Aktuelni premijer FBiH Fadil Novalić govorio je o aktuelnim planovima za narednu godinu, mogućim poskupljenjima i izazovima sa kojim se Vlada FBiH suočila i suočava u svom radu.

Kako je poručio građanima tokom gostovanja na Hayat TV, sada plaćaju struju mnogo jeftinije nego što bi trebali.

– Obavještavam građane da je naša cijena struje gotovo dvostruko manja od proizvodne cijene. Proizvodna je 54, a mi je građanima prodajemo za 32. U tom smislu nekih 200, 300 pa i 400 miliona godišnje potpomažemo građane kroz jeftiniju struju. Ako želimo trajno imati struju, morat će biti skuplja – rekao je Novalić.

Struja je tržišna kategorija, ali Vlada nikad neće pasti u zamku da je poskupi svima.

– Naime, u principu će je u nekom periodu neka Vlada poskupiti svima, ali je vratiti onome koji ne može platiti. U budućnosti će ova cijena struje ostati za građane koji troše do nekog prosjeka. Njima neće poskupiti struja. A onima koji troše preko prosjeka, oni koji se griju na struju, koji npr. imaju restorane… oni će morati plaćati skuplje – pojasnio je Novalić.

Novalić je govorio i o tome kako smanjiti broj nezaposlenih. On podcrtava da samo rast ekonomije smanjuje nezaposlenost, ali mi uvijek imamo neki poremećaj.

– Imamo poremećaj da imamo 280.000 nezaposlenih, a da nemamo radne snage. Imamo ponudu radne snage, koja nema tražnju na tržištu. To su struke koje ne usisava društvo. Pitanje naše nezaposlenosti postalo je zapravo obrnuto pitanje, nedostatka radne snage. Ali i za jedno i drugo je dobro da ekonomija raste. Ne raste zbog rasta cijena, nego realni BDP raste – rekao je.

Kazao je i da se trend povećanja penzija mora nastaviti.

– Mi smo donijeli jedan Zakon penzioni 2018. a prošle godine smo ga doradili, s obzirom da nismo dovoljno oslikali krize. Ne mogu penzioneri čekati dvije godine, kako su bile odrednice, a godina za godinu cijene rastu. Ispravili smo ga, i po slovu zakona, moramo redovna i vanredna usklađivanja Vlada mora 15. aprila donositi. Sad nemaju više šta penzioneri pregovarati sa Vladom, nego proračuni postoje. Koliko je rastao BDP, koliko su rasle cijene, sabere se i podijeli sa dva, i to je rast penzija. U godinama kao što je bila 2022. već ove godine 15. aprila zakon insistira da se povećaju penzije. Bit će značajan rast penzija. To neće spasti na volju premijera i Vlada, to se mora obaviti – kazao je Novalić.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske potpisan je aneks ugovora sa izvođačem radova na projektu „Projektovanje, izgradnja i opremanje nove JZU Bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj”, “China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“ iz Кine, piše dobojski.info.

Kako je saopšteno iz Mnstarstva, aneksom ugovora je utvrđen rok za završetak ugovornih obaveza 30. septembar 2023. godine.

Кako je definisano, rok za izvršenje obaveza produžuje se za vremenski period tokom koga je postojala spriječenost ispunjavanja obaveza iz “opravdanih i nepredvidivih okolnosti, a u skladu sa odredbama ugovora i zahtjevom izvođača.

"S obzirom na pozitivno mišljenje Republičke direkcije za obnovu i izgradnju i Pravobranilaštva Republike Srpske o opravdanosti zahtjeva izvođača izazvanog objektivnim okolnostima, zbog događaja za koje nije odgovorna ni jedna, ni druga strana, te koji se nisu mogli predvidjeti ili izbjeći, te uz saglasnost Vlade Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je pristupilo potpisivanju aneksa ugovora", navodi se u saopštenju.

Ove okolnosti uzrokovane su pandemijom virusa korona, kao i poremećajima globalnog tržišta uzrokovanih dešavanjima u Ukrajini. Na otežano sprovođenje projekta u prethodnom periodu uticali su ograničenje kretanja i okupljanja u Republici Srpskoj i vanredna situacija, ograničenja za kinesko osoblje za putovanja u BiH, odnosno niz mjera kako bi se smanjilo širenje virusa korona u NR Кini, na globalnom nivou usporeno dopremanje, kao i povećana potražnja medicinske opreme na svjetskom tržištu.

Pored toga, poremećaji u procesima proizvodnje građevinskog materijala, opreme i slično, direktno su uticali na nestašicu građevinskih materijala, medicinske i druge opreme na tržištu, povećanje cijena i značajno produžene rokove isporuke. Na dinamiku izvođenja dijela radova u jednom periodu uticale su i nepredvidive vremenske prilike. Izvođač je za sva kašnjenja usljed navedenih razloga naznačio broj dana koliko je to kašnjenje trajalo, te navode potkrijepio dokazima.

Podsjećamo, izvođač radova je u posao uveden 27. decembra 2019. godine, sa rokom završetka posla od 36 mjeseci od dana uvođenja u posao, a predviđena je izgradnja i opremanje savremene zdravstvene ustanove, ukupne bruto površine 28.078 metara kvadratnih, od čega je neto površina objekta 25.390 metara kvadratnih. Sva odjeljenja i službe bolnice su projektovana u skladu sa evropskim normama, pri čemu su zadovoljeni svi zahtjevi moderne bolnice.

Dakle, prvobitni rok za završetak radova bio je 27. decembar ove godine.

Nova bolnica je projektovana da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije Republike Srpske, zeničko – dobojskog kantona FBiH i tuzlanskog kantona FBiH. Raspolagaće sa ukupno 468 kreveta, te medicinskim specijalističkim službama kao što su: glavni operacioni blok sa četiri operacione sale, urgentni blok sa operacionom salom, dijagnostički centar sa više od 22 raznih radioloških i drugih dijagnostičkih procedura dnevnu ambulantnu/polikliničku uslugu sa oko 20 specijalističkih konsultacija, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu, i drugo. Projektovani su odvojeni ulazi za pacijente i osoblje i ulaz u urgentni blok.

Evropa bi mogla u recesiju, no procjene su da BiH neće značajno osjetiti usporavanje ekonomske aktivnosti. Najveće posljedice krize građani su osjetili prošle godine, ove će lagano dolaziti do smirivanja.

Nova godina – nove i cijene. Sa 2023. godinom po višim cijenama plaćamo utrošene kilovat sate struje i gasa. Pušači trebaju planirati i dodatna izdvajanja za cigarete koje poskupljuju – što zbog akciza, što zbog poskupljenja sa kojima računaju duhanske industrije. Cijene dvije vrste goriva su u blagom padu, a cijene osnovnih životnih namirnica još su “zamrznute”.

Uprkos poskupljenjima potrošački optimizam postoji. Tokom prošle godine potrošnja je čak i rasla, međutim i dalje nedovoljno ako se uračuna veliki uvoz koji jede domaću tražnju.

"Mi imamo one elemente ekonomskog rasta koji su na strani tražnje, Domaća tražnja je poticala rast sa 8,1 posto, ali strana je oborila rast za 3,7 posto i to je strukturalno problem bh. ekonomije. Raste izvoz, raste uvoz još brže", kazao je Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

U Novu godinu smo ušli sa inflacijom od 16 posto. Godinu smo završili i sa 2,5 milijarde više naplaćenih indirektnih poreza. Ogroman novac koji se prema mišljenjima stručnjaka morao iskoristiti da se pomogne građanima.

"Ali smo mogli to riješiti na sljedeći način, radnik gleda platu u neto iznosu, vi gledate platu koju dobijete na račun, međutim poslodavac gleda platu u bruto iznosu, koliko ga koštate ukupno sa doprinosima. Tu je trebalo uraditi sljedeće, smanjite doprinose, povećava se neto plata, ali se bruto zadržava, onda nema prostora da poslodavac povećava dalje troškove. Tu smo mogli usporiti inflaciju značajno", kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Najave su da bi EU mogla ući u recesiju. Ako se to i desi, stručnjaci procjenjuju da za BiH ona neće biti ni duboka ni trajna. To znači da će cijene ili stagnirati ili blago rasti sa rastom i plata. Najvažnije je omogućiti rast zaposlenosti uz rast BDP i domaće proizvodnje.

(N1)

Evropsko vrijeme: Zimski toplotni rekordi oboreni na cijelom kontinentu- Temperature u januaru dostigle su najviši nivo u svim zemljama širom Evrope.

Nacionalni rekordi su pali u osam zemalja, a regionalni rekordi u još tri, prenosi BBC.

Varšava, Poljska, imala je 18,9 stepeni Celzijusa (66F) u nedjelju, dok je Bilbao u Španiji mjerio 25,1C°, odnosno, više od 10C° iznad prosjeka.

Blago evropsko vrijeme dolazi u vrijeme kada se Sjeverna Amerika suočava sa jačim olujama, nekoliko dana nakon smrtonosnog zimskog hladnog naleta u kojem je poginulo više od 60 ljudi.

Za dijelove sjevernog Srednjeg zapada prognozirani su jak snijeg i kiša koja se smrzava, dok se jaka grmljavina i tornada očekuju u Teksasu, Oklahomi, Arkanzasu i Luizijani.

Najtoplija godina u Evropi

Ali na evropskoj strani Atlantika, vrijeme je bilo ugodno za mnoga mjesta početkom godine.

Temperature u Holandiji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Letoniji, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji obarale su nacionalne rekorde.

Rekordi stanica oboreni su u Njemačkoj, Francuskoj i Ukrajini.

Nedostatak snijega prijeti Alpama i vlažnom zimskom sezonom, a glečeri koji nestaju prijete vodosnabdijevanju Evrope.

Temperatura zabilježena u Varšavi 1. januara bila je 4C° viša od prethodnog rekorda za mjesec, a rekordna temperatura Bjelorusije iznosila je 16,4C°, oko 4,5C° iznad prethodnog rekorda.

U Španiji, novogodišnje temperature u Bilbau bile su ekvivalentne prosjeku u julu, a dijelovi Katalonije, uključujući Barselonu, podliježu ograničenjima korištenja vode.

Rekordi se stalno obaraju, ali je neobično da razlika bude veća od nekoliko desetinki stepena.

U Švajcarskoj su temperature dostigle 20 stepeni Celzijusa, a toplo vrijeme je utjecalo na skijališta širom Alpa koja su zabilježila manjak snijega.

Ipak, nije sve toplo u Evropi – niže temperature i snijeg se predviđaju u dijelovima Skandinavije, a očekuje se da će Moskva do vikenda pasti na -20C°.

Samo nekoliko dana ranije, Velika Britanija, Irska, Francuska i Španija proglasile su 2022. najtopliju godinu u historiji.

U Velikoj Britaniji je svaki mjesec osim decembra bio topliji od prosjeka. U samom decembru je padao snijeg u velikim dijelovima zemlje, iako su uslovi sada blaži i vlažniji.

Toplotni talasi su postali češći, intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Međutim, topli zimski događaji poput ovih nemaju isti ljudski utjecaj kao ljetni vrućini, što može dovesti do velikog broja smrtnih slučajeva.

Svijet se već zagrijao za oko 1,1C° otkako je počela industrijska era, a temperature će nastaviti rasti osim ako vlade širom svijeta ne naprave strmoglave smanjenje emisija.

Određeni broj osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine nije dobio na svoje transakcijske račune jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 KM u skladu s Uredbom o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.

Spisak nezaposlenih osoba iz jedinstvenog informacionog sistema su preuzele vlasti na federalnom nivou na provjeru, shodno čl. 9. i čl.13. Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, koji propisuju: ….,, jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju samo po jednom osnovu.“

Nakon provjera, dobiven je spisak osoba na nivou Federacije BiH koji je sačinjavao dio za Službu ZDK. Ukupno je na dobivenom spisku iz Sarajeva bilo 50.034 osobe iz ZDK.

Služba je pristupila prikupljanju valjanih transakcijskih računa te je na osnovu provjera ustanovila i poslala zahtjev za isplatu sredstava prema Vladi Federacije BiH za 33.314 osoba, a koje su se nalazile na navedenom spisku od 50.034 osobe.

Uočili smo određene probleme prilikom obrade podataka za jednokratnu novčanu naknadu nezaposlenim osobama, kao naprimjer: kod nekih su transakcijski računi bili zatvoreni, osobe su predavale transakcijske račune svojih supružnika ili djece, pojedini su predavali račune a da uopće nisu bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine

Nakon analize svih zaprimljenih računa također smo uočili kako je zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.08.2022.godine.

U tijeku su pojedinačne provjere, za one osobe koje su dostavile transakcijske račune a nisu im isplaćene jednokratne novčane naknade, da li su iste bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine. Na osnovu tih provjera će se uputiti Vladi Federacije BiH izvješće o dosadašnjoj isplati jednokratnih novčanih naknada uz dodatni spisak navedenih osoba koje su bile na evidenciji nezaposlenih na dan 31.08.2022.godine na daljnje postupanje kako bi se riješio nastali tehnički problem.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

„U trenutku kada potrošačka korpa košta gotovo 3.000 KM i kada inflacija prijeti da će većinu stanovništva dovesti do ruba siromaštva, odlazeća Vlada FBiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, zajedno s Udruženjem poslodavaca FBiH i pojedinim predstavnicima granskih sindikata tvrdi da je 596 KM, koliko će od 01.01.2023. iznositi najniža plata u Federaciji BiH dovoljno za život. Nije važno što time direktno idu protiv već usvojenog Nacrta Zakona o minimalnoj plati koji je u javnoj raspravi i kojim je predviđeno da ona iznosi 1.000 KM, važno je da ovim poručuju desetinama hiljada radnika i radnica u FBiH da ih apsolutno nije briga kako žive, kako će prehraniti sebe i članove svojih porodica, ali i da im je očigledno jedina opcija da bolji i dostojanstveniji život potraže izvan granica Bosne i Hercegovine“, kazao je, u saopćenju za javnost, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

„Da nije žalosna, onda bi definitivno bila smiješna “svađa” predsjednika Sindikata Elekrtroenergetskih radnika BiH Mevludina Bektića s Vladom jer ne pristaju na prijedlog sindikata koje predvodi na najnižu platu u iznosu od 605 KM. Samo za prehranu četveročlane porodice je posljednjih mjeseci potrebno izdvojiti više od 1.200 KM“, rekao je Šatorović, dodajući da pokušaj da se sramotna odluka ublaži ponudom poslodavcima da, ukoliko žele, mogu povećati taj iznos i za 400 KM nije ništa drugo do amnestiranje onih koji su do sada radnike prijavljivali na “minimalac”, a ostatak plate im isplaćivali u kovertama. Na ovaj način će se, rekao je, ti i takvi prikazati kao brižni poslodavci koji će svojim radnicima “povećati” plate.

„Savez samostalnih sindikata BiH osuđuje ovakvo sramno ponižavanje radnika i radnica u Federaciji BiH i to u vrijeme najteže ekonomske krize i nastavit će aktivnosti na tome da Federalni parlament usvoji pomenuti Zakon i time ponovo pokaže da zakonodavna vlast u FBiH ima daleko više sluha za radnike i radnice od, na sreću odlazeće, izvršne vlasti, Udruženja poslodavaca FBiH i, nažalost, nekolicine politički podobnih pojedinaca koji su na čelu granskih sindikata“, istakao je Šatorović.

(nasarijec.ba)

Hrvatska je u ponoć 31. decembra 2022. godine ušla u Schengen i uvela euro kao valutu.

Nakon toga stanovništvo ove zemlje optužilo je trgovinski lanac Lidl da su besramno iskoristili uvođenje eura kako bi podigli cijene svojih proizvoda.

Oni koji kupuju u Lidlu u Hrvatskoj priložili su i fotografije, i to na Facebook stranici čuvenog lanca, na kojima se vidi da su neke cijene zaokružene na veće iznose u eurima.

Kupci takođe tvrde da su isti proizvodi mnogo jeftiniji u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.

Na Facebook stranici Lidla navedeno je da su cijene ostale iste, odnosno da su ih pri konverziji zaokružili u korist kupaca.

Ispod te objave potrošači su napisali na stotine komentara u kojima tvrde suprotno.

"Ne vrijeđajte našu inteligenciju. Sramno ste podigli cijene u svoju korist, prije uvođenja eura. Bilo bi dobro da objasnite tu matematičku računicu koja traje od sredine prošle godine. I stavite slogan - Cijene ostaju iste! U vašem slučaju, eventualno do sljedeće sedmice", komentar je koji je naišao na najveće odobravanje kupaca Lidla, a mnogi su najavili bojkot ovog lanca.

U pisanom odgovoru maloprodajnog lanca Lidl Hrvatska ističe se da "što se tiče konverzije cijena iz kune u eure, Lidl Hrvatska nije povećao cijene".

Dodali su da je javnosti već poznato da je u godini, koja je za nama, došlo do promjene cijena pojedinih proizvoda usljed poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, što je dovelo do povećanja otkupnih cijena u nekoliko kategorija prehrambenih proizvoda.

(akta.ba)

Kako je i najavljivano sedmicama unazad, sa Ivaylom Petevom nije produžen ugovor, on završava svoju misiju na klupi A reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Za novog selektora imenovan je Faruk Hadžibegić, koji će tako drugi put sjesti na klupu nacionalnog tima, nakon što je već 1999. godine vodio reprezentaciju.

Posljednji angažman je imao u augustu kada je za kratko bio trener alžirskog kluba Alger s kojim je završio na sudu i prema pisanju tamošnjih medija potražuje cifru od 100.000 eura.

Prvi mandat na klupi reprezentacije BiH je imao od marta do oktobra 1999. godine uz učinak od dvije pobjede, dva remija te tri poraza. Bilo je to u sklopu kvalifikacija za Euro 2000.

U trenerskoj karijeri koja traje duže od dvije decenije između ostalih vodio je Betis, Troyes, Dijon, Valenciennes, Gaziantepspor.

Radio je i kao selektor u Crnoj Gori, a na klupi “Sokola” se zadržao dvije godine.

Hadžibegić će debi na klupi Zmajeva imati 23. marta kada će na Bilinom polju u kvalifkacijama gostovati Island. Tri dana kasnije slijedi gostovanje Slovačkoj.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o privremenom finansiranju potreba Javne ustanove Služba za zapošljavanje ZDK prva tri mjeseca sa prijedlogom zaključka o utvrđivanju – potvrdio je Feni direktor te ustanove Anto Pešić.

Premijerka ZDK Amra Mehmedić povukla je sa dnevnog reda Skupštine ZDK, održane 28. decembra prošle godine, prijedlog Finansijskog plana JU SZZZDK za 2023., kojeg je usvojila prethodna Vlada ZDK, premijera Mirnesa Bašića. SZZDK će u prva tri mjeseca na raspolaganju imati 4.788.563 KM.

– To je tromjesečni prosjek o izvršenju, na osnovu devetomjesečnog Fiannsijskog izvještaja za 2022. godinu, koji je raspoređen za sljedeća tri mjeseca – kazao je Pešić.

On napominje kako “nisu ulazili niti imaju obrazloženje” zašto je od prethodne Vlade ZDK usvojeni Finansijski plan te ustanove za ovu godinu povučen sa sjednice SZDK.

– Sačekat ćemo kako bismo vidjeli da li, eventualno, nova vlada ima kakve planove i projekte zapošljavanja, da ih ubacimo u plan. Iako, to su namjenska sredstva i mogli smo to ubaciti i da ih nije bilo u ovom finansijskom planu – napominje Pešić.

On ne smatra da trebaju mijenjati Finansijski plan za 2023. godinu, odnosno da će ići s istim iznosom – 25.872.808 KM. To su, napominje, ukupna sredstva prihoda i izdataka, koja će se naći u Finansijskom planu za 2023. godinu, a koji će Upravni odbor SZZDK ponovo biti razmatran i usvajan.

Skupština ZDK prvo će, napominje, morati usvajati danas usvojenu Odluku o privremenom finansiranju na sjednici Vlade ZDK, a tek onda Finansijski plan za 2023. godinu.

Sa današnje sjednice dnevnog reda, kazao je direktor te ustanove Omer Škaljo, povučena je Odluka o privremenom finansiranju Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, a čiji je Finansijski plan za 2023. također povučen sa dnevnog reda prošlosedmične sjednice Skupštine ZDK.