpska u slučaju produženja zabrane prijete cijelom paletom mjera – od mirnih protesta, trajne obustave rada u šumarijama, preko otpuštanja radne snage, do blokade puteva, institucija i tužbama međunarodnim sudovima. Traže da Vlada Republike Srpske na osnovu stavova Privredne komore, entitetskih ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i privrede i preduzetništva do 15. septembra upute preporuku državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao predlagaču, i Vijeću ministara BiH o neprihvatanju donošenja odluke o produženju privremene zabrane izvoza šumskih drvnih sortimenata niže vrijednosti (ogrjev). Njihovi zaključci očito idu u smjeru razdvajanja ogrjevnog drveta od peleta kao što je to urađeno sa proizvođačima briketa. U Laktašima je dogovorena, odnosno ponuđena i cijena ogrjevnog drveta za domaće tržište po paleti veličine 100x100x180 od 180 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 90 eura), a tone peleta 480 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 240 eura).

Na federalnoj strani nadležni funkcioneri ističu kako je realna cijena peleta 400-450 konvertibilnih maraka (200-225 eura), a za kubni metar iscijepanog ogrjevnog drveta od 100-120 konvertibilnih maraka (50-60 eura).

„Rast cijena energenata dovodi potrošače u vrlo nezavidan položaj, a cilj Vlade Federacije BiH je da zaštiti domaće tržište i osigura dovoljne količine peleta i ogrjevnog drveta po ekonomsko prihvatljivim cijenama“ istakao je ministar Vujanović, koji je na sjednici Vlade predočio i pregled raspona nabavnih cijena, marže i maloprodajnih cijena ogrjevnog materijala, a koji potvrđuje nerealno visoko podignute cijene.

Kako može Srbija

On je naveo kako je u junu cijena peleta iznosila 590 konvertibilnih maraka po toni (gotovo 300 eura), a dva mjeseca kasnije rekordnih 730 konvertibilnih maraka (365 eura), dok je cijena ogrjevnog drveta sa 120 konvertibilnih maraka (60 eura) po kubiku skočila na 150 konvertibilnih maraka (75 eura). Ministar je opisao još jedan lukavi manevar proizvođača peleta koji je izveden nakon što je Vijeće ministara od zabrane izvoza 28. jula ove godine izuzelo brikete. Naime, proizvođači peleta su se odmah preorijentirali na proizvodnju briketa kako bi izbjegli efekte zabrane izvoza peleta i tako smanjili proizvodnju peleta za unutrašnje tržište.

„Mi smo zemlja koja je potpisnica svih konvencija o slobodi pružanja usluga, roba, kretanju ljudi, novca, kapitala i ne možemo na ovakav način imati otvorenu ekonomiju. Dakle, može nam se vratiti kao bumerang jer već su iz Evropske komisije najavili konsultacije u Bosni i Hercegovini vezano za ovaj problem“, izjavio je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da ovakva mjera Vijeća ministara BiH narušava trgovinske, ekonomske i poslovne odnose domaćih privrednika i vodi ka neracionalnom tržišnom ponašanju tipa „lagerovanja“ određenih sirovina.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH ističu kako se prilikom donošenja „sporne“ odluke Vijeća ministara išlo od teze da će nadležna entitetska tijela iskoristiti ovu odluku da reguliraju nivo cijena radi zaštite domaćih kupaca. Navode kako Odluka o zabrani izvoza peleta i ogrjevnog drveta nije dala rezultate u pogledu obaranja cijene na domaćem tržištu, ali jeste u pogledu zadržavanja sirovina i resursa u Bosni i Hercegovini.

„Nesporna je činjenica da su izvoznici pomenutih roba (peleta, ogrjevnog drveta) suočeni sa situacijom kada su im ugroženi ugovori sa inokupcima te da se trenutno nalaze u situaciji kada im ti isti ugovori propadaju i/ili su suočeni na naplatom penala zbog neispunjavanja ugovornih poslova. Međutim, budući da se situacija sa svim energentima, kako kod nas tako i u svijetu, skoro na svakodnevnom nivou mijenja i doživljava realizaciju mjera vlada u svijetu, koje na direktan i/ili indirektan način utiču i na kretanja u Bosni i Hercegovini, očigledno je da će se ovom pitanju morati i u budućnosti posvetiti dužna pažnja, ali uz sinhronizaciju i zajedničko djelovanje svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini“, kažu u ovom državnom tijelu.

Kao primjer navode susjednu Srbiju koja se suočila sa istim izazovom, preciznije rečeno, problemom, a jedna od mjera koja je na snazi jeste utvrđena cijena tone peleta. Ovim bi se mogli rukovoditi i nadležne institucije u oba entiteta, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

A vlasti brinu kako već brinu

Na zapadu Bosne i Hercegovine, u Krajini koja je najveći proizvođač drveta u Federaciji BiH, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić je nakon susreta sa drvoprerađivačima prije mjesec dana poslao inicijativu nadležnim državnim institucijama da se ukine Odluka Vijeća ministara BiH o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata, a da ostane na snazi zabrana izvoza oblovine odnosno trupaca, te da se proizvođačima peleta u Bosni i Hercegovini ograniči marža kako bi cijena peleta po toni iznosila oko 450 konvertibilnih maraka (225 eura).

Iz Vanjskotrgovinske BiH su ovu inicijativu ocijenili vrlo dobrom i dobrodošlom. Mirsad Hubanić, sekretar u Udruženju šumarstva i prerade drveta Privredne komore Federacije BiH o Ružnićevoj inicijativi i ukupnom problemu sa zabranom izvoza za drvoprerađivače prvo izražava skepsu u pogledu kvaliteta Odluke Vijeća ministara BiH.

„Ne znam koliko je Vijeće ministara dobro procijenilo situaciju kada je donijelo ovu mjeru. Mi, kao Komora ipak moramo štititi interese naših firmi kojih ima preko 1.000 sa više od 15.000 radnika, prošle godine drvoprerađivači Federacije su izvezli više od 600 miliona eura“, kaže Hubanić.

Kao važnu komponentu u ovoj slojevitoj materiji komplikovane državne strukture ističe stav kako o energetskoj stabilnosti u prvom redu treba da brinu vlade svih nivoa.

I brinu, suma sumarum, kako već brinu. U tri mjeseca zabrane izvoza ogrjevnog drveta i peleta, napravljena je ozbiljna kriza u drvoperađivačkom sektoru, a cijene ovih energenata na domaćem tržištu i dalje su astronomski visoke za džep bosanskohercegovačkih građana. Niko nikoga ne ferma, a konfuziju pojačava asinhrona aktivnost različitih nivoa vlasti. A dolazi jesen koja će vrlo brzo predati mandat najhladnijem godišnjem dobu.

Iskusni bosanskohercegovački trgovac peletom koji intenzivno posluje sa Italijom, a koji je zahtijevao anonimnost, priča kako je još prije pola godine predosjetio svojevrsni „raspad sistema“ cijena.

„Odmah po izbijanju rata u Ukrajini, a poznato je da su Ukrajina i Bjelorusija najveći proizvođači peleta u Evropi, italijanski kupci su bukvalno nagrnuli u Bosnu i Hercegovinu i prije svih napravili ugovore i avansirali nabavku ogrjevnog drveta i peleta. Prije agresije na Ukrajinu kod nas je prosječna cijena peleta iznosila 350-380 konvertibilnih maraka (175-190 eura), a u Italiji 300-330 eura. Ekonomska logika ne poznaje socijalnu senzibilnost ni emociju i potpuno mi je jasno zašto u ovakvoj situaciji domaći proizvođači lageruju pelet i bukvalno ga kriju od ovdašnjih kupaca. Njima se čak i ne isplati da ga prodaju ni po 600 konvertibilnih maraka (300 eura) po toni ovdje, što je prenapuhana cijena, kada u Austriji i drugim evropskim državama za istu robu mogu prodati za 400 i više eura“, priča iskusni menadžer i kao aktuelni primjer navodi da je cijena tone peleta u Njemačkoj 750 eura. Dakle, ko da više.

(Al Jazeera)