Opština Tešanj je još jednom potvrdila uspješnost u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, ovaj put tako što je ispunila uslove za resertifikovanje opština sa povoljnim poslovnim okruženjem prema zahtjevima BFC SEE standarda.

U procesu resertifikacije za status opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem, bilo je potrebno ispuniti 67 kriteriuma svrstanih u 10 oblasti koji se odnose na unapređenje kvaliteta usluga i informacija koje jedinice lokalne samouprave pružaju privrednicima i stranim investitorima. Opština Tešanj je ocijenjena sa 94,67 od 100 mogućih bodova, što je jedan od najboljih rezultata u regionu jugoistočne Evrope.

Time je potvrđeno da Tešanj ostaje nosilac BFC sertifikata i da je prijateljski posvećena investitorima i unapređenju dobrog poslovnog ambijenta, da potiče ekonomsko jačanje i nove investicije, odnosno poduzetnička inicijativa, uspješno poslovanje i povećanje zaposlenosti. Na taj način se Tešanj pozicionira kao jedna od najnaprednijih u regionu i kvalifikuje za podršku države i donatora, te aktivniju promociju na regionalnom i međunarodnom nivou.

Načelnik opštine Suad Huskić kazao je ovom prilikom kako se nada da će u Bosni i Hercegovini što prije doći do poreskih i ekonomskih reformi, koje će olakšati rad poslodavcima i omogućiti bolji status radnika zaposlenih u proizvodnji te da očekuje i drugačiji odnos viših nivoa vlasti prema onima koji se više trude, više rade i postižu bolje rezultate, kroz pravedniju raspodjelu javnih prihoda.

Načelnik Huskić kaže za BUKU kako je svaki čovjek radostan kada u poslu koji radi ostvari određeni uspjeh.

"Sretan sam jer je ovo još jedno u nizu priznanja koja stižu u Tešanj. Krenulo je snažnije sa priznanjem FDI magazina za područje BEAR, kao revopsku regiju budućnosti, zatim BEACON priznanje među BH općinama, priznanje izvrsnosti MEG projekta, pa evo i recertifikacija po BFC standardu.  Danas, u svijetu razvoja općina, u zadržavanju ili povećanju broja stanovnika, kvaliteta življenja biti prosječan nije dovoljno. Ako želite uspjeh morate biti bolji, uspješniji, morate biti prepoznati. Naravno da je to obaveza i prema građanima, ali je to i način kako biti konkuretna općina" ističe on za BUKU.

Prema podacima Poreske uprave trenutno je blizu 14.000 radnih mjesta u Tešnju. Podsjećanja radi 1991. je bilo oko 7000.

"Trenutno oko 800 radnika svaki dan dolazi na posao u Tešanj iz drugih općina (bližih i daljih). Služba za zapošljavaje ima svoju evidenciju o broju nezaposlenih, i taj broj iz dana u dan pada. Brzina otvoranja novih radnih mjesta je nešto usporila zbog potencijala radne snage i drugih razloga" kaže Huskić za naš portal.

Na pitanje da li se Tešanj suočava sa odlaskom radnika, Huskić kaže da nisu izuzeti od trenda odlaska radne snage, koji je aktuelan u Bosni Hercegovini.

"Teško je i očekivati u eri globalizacije i ovakvih procesa da svi ne osjetimo efekte globalne ekonomije ili političkih i drugih procesa. Kod nas se trenutno možda malo manje osjeti trend koji postoji u BiH, zbog ekonomskog razvoja, pozitivnih migracija i pozitivnog priraštaja, ali se svakako osjeti i problem je sve veći" dodaje.

Mnogo je razloga koji utiču na odlazak iz BiH i onih mjerljivih i onih teže mjerljivih. Od političke situacije, teških izjava, prepirki, kriza do čisto ekonomskih razloga (visine primanja, kvaliteta radnog mjesta, zaštite prava radnika i sl.).

"Za političke razloge vjerujem da je puno toga ispričano, ali se većina aktera zadržava na staroj matrici" ističe naš sagovornik.

Naglašana kako je ponosan da u Tešnju ima visok nivo političke stabilnosti koja utiče i na visok nivo institucionalne stabilnosti.

"Sve je to opet povezano sa ekonomskom stabilnošću. Mi smo jednoglasno usvojili Strategiju razvoja općine, jednoglasno usvojili Budžet općine Tešanj (6 političkih subjekata) i radimo sve što možemo da pokažemo visok nivo političke svijesti i odgovornosti. Vjerujemo da i to pozitivno utiče na mnoge druge stvari. Ipak, te lokalne inicijative nisu dovoljne, mora se uraditi više"

Kada su u pitanju ekonomske mjere načelnik Tešnja smatra kako što prije treba pristupiti ozbiljnim ekonomskim i poreskim reformama.

"Nekako se dugo, predugo priča o tome, a koraci su relativno mali. Mora se ići u reformu poreskog sistema, smanjiti opterećenja na doprinose, povećati porez na dobit, time smanjiti broj radnika na crno ili isplate koje nisu oporezovane. Potrebno je snažnije prisustvo države i u uređenju odnosa između poslodavaca i radnika. Očito je "slaba država" (mislim na sve nivoe sistema vlasti) ostavila previše slobode, koja zavisi od volje pojedinca hoće li platiti porez, hoće li obezbijediti adekvatna radnička prava i sl. To nije dobro za razvoj ekonomije i društva uopće" kaže za BUKU Suad Huskić

Za kraj kaže da je evidentno da ovako svi gubimo, i ako se dalje budu odgađalo i taktiziralo, okolnosti mogu biti i teže.

"U igri "idemo po starom pa ko duže izdrži" svi smo na gubitku, i narodi, i građani, i entiteti, javni i privatni sektor i političke ideje" zaključuje za kraj načelnik opštine Tešanj.