Velika zimska oluja koja je zahvatila SAD ove sedmice mogla bi donijeti najhladniji Božić u posljednje četiri decenije dijelovima zemlje, kažu prognostičari.

Upozorenja za intenzivne zimske uslove izdato je za više od 90 miliona ljudi u 37 država. Oko 80 posto nacije će iskusiti temperature ispod nule, uključujući mjesta na jugu do Teksasa.

Očekuje se da će arktička eksplozija, nazvana Zimska oluja Elliot od strane Weather Channela, donijeti najhladniji Božić Srednjem zapadu od kasnih 1980-ih, prema prognozama koje navode američki mediji.

Čak se i za Floridu, poznatu kao Državu sunca, prognozira da će imati najhladniji Božić u posljednjih 30 godina.

Nacionalna meteorološka služba (NWS) saopćila je da su temperature od -45C moguće do kraja ove sedmice u nekim dijelovima zemlje.

– Hladni vjetrovi ove jačine mogu uzrokovati promrzline za manje od pet minuta ako se ne preduzmu mjere opreza, a hipotermija i smrt su također mogući zbog dugotrajnog izlaganja hladnoći – navod stručnjaci.

NWS je to nazvao zimskim vremenskim događajem koji se javlja jednom u generaciji, posebno kada oluja stiže do regije Velikih jezera, gdje se očekuje da će njen pritisak dostići ekvivalent uragana kategorije 3. Guverneri Kentakija i Sjeverne Karoline proglasili su vanredno stanje.

Većina institucija na nivou BiH nije zaštićena od hakerskih napada, što može ugroziti poslovanje javne uprave, ali i dovesti do krađe podataka i novca koji je neophodan za funkcionisanje zemlje.

Na to je upozorila Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka pod nazivom "Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost".

Revizori su nakon provjere institucija na nivou BiH naveli da one nisu bile efikasne kada je riječ o donošenju propisa u oblasti sajber bezbjednosti.

"Samo 14 od 68 institucija BiH donijelo je akte upravljanja informacionom bezbjednošću u skladu s politikom upravljanja tom oblasti", naveli su revizori.

Naglašavaju i da bi sve to moglo ugroziti institucije BiH i građane, a to su objasnili i kroz primjere.

"Ugrožavanje sistema e-vlada moglo bi da dovede do obustave rada Savjeta ministara, što bi moglo uticati na kašnjenje u donošenju važnih odluka za javnu upravu i građane. S druge strane, napadom na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora bila bi ugrožena evidencija svih finansijskih transakcija, ali bilo bi obustavljeno i plaćanje", pojasnili su revizori.

Podsjetili su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira sajber bezbjednosti pokrenute još 2017. godine, ali i da pet godina nakon toga, te aktivnosti nisu okončane.

"Iako je Savjet ministara još prije pet godina zadužio Ministarstvo bezbjednosti da u kratkom roku uspostavi CERT, odnosno ti­m za odgovor na računarske incidente, to nije urađeno. Institucije na nivou BiH imaju pasivan pristup u donošenju akata upravljanja informacionom bezbjednošću", stav je revizora.

Primjer da institucije BiH nisu zaštićene od hakerskih napada jeste i Parlament BiH. Naime, u septembru ove godine zbog hakerskog napada danima nisu uključivani računari u Parlamentu BiH, ali i u pojedinim ministarstvima. Takođe, uopšte nije bilo moguće više od 20 dana pristupiti internet sajtu pomenutog parlamenta. Hakeri su tada "ubacili" virus i zaključali sve podatke, s tim što oni nisu bili uništeni, ali im nije bilo moguće pristupiti. Ovim slučajem bavilo se i Tužilaštvo BiH.

Preporuke

Revizori su sastavili i preporuke nadležnim institucijama, pa su Savjetu ministara savjetovali da što prije definiše rokove za pripremu relevantnih akata koji se odnose na sajber bezbjednost.

"Također, Ministarstvo bezbjednosti trebalo bi što prije da formira ti­m za odgovor na računarske incidente", navedeno je u preporukama.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na današnjoj telefonskoj sjednici, usvojila je izmjene i dopune Budžeta za 2022. godinu, čime su se stvorili preduslovi za isplatu jednokratne novčane pomoći zaposlenim u institucijama tog kantona – potvrdio je Feni ministar finansija Josip Lovrić.

Podsjeća da su zbog nemogućnosti da preraspodjelom neutrošenih sredstava iz budžeta ministarstava osiguraju potrebnih 9,3 miliona KM za isplatu ove pomoći, po Uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od po 1.080 KM, morali raditi drugi ovogodišnji rebalans budžeta.

-Ovo je bila i jedina tačka dnevnog reda današnje telefonske sjednice Vlade. Prema ovim izmjenama i dopunama, Budžet ZDK-a će iznositi 497.427.000 KM. Osnovni razlog izrade rebalansa bila je mogućnost da se isplati jednokratna novčana pomoć, da se koliko-toliko ublaže inflatorni učinci na stanovništvo i na sve zaposlenike koji primaju plaću iz Budžeta ZDK-a – kazao je Lovrić.

U sastav rebalansa uvrštene su i “sve odluke o preraspodjeli sredstava”, a koje su usvojene poslije prvog rebalansa Budžeta.

-Danas usvojeni dokument odmah šaljemo prema Skupštini ZDK, koja je obavezna u toku iduće sedmice da održi sjednicu i usvoji rebalans te da nova Vlada, ukoliko se sutra imenuje, donese i Odluku o isplati jednokratne pomoći, jer znamo da je po Uredbi Vlade FBiH rok da se isplati do 31. decembra ove godine – naveo je Lovrić.

Nakon sutrašnje sjednice kantonalne skupštine koja bi trebala imenovati novu Vladu na čelu s mandatarkom Amrom Mehmedić, zasjedat će Kolegij Skupštine te će odrediti termin nove sjednice kako bi do kraja godine bio usvojen rebalans Budžeta za 2022., Odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2023. godine te finansijski planovi Zavoda zdravstvenog osiguranja i Službe zapošljavanja ZDK za narednu godinu.

Njemačka vlada odobrila je nacrt prehrambene strategije koja bi trebala pridonijeti poboljšanju prehrane u tvorničkim i školskim kantinama, objavljeno je nakon sastanka vlade u srijedu.

“Želim skrbiti za to da je svakom stanovniku Njemačke dostupna kvalitetna i zdrava prehrana bez obzira na primanje, obrazovanje ili porijeklo”, rekao je njemački ministar poljoprivrede i prehrane Cem Özdemir (Zeleni) u Berlinu.

On je rekao da bi ustanove zajedničke prehrane, poput kantina u poduzećima, školama i fakultetima, trebale odigrati ulogu u ostvarenju tog cilja, piše Fenix magazin

“Mjesta zajedničke prehrane bi trebala biti mjesta gdje bi ljudi dolazili u kontakt s kvalitetnim, ukusnim i zdravim obrocima”, rekao je Özdemir.

Nacrt prehrambene strategije, koja bi trebala biti donesena do kraja sljedeće godine, predviđa da se menze ubuduće prilikom pripreme hrane drže preporuka Njemačkog društva za prehranu. U ustanovama zajedničke prehrane bi tako ubuduće trebale pojačano biti ponuđene sezonske živežne namirnice iz lokalnog uzgoja, po mogućnosti od proizvođača koji se drže bio-standarda.

Daljnji cilj je smanjenje mesa u prehrani i smanjenje šećera, masnoće i soli u gotovim prehrambenim proizvodima. Kao jedan od ciljeva je navedeno smanjenje količine prehrambenih proizvoda koji završe u otpadu. Isto tako bi trebalo biti zabranjeno reklamiranje nezdrave hrane u kampanjama koja se obraćaju djeci mlađoj od 14 godina.

U Njemačkoj ima 15 posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom. Kod odraslih je 60,5 posto muškaraca i 46,6 posto žena s prekomjernom tjelesnom težinom. Devetnaest posto odraslih se smatra pretilima.

Na benzinskoj pumpi “Zeko promet” u Odžaku jutros je izbio požar u kome je pričinjena velika materijalna šteta, ali nije bilo ljudskih žrtava.

U Policijskoj stanici Odžak rekli su da je požar izbio oko 7.00 časova nakon što se zapalila uljana peć.

Vatra se ubrzo proširila i zahvatila nekoliko obližnjih vozila. U toku je gašenje požar i sanacija štete, prenosi N1.

Od listopada 2021. do rujna 2022. “Europu je zahvatila najgora epidemija visoko patogene ptičje gripe (HPAI)” koja se proširila na 37 europskih zemalja, s više od 2.500 žarišta na farmama kontinenta, navodi se u izvješću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i referentnog laboratorija Europske unije.

Gubitci pilića, pataka i pura na farmama su zapravo veći, jer broj od 50 milijuna zaklane peradi ne uključuje preventivno usmrćivanje koje se moralo provesti oko žarišta, dodala je sanitarna agencija za AFP.

Epidemija nije popustila od rujna i broj zaražene peradi čak se udvostručio s dolaskom zime.

EFSA ističe da “prvi put” nije bilo većeg razmaka između dvaju epidemijskih valova jer se virus nije povukao tijekom ljeta.

Jesenas je epidemija bila gora nego lani u isto vrijeme, s više od 35 posto većim brojem zaraženih farma.

Od 10. rujna do 2. prosinca 2022. gotovo 400 žarišta je prijavljeno na farmama u 18 europskih zemalja, napose u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj.

Virus je više od 600 puta otkriven kod divljih ptica, uglavnom vodenih (patke, labudovi) koje su možda, navodi se u izvješću, pridonijele širenju virusa unutar farmi.

Na zahtjev Europske komisije, EFSA trenutno “proučava eventualnu strategiju cijepljenja”, a rezultati će se znati u drugoj polovini 2023.

(N1)

U cilju uvođenja besplatnog Wi-Fi-a za građane i posjetioce u javnim prostorima, Grad Gračanica je instalirao opremu za bežični internet na području grada. Uz zamjenu postojeće mreže novom, bržom i kvalitetnijom mrežom, instalirana je oprema na novim lokacijama čime je proširena mreža i pokrivenost besplatnog gradskog interneta.

Nove pristupne tačke u Gračanici instalirane su na lokacijama: Privredno-kulturno-sportski centar (PKSC) „Bazen“, Centralni gradski park, rukometno igralište, područje oko Bosanskog kulturnog centra (BKC-a) te srednjoškolski park i prostor ispred Gradske uprave Gračanica.

Svi građani, kako lokalni stanovnici, tako i posjetioci, tako će moći koristiti internet besplatno putem Wi-Fi pristupnih tačaka na spomenutim vanjskim lokacijama.

Ovim projektom povećava se standard života u Gračanici budući da je današnji način života usko vezan uz tehnologiju i komunikaciju, a ukoliko se ukaže potreba, postojeća mreža će se dodatno proširivati novim pristupnim tačkama.

(Radio Gračanica)

Centralna banka Bosne i Hercegovine nedavno je prodala tonu zlata sve kako bi se sačuvala monetarna stabilnost zemlje. Inače, sve veći iznosi potrošačke korpe, doveli su do situacije da građani prodaju zlato kako bi preživjeli. Već neko vrijeme cijene zlata u Bosni i Hercegovini su iste pa tako gram zlata košta 140 KM dok se otkupna cijena lomljenog 14 karatnog zlata kreće oko 52 KM.

Odluka Centralne banke da proda tonu zlata što je oko trećine ukupne količine zlata koje Bosna i Hercegovina ima, za mnoge ekonomiste je brzopleta i dugoročno gledano pogrešna.

Novca ima

- Većina Centralnih banaka ozbiljnih država je kupovala i povećavala zalihe zlata i kako idemo ka recesiji vrlo je logično očekivati da će vrijednost zlata ponovo rasti. Moje mišljenje je da je taj potez vjerovatno učinjen s jedne strane u pogrešnoj procjeni da će se pad vrijednosti zlata nastaviti a s druge strane zbog nekih drugih ulaganja lošijih zbog kojih imamo lošije rezultate poslovanja CB pa da se na ovaj način pokuša ostvariti privremena zarada - smatra ekonomista Igor Gavran.

Dok mnogi postavljaju pitanje da li je pametnije uložiti novac u zlato, nekretnine i štedne račune, većina građana Bosne i Hercegovine je u situaciji da ne može osigurati egzistenciju pa su onda primorani prodavati porodično zlato kako bi kupili hranu ili platili režije. Nažalost, posljednjih mjeseci ova pojava je postala sve učestalija.

- Jer u ovom istom periodu kada su građani u najtežoj situaciji mi zapravo imamo pohvale iz UIO Porezne uprave o rekordnim prihodima, dakle novca ima, osim nekih predizbornih aktivnosti da bi se kupili glasovi birača nije bilo nikakvih mjera pomoći i podrške - zaključio je Gavran.

Dokle seže granica preživljavanja

Sociolozi su jasni: Prodaja zlata samo da bi se preživjelo je zapravo indikator sve lošijeg stanja društva, pojedinca i životnog standarda u cjelini.

- Ta prodaja zlata iz ugla pojedinca je osjetljiva zato što ljudi ne prodaju neko zlato koje je tržišno te poluge zlata oni prodaju nakit koji ima simboliku i neku vrijednost i ako to prodaju onda je to ozbiljan indikator siromaštva koji mi jako uspješno prikrivamo - ističe Drago Vuković, sociolog.

I dok se političari u državi ne libe, ponovo sami sebi povećati platu koja je ionako najveća u regiji, a građanima davati tek kojekakve jednokratne pomoći od kojih se mogu kupiti, primjera radi, samo pelene i prašak za veš, onda nije ni čudo što su primorani često se odreći i onog najvrjednijeg da bi preživjeli. Dokle seže granica preživljavanja u Bosni i Hercegovini?

(avaz.ba)

Inflacija koja je pojela njihove zaostale plate, natjerala je radnike Šumskog gazdinstva Doboj da prekinu rad i tako izvrše pritisak na Upravu preduzeća da do kraja mjeseca ispuni njihove zahtjeve.

"Radnici zaista ne mogu čekati da se neko smiluje da im da platu, tako da bukvalno svi smo prinuđeni da budemo ovdje i nadamo se nekom dobrom ishodu. Plate zavise od stručne spreme, realno šumari, čuvari šuma imaju sa toplim obrokom do hiljadu maraka, inžinjeri do 1.300 maraka platu, ali nama je bitno da prvenstveno dobijemo tu neku redovnost plata. Mi i nismo se žalili na visinu plate, već problem je što plate kasne po tri, četiri mjeseca", rekao je Dejan Stojanović, uposlenik ŠG Doboj zaposlen u Šumskoj upravi Modriča.

Radnici su u ponedjeljak primili septembarsku platu, ali nisu odustali od štrajka.

"Uslov da se prekine štrajk je isplata plate za deseti mjesec i isplata regresa za ovu godinu", poručila je Ljilja Čobanović, predsjednica Sindikata.

Dragan Banjac, v.d. direktora ŠG Doboj nakon sastanka sa radnicima kazao je da se nada da će se do kraja ove godine naći rješenje za krizu u gazdinstvu, odnosno da će biti isplaćena plata i regres za 2022. godinu.

"U šumarstvu je takav posao gdje je obično zimi uvijek problem sa novcem zbog loših vremenskih uslova koji nama onemogućavaju rad, tako da otprilike uvijek negdje u ovom periodu godine mi upadamo u sličnu krizu, pogotovo šumska gazdinstva koja ne stvore tokom godine i ljepšeg vremena zalihe da mogu, hajde da tako kažem, da prežive zimu", izjavio je Banjac.

Šumsko gazdinstvo Doboj, tvrde radnici je specifično jer pokriva ogromnu teritoriju, deset lokalnih zajednica od Pelagićeva, preko Broda do Doboja, a količina i struktura drvnih sortimenata nije dovoljna da bi se njihovom eksploatacijom namirile obaveze prema 130 radnika.

"Kvalitativna struktura drvne zalihe nam je takva gdje imamo udio preko 85 posto ogrevnog drveta, dakle najjeftinijeg šumskog drvnog sortimenta, i samim tim teško nam je na takav način da možemo obezbijediti u redovnoj proizvodnji količinu i cijenu gdje mi bi mogli bez problema pokrivati tekuće obaveze", kazao je Veselko Pejić, šumarski tehničar.

Pošto Šume RS funkcionišu na način da svako gazdinstvo mora da obezbijedi novac za svoje troškove iz vlastitih sredstava, odnosno prodajom šumskih drvnih sortimenata, ŠG Doboj je godinama u problemu, navode u Sindikatu, posluje negativno, a primanja radnika kasne.

"Mi za 2023. godinu na deset opština imamo etat od 45.000 kubika koje treba da isiječemo dok neka gazdinstva na jednoj opštini imaju po 100.000 i više kubika, znači, prirodno im je tako dato, da imaju, da su bogati šumom, i da imaju odakle i da pokriju svoje troškove", navela je Ljilja Čobanović.

(N.N.)

Druga sjednica 9. saziva Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (SZDK), na kojoj bi trebala biti potvrđena Vlada ZDK mandatarke Amre Mehmedić iz Zenice, održat će se u petak, 23. decembra – potvrdio je Feni predsjedavajući SZDK Dejan Kovačvić.

– Kolegij SZDK odlučio je da će sjednica biti održana u petak, 23. decembra, s početkom u 10.00 sati. Na sjednici će biti potvrđivana Vlada ZDK te stalna skupštinska tijela, dok još uvijek nismo sigurni da li će biti razmatrani finansijski dokumenti. O njima ćemo, da li na ovoj ili nekoj drugoj sjednici, sigurno raspravlajti te ih usvajati do kraja godine – kazao je Kovačević.

SZDK bi, zbog odluke Vlade ZDK da se za oko 8.200 budžetskih korisnika isplati jednokratna novčana pomoć u iznosu od 1.080 KM, a po Uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, do kraja tekuće godine trebao usvojiti i reabalans budžeta za 2022., kao i Odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca naredne godine.

Skupština do kraja godine treba usvojiti finansijske planove Zavoda zdravstvenog osiguranja te Službe za zapošljavanje ZDK ili odluke o pripremenom finansiranju i tih ustanova.

Mandatarka Amra Mehmedić iz Zenice, koja je kao nestranačka kandidatkinja predložena od strane Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad, trebala bi predvoditi Vladu ZDK u sljedećem sastavu: Samir Šibonjić iz Zavidovića (privreda, NES), Dženana Čišija iz Visokog (finansije, DF), Vinko Marić iz Žepča (poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo, BHI-KF), Benjamin Sinanović iz Zavidovića (unutrašnji poslovi, SDP BiH), Boško Jefić iz Zenice (obrazovanje, nauka, kultura i sport, SDP BiH), Danijel Pašić iz Tešanj (prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštita okoline, SDPBiH), Tanja Radoš- Kisić iz Žepče (zdravstvo, HDZ BiH), Adnan Sirovica iz Maglaja (boračka pitanja, DF), Zlatko Jelić iz Usore (rad, socijalna politika i izbjeglice, HDZ) te Edin Hasaničević Tešanj (pravosuđe i uprava, Naša stranka).