Broj zaposlenih u Federaciji BiH 2022. iznosio 538.312, što je povećanje od 5.278 u odnosu na 2021. godinu, pokazuje zvanični izvještaj Porezne uprave FBiH koji je jučer prezentiran.

Ako se posmatra rast zaposlenih u periodu od 2014. do 2022. godine taj broj je povećan za 62.377. Sarajevski kanton ima najveći broj zaposlenih, ukupno 145.828, a slijedu ga Tuzlanski kanton sa 103.904 zaposlena.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da ovi podaci pokazuju najmanji rast zaposlenosti od 2014. godine, a pogotovo ga zabrinjava kretanje broja zaposlenih radnika u pojedinim sredinama.

"U prošloj godini, povećanje zaposlenosti je iznosilo 5.278, što je najmanji rast nakon 2017. godine, kada je povećanje zaposlenosti iznosilo 9.342 radnika. 2020. godinu, obilježenu pandemijom Covid-19 nisam uključio u ovaj komentar. Broj zaposlenih radnika na kraju 2022. godine je iznosio 538.312, što je samo 2.567 više u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 535.745. U prošloj godini, čak četiri kantona su imali smanjenje broja zaposlenih radnika i to SBK (-316), BPK (-61), ZDK (-44) i USK (-39), dok je najveći rast zabilježen u KS (+2.462), te HNK (+1.736).", navodi on.

Smatra da navedeni podaci ukazuju da do masovnijeg zapošljavanja u FBiH teško može doći bez pravih poreskih reformi i smanjenje poreskog opterećenja, gdje je potrebno odustati od tzv. "neutralnog" efekta i vratiti novac radnicima kroz smanjenje poreskog opterećenja.

"O ovome sam pisao dosta detaljnih tekstova i analiza. Kada smo kod ovih zakona, jučer je Vlada FBiH uputila nove amandmane, gdje se vidi napredak kroz povećanje neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, što zagovaram sigurno pet godina. Međutim, potrebno je ići sa još nižim stopama doprinosa, te riješiti pitanje samozaposlenika i obrtnika. Oni bi, ukoliko ovi zakoni budu usvojeni u ovoj formi, plaćali dosta veće poreske obaveze nego što je trenutno slučaj", poručio je Hadžić.

Međutim, zakon stupna na snagu tek 1. januara 2024. godine, te je federalni zastupnik Admir Čavalić predložio da po skraćeno, postupku usvoje ove izmjene i omoguće do 400 KM sa 11 posto za PIO.

"Ako uspijemo sa ove dvije izmjene onda poslodavci imaju izuzetnu mogućnost povećanja plata. Ako ne, opet smo vratili priču o doprinosima i porezu na dohodak u eter", kazao je Čavalić.

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Nedžad Branković stavio je van snage Pravilnik o registraciji vozila objavljen 9. augusta 2022. godine u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, broj 53/22.

Stupanjem na snagu Pravilnika o stavljanju van snage Pravilnika o registraciji vozila, postupak registracije motornih vozila obavljat će se na način i po postupku propisanom Pravilnikom o registraciji vozila (“Službeni glasnik BiH”, br. 69/09, 29/20 i 9/21) te napominjemo da RFID stiker naljepnice sa čipom neće zamijeniti dosadašnje sticker naljepnice, saopćeno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Podsjećamo, bivši ministar Vojin Mitrović je stavio na snagu od 9. septembra novi pravilnik o registraciji vozila prema kojem će se na automobilima koristiti novi RFID stickeri.

Riječ je o skupoj tehnologiji uz pomoć koje je moguće daljinski pratiti lokaciju vozila i pravac kretanja, a u čipu stickera nalaze se brojni podaci o vlasniku vozila i samom vozilu. To je naišlo na negodovanje i postavljanje pitanja zakonitosti korištenja takvih stickera.

Mitrović je krajem prošle godine odstupio s funkcije državnog ministra zbog dobijenog mandata u Vladi RS. Na njegovo mjesto je privremeno zamjenik ministra Nedžad Branković, koji je sada stavio van snage Mitrovićev pravilnik.

BiH ima tri člana Predsjedništva BiH, ukupno 148 ministara na svim nivoima, 429 zastupnika koji su izabrani direktno na izborima i 123 delegata koji se indirektno biraju u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda RS

Jedanaest političara u Bosni i Hercegovini trenutno obavlja dvije ili tri nespojive funkcije – zastupnika i premijera ili ministra u nekoj od trinaest vlada u ovoj zemlji, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Izbori za državni, entitetski i kantonalni nivo održani su 2. oktobra 2022. godine, ali nove vlade nisu formirane.

Trenutno je, naprimjer, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, istovremeno i zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u državnom parlamentu, a premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić i zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu tog bh. entiteta.

Zora Dujmović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH obavlja tri funkcije. Za ministricu kulture u Federaciji BiH imenovana je 2015. godine. Od 2018. godine je, istovremeno, i ministrica i zastupnica u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i delegatkinja u Klubu Srba u entitetskom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Na izborima 2022. osvojila je novi mandat u skupštini tog kantona u Federaciji BiH i ponovno delegirana u Dom naroda FBiH, te nastavila sjediti u tri stolice.

Uz Zoru Dujmović, rekorder u BiH po broju funkcija je još uvijek aktualni ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara (SDA, kasnije Narod i Pravda – NiP) koji je, također, bio na tri funkcije.

Čampara je imenovan za ministra 2015. godine, a od 2018. godine do oktobra 2022. godine bio je i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona u Federaciji BiH, iz kojih se delegiraju izaslanici u federalni gornji dom.

U oktobru 2022. Čampara je ponovno izabran u kantonalnu skupštinu, te sad obavlja funkcije kantonalnog zastupnika i entitetskog ministra.

Čampara je ranije u više navrata ponovio da se odrekao plaća i paušala u kantonalnoj skupštini i u Domu naroda FBiH, te da je primao samo ministarsku plaću.

Ko trenutno obavlja više funkcija?

Što se tiče državnog nivoa, osim predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, tu je i Nezir Pivić (SDA), aktualni zamjenik državnog ministra pravde, koji je od oktobra i zastupnik u entitetskom Parlamentu FBiH.

Vojin Mitrović bio je državni ministar prometa i komunikacija, a u oktobru 2022. je izabran za zastupnika u Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS).

Prihvatio je novi mandat, a ostavku na poziciju državnog ministra, te entitetskog zastupnika podnio je nakon što je imenovan za ministra za ekonomiju u Vladi RS-a.

Predsjednik i potpredsjednik entiteta Federacija BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) i Milan Dunović (Demokratska fronta, DF) od oktobra su istovremeno i zastupnici državnog Zastupničkog doma.

Čavara je ujedno imenovan i za člana rukovodstva tog doma, a nalazi se i na američkoj “crnoj listi”.

U proteklom mandatu 2018. – 2022. godina Čavara je, osim šefa izvršne entitetske vlasti, bio i zastupnik u entitetskom Parlamentu Federacije BiH, kao i druga potpredsjednica FBiH Meliha Mahmutbegović (SDA), koja je u oktobru ponovno izabrana za federalnu zastupnicu.

Njima se pridružio i Fadil Novalić (SDA), koji je premijer Federacije BiH od 2015. godine, te kao i Čavara na američkoj crnoj listi, a koji je u srijedu 11. januara preuzeo mandat entitetskog zastupnika osvojen u oktobru.

Jelka Miličević (HDZ BiH) je za Novalićevu zamjenicu i ministricu financija FBiH imenovana 2015. godine, a u mandatu 2018. – 2022. bila je istovremeno i zastupnica u Parlamentu FBiH. Trenutno je samo u izvršnoj vlasti.

Šemsudin Dedić (SDA) je gotovo osam godina entitetski ministar poljoprivrede. Protekle četiri godine je istovremeno bio i zastupnik u državnom parlamentu, a na izborima u oktobru je osvojio i drugi zastupnički mandat i nastavio obavljati dvije funkcije.

Josip Martić (HDZ BiH) već gotovo osam godina je entitetski ministar za prostorno uređenje i zastupnik u Parlamentu FBiH, a na izborima 2022. osvojio je novi mandat.

U proteklom mandatu je aktualna federalna ministrica za okoliš Edita Đapo (Savez za bolju budućnost) istovremeno bila i državna zastupnica.

Što se tiče nižih nivoa vlasti, Adnan Delić (Narod i Pravda) je trenutno i zastupnik na nivou FBiH i ministar u Kantonu Sarajevo, dok je ministar financija Kantona Sarajevo Davor Čičić istovremeno i zastupnik u tom kantonu.

Goran Opsenica je ministar zdravstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i zastupnik u parlamentu FBiH, a Ajdin Taletović (SDA) je i ministar turizma u tom kantonu i kantonalni zastupnik.

Edin Ramić je od 2015. godine ministar za izbjeglice u entitetskoj Vladi FBiH, a u prošlom mandatu od 2018. do 2022. bio je istovremeno bio zastupnik i predsjedavajući Vijeća naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u drugom entitetu u BiH.

Na izborima 2022. godine Ramić je osvojio mandat u Parlamentu BiH, pa je sad ministar u entitetu i državni zastupnik.

Ko je prije njih obavljao dvije funkcije?

Aktualno Vijeće ministara BiH imenovano je krajem decembra 2019., više od godinu nakon izbora održanih u oktobru 2018.

U tom međuperiodu je Denis Zvizdić (Stranka demokratske akcije, kasnije Narod i Pravda) bio i predsjedavajući državne vlade i predsjedavajući državnog parlamenta, u koji je na izborima 2022. ponovno izabran za zastupnika.

U istom periodu je istovremeno i državni ministar i državni zastupnik bio i Adil Osmanović (SDA).

Marina Pendeš (HDZ BiH) je 2015. godine imenovana na mjesto ministrice odbrane BiH, a od februara do decembra 2019. godine bila je istovremeno i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.

Mirko Šarović (Srpska demokratska stranka, SDS) je od 2015. do 2019. godine obnašao poziciju državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Dragan Mektić (SDS) ministra sigurnosti i Igor Crnadak (Partija demokratskog progresa, PDP) ministra vanjskih poslova BiH.

Šarović i Mektić su od oktobra 2018. do decembra 2019. i imenovanja novog Vijeća ministara BiH bili istovremeno i državni zastupnici, a Crnadak je zastupnik u entitetskoj Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Zakonsku zabranu svi pohvalili i onda glasali protiv

U Izbornom zakonu BiH je do 2018. godine bilo navedeno da je nespojivo istovremeno vršenje funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Međutim, izmjenama tog zakona uoči općih izbora, dvostruke ili trostruke funkcije su legalizirane, ali “samo u periodu dok se ne konstituiraju nove vlade”.

Osnovni razlog duplanja funkcija je što nije definiran rok za formiranje izvršne vlasti nakon provođenja izbora. Tako se dešavaju situacije da ministri predlažu budžete, zakone ili izvještaje o svom radu i potom u drugoj funkciji glasaju o tome.

“Istovremeno obavljanje zakonodavne i izvršne ili sudske funkcije je protuustavno. Ne može ministar sam sebi odgovarati. Ono što smo dugo predlagali je uvođenje zamjenskog mandata za izabrane poslanike – koji su u tom trenutku i ministri – dok se ne izabere nova vlada”, kazao je za RSE Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH koji je danas na čelu koalicije “Pod lupom”, koja nadgleda provođenje izbora.

Takav model, koji je, naprimjer na snazi u Hrvatskoj, u prošlom mandatu je predložila Socijaldemokratska partija (SDP) BiH.

“Izmjene su usvojene u Zastupničkom, a oborene u Domu naroda (gdje moraju biti usvojen u istom tekstu). Svi su rekli da su te izmjene odlične, a onda su glasali protiv. HDZ BiH je bio stava da se te izmjene ne mogu usvojiti bez širih izmjena Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH”, kazao je za RSE zastupnik SDP-a BiH, Saša Magazinović.

Koliko plaća primaju dupli dužnosici?

BiH ima tri člana Predsjedništva BiH, ukupno 148 ministara na svim nivoima, 429 zastupnika koji su izabrani direktno na izborima i 123 delegata koji se indirektno biraju u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda RS-a.

Ministrima koji su izabrani u parlamente dozvoljeno je da primaju samo jednu plaću i to koju oni izaberu.

Plaća člana Predsjedništva BiH je oko 3.000 eura, ministra na državnom nivou od oko 2.200 do 2.500 eura, a državnog zastupnika od oko 2.000 do 3.200 eura.

Plaće zastupnika i ministara u Parlamentu i Vladi Federacije BiH su u prosjeku oko 1.700 eura, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske od 900 do 1.300 eura.

Plaće zastupnika u kantonalnim skupštinama su oko 1.300 eura, ovisno o kantonu. Oko 1.500 eura su i plaće kantonalnih premijera i ministara.

Plaće ovise i o godinama radnog staža, a na to treba dodati i topli obrok, troškove prijevoza, odvojenog života i ostale naknade.

Ministri i zastupnici koji izgube mandat imaju pravo i na tzv. bijeli hljeb, odnosno primaju plaću i nakon isteka mandata.

Na Listi priznatih prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini objavljenoj u “Službenom glasniku BiH” nalazi se ukupno 71 voda, od čega je 35 prirodnih mineralnih i 36 prirodnih izvorskih voda, saopćeno je u petak na internetskim stranicama Agencije za sigurnost hrane BiH.

Dodaje se kako se jedanaest stolnih voda nalazi na Listi stolnih voda u Bosni i Hercegovini.

Inače, postupak priznavanja provodi Povjerenstvo za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini koje imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, dok Rješenje o priznavanju na razdoblje od pet godina od datuma priznavanja donosi Agencija za sigurnost hrane BiH.

Uslovi za priznavanje su zdravstvena ispravnost, odgovarajuća senzorna svojstva, zadovoljavanje zahtjeva geoloških, hidroloških fizičkih, fizičko-kemijskih i kemijskih ispitivanja, mikrobioloških ispitivanja na izvoru, te farmakoloških, fizioloških i kliničkih ispitivanja.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, po donošenju, dostavlja mjerodavnim inspekcijskim tijelima Rješenje o priznavanju prirodne mineralne ili prirodne izvorske vode.

“Subjekt u poslovanju s hranom, kojem je izdano Rješenje o priznavanju prirodne mineralne ili prirodne izvorske vode, obvezan je najmanje jednom godišnje prije punjenja, na vlastiti trošak, provesti provjeru usklađenosti vode koju eksploatira s propisanim zahtjevima u dijelu koji se odnosi na mikrobiološka i fizičko-kemijska svojstva propisana Pravilnikom. Pored toga, Pravilnikom su propisane i službene kontrole koje su u nadležnosti mjerodavnih inspekcijskih tijela”, naveli su iz ove agencije.

Ako proizvođač ili inspekcija koja je mjerodavna za službene kontrole utvrde da kvaliteta prirodne mineralne i prirodne izvorske vode i uvjeti pod kojim se one eksploatiraju, proizvode ili pune nisu u skladu s Pravilnikom, iz Agencije za sigurnost hrane su naglasili kako je proizvođač dužan obustaviti eksploataciju, odnosno mjerodavna inspekcija naložiti obustavu proizvodnje i punjenja prirodne mineralne i prirodne izvorske vode do otklanjanja nedostataka.

U Gračanici je povećan broj oboljelih pacijenata od respiratornih oboljenja. U pitanju je cijela grupa virusa, a ono što vidimo iz nadzornih uzoraka iz Evrope da je u preko 30 % slučajeva kod pacijenata izolovan virus gripe, u vezi sa ovom statistikom možemo reći da je najveći udio pacijenata oboljeli od gripe koji se trenutno javljaju u Dom zdravlja Gračanica, istakao je epidemiolog Mubidin Mujić.

”Došlo je do povećanja broja pacijenata od respiratornih oboljenja, već i prije Nove godine sa dolaskom dijaspore, taj broj nastavio se i nakon Nove godine. Naročito je bio velik broj pacijenata za vikend sa respiratornim problemima na stanicu Hitne medicinske pomoći i na ambulante porodične medicine ” istakao je epidemiolog Mubidin Mujić.

Osim gripe tu su i drugi virusi, ali i korona virus koji je još uvijek prisutan, ali u slabijem intenzitetu. Virus gripe vrlo lako se širi, među ljudima koji borave u kolektivima, često je praćen i temperaturom i kašljem koji može potrajati i više sedmica. Najčešći simptomi su grlobolja, malaksalost, povraćanje, slabiji apetit i nešto manje povišena temperatura.

”U pitanju su opšti i respiratorni simptomi, opšti su glavovolja, temperatura, bol u mišicima, a respiratorni kašalj curenje iz nosa grlobolja.”

Najveći val gripe se očekuje u ovom mjesecu, a smirivanje se očekuju u martu, dolaskom toplih dana. Epidemiolog Mubidin Mujić je istakao da su zastupljeni svi dobni uzrasti koji su oboljeli od virusa gripe. Redovono pranje ruku, izolacija, lagana ishrana i mirovanja su neki od savjeta koje preporučuju iz Doma zdravlja.

”Bolesni trebaju da se izoliraju, najbolje u posebnu sobu kod kuće, da uzimaju tople napitke, laganu hranu.U slučaju teže bolesti obavezno javljanje ljekaru radi pregleda i dodatne terapije. Obavezna je respiratorna higijena, često pranje ruku, pokriti usta maramicom kod kašljanja i kihanja, izbjegavati skupove”, podsjeća epidemiolog Mubidin Mujić.

Preporuka je vakcinacija protiv sezonske gripe za starije osobe i hronične bolesnike, također je još uvijek u toku vakcinacija protiv korona virusa napominju iz Doma zdravlja Gračanica.

(Radio Gračanica)

Dvadesetak centimetara snijega koji je napadao te prekrio skijašku stazu u Ski centru “Ponijeri” iznad Kaknja omogućio je zaposlenicima KSC “Kakanj” da urede stazu te danas u 13 sati otvore ovogodišnju skijašku sezonu.

Sezona skijanja u ovom, inače i jedinom skijaškom centru u Zeničko-dobojskom kantonu, ako su povoljni vremenski uslovi, tradicionalno počinje 15. decembra, ali je izostanak snijega ove sezone otvaranje nešto više od kilometar duge staze prolongirao za skoro punih mjesec dana.

-Snijeg je napokon pao i nakon što smo uredili stazu, danas će od 13 sati biti dostupna skijašima za skijanje. Krenut ćemo s poludnevnim skijanjem od 13 do 16 sati, a večeras ćemo imati i noćno skijanje od 18 do 21 sat – ističe direktor KSC “Kakanj” Mirza Mušija.

Cijena poludnevnog skijanja i korištenja ski-lifta je 10 KM, kao i za noćno skijanje, dok je za cjelodnevno skijanje karta 15 KM.

Smještaj u sedam apartmana tog preduzeća, koji se nalaze u sklopu potpuno renovirane te prije 10-ak dana otvorene Eko kuće “Kameni” uz samu skijašku stazu je 40 KM po osobi, a ukupno na raspolaganju imaju 24 kreveta.

– Tokom zimskog školskog raspusta koji je upravo u toku, organiziramo i cjelodnevno skijanje, ali trenutne temperature još uvijek nisu pogodne za cjelodnevno skijanje. Zato smo se odlučili da stazu otvorimo danas od 13 sati kako bismo je što više sačuvali i za naredne dane. Skijanja će biti i sutra te za dane vikenda – najavljuje Mušija.

Kakanjski skijaški centar, uz skijašku stazu, ima i stazu za sankanje, koju posjetioci mogu koristiti besplatno.

(fokus.ba)

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pomogla je i prošle godine da više od 17.000 njenih državljana ode u Sloveniju i tamo pronađe posao, što su domaći privrednici dočekali sa ogorčenjem.

Naime, podaci Agencije pokazuju da je prošle godine realizovano 10.409 oglasa na osnovu kojih je 17.154 državljana BiH dobilo radne dozvole i počelo raditi u toj zemlji.

Pomagali su i u zapošljavanju njegovatelja u Njemačkoj, a zahvaljujući njima 553 ljudi iz BiH je dobilo posao u jednoj od ekonomski najjačih zemalja na svijetu.

Za zapošljavanje domaćih radnika u stranim zemljama, Bosna i Hercegovina je Agenciji stavila na raspolaganje budžet od 1,24 miliona KM.

“Sredstva budžeta Agencije utrošena su namjenski, u skladu sa procedurama donesenim od strane Savjeta ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH, instrukcijama Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i ostalim zakonskim propisima i internim aktima Agencije”, naveli su oni u svom godišnjem izvještaju.

Poslovna zajednica u BiH ne gleda sa oduševljenjem njihov rad i rezultate.

Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić smatra da bi ulogu agencije trebalo što prije preispitati.

Prema njegovim riječima, svaka agencija koja je formirana od strane institucija bi po logici trebalo da radi u interesu države, što ovdje nikako nije slučaj.

“Logično bi bilo da se bavi radom i zapošljavanjem u Bosni i Hercegovini, a ona nažalost radi posao koji je kontra interesa i Republike Srpske i BiH jer posreduje u zapošljavanju građana van svoje zemlje što je apsolutni nonsens”, kazao je Aćić.

Sa njim se složio i Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.

“Agencija bi trebala da osmišljava projekte i da se prilagođava domaćem tržištu kako bi pomogla privredi da podmiri potrebe za radnicima. Samo je to ispravno, sve ostalo je besmisleno, jer slati ljude u strane zemlje ovoj državi nikako ne ide u korist”, rekao je Jašarspahić za CAPITAL.

U skladu sa pravnim shvatanjem Vrhovnog suda FBiH, za pravnu valjanost ugovora o prijenosu prava na nekretninama ( kućama, stanovima, zemljištima...) nije obavezna notarska obrada, odnosno sačinjavanje ugovora.

Naime, 17.10.2022. godine ovaj sud je primio zahtjev Općinskog suda u Sarajevu koji je po službenoj dužnosti na osnovu odredbe čl. 61.a) predložio rješavanje spornog pravnog pitanja.

Sporno pravno pitanje je glasilo:

"Da li potpisi ugovorača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama uopće moraju biti ovjereni, i ako da, po kojem propisu?

- Ukoliko bi se primijenile odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa, a s obzirom na formulaciju stavova 1. i 2. člana 2. sljedeće pitanje je glasilo:

"Da li to podrazumjeva tzv. nadovjeru (općinski organ uprave i osnovni sud) ili je dovoljno da ovjeru izvrši jedan od ova dva?"

Razlozi zbog kojih se sud obratio sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja su što je Ustavni sud Federacije BiH svojim odlukama br. U – 1510 od 2.12.2015. i U – 22/16 od 6.3.2019. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima i Zakona o notarima, te obavezao Federaciju BiH da u određenom roku uskladi propise tj. izmijeni ili dopuni navedene Zakone.

Pravnim shvatanjem Vrhovnog suda Federacije BIH je navedeno: "Potpisi ugovarača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama moraju biti ovjereni bilo od strane notara, bilo od strane suda kao uslov punovažnosti za upis u zemljišne knjige".

"Dakle, tačno je da Ugovor o kupoprodaji nekretnina, Ugovor o doživotnom izdržavanju, Ugovor o poklonu nekretnina, i drugi ugovori čiji je predmet prenos i sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, mogu biti sačinjeni od strane advokata u pismenoj formi, a zatim da je potpis na ugovoru ovjeren od strane suda, te je takav ugovor moguće provesti u zemljišnim knjigama (bez notarske obrade ugovora)", kazali su za portal Akta.ba iz advokatske kancelarije Prnjavorac.

Pravno shvatanje Vrhovnog suda FBIH, je suštinski popunjavanje pravne praznine koja je nastala odlukama Ustavnog suda Federacije BiH br. U – 1510 od 2.12.2015. i U – 22/16 od 6.3.2019. godine.

"Momentom objave presude Ustavnog suda broj U-22/16 za subjekte prava u Federaciji BiH više ne postoji obaveza sačinjavanja pravnih poslova u vidu notarski obrađene isprave, ali se javlja notarska ovjera potpisa na privatnoj ispravi koja i dalje ostaje privatna isprava i notar ne odgovara za njen sadržaj, s tom da notarska ovjera ima dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči. U praksi notar nije želio da ovjeri potpise na Ugovorima i samim time niko osim notara i dalje nije mogao da radi Ugovore o prenosu prava na nekretninama", pojasnili su nam, dodajući da je do sada bez obzira na odluke Ustavnog suda koje su navedene gore iznad, samo notar mogao da radi Ugovore o prometu nepokretnosti, a sada to mogu i advokati.

ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI

Ranije Zakon o prometu nepokretnosti propisivao je da ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sačinjen u pismenom obliku, a potpisi ugovarača ovjereni u nadležnom sudu. Stupanjem na snagu Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine F BiH" broj 66/13 i 100/13), članom 371. tč. 4., Zakon o prometu nepokretnosti prestao je da važi.

Na osnovu svega utvrđeno je da ugovor o prenosu prava na nekretninama ugovorači moraju zaključiti u pismenoj formi, a zbog pravne sigurnosti i eventualnih pravnih posljedica, svoje potpise moraju ovjeriti kod notara ili kod suda.

Ovakva pravna situacija (do usaglašavanja zakona od strane Parlamenta Federacije BiH) je najpribližnija rješenju koje je bilo prije uvođenja notarske službe kada je za promet nekretnina bila propisana kvalificirana pismena forma ugovora, a potpisi stranaka morali biti ovjereni od strane suda.