U sjedištu institucija Zeničko-dobojskog kantona počela je sjednica Skupštine ZDK, na čijem će se dnevnom redu danas naći samo tri tačke.

Nakon što su prije 20 dana usvojili rebalans budžeta za 2022. godinu te u sklopu njega i obavezu isplate porodiljnih naknada na mjesečnom nivou od 1.000 KM, zastupnici će danas po hitnom postupku usvajati i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom.

Izmjenama pomenutog zakona stvorit će se i zakonski uslovi da se, već od 1. septembra ove godine, počnu isplaćivati porodiljne naknade zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u istom iznosu, godinu dana od rođenja djeteta ili do povratka majki na posao, a što će ostati zakonska obaveza i za naredni period.

Danas će se usvajati, također po skraćenom postupku, i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti ZDK, kao i Odluka o osnivanju Turističke zajednice ZDK. Skupština je ranije ove godine usvojila Zakon o turizmu ZDK, kojim je predviđeno osnivanje Turističke zajednice ZDK te i osnivanje turističkih zajednica u općinama i gradovima tog kantona.

Zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za usaglašavanje teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost /PDV/ usaglasila je danas uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH od nula odsto na osnovne životne namirice, hranu i opremu za djecu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 odsto na luksuznu robu.

Na ostale proizvode i usluge primjenjivala bi se dosadašnja jedinstvena stopa PDV-a od 17 odsto.

Prema usaglašenim dopunama Zakona, Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH zadužena je da precizira na koju će se robu primjenjivati ove stope PDV-a, čija je primjena vremenski ograničena do 31. decembra.

Na inicijativu SDS-a, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je uvođenje stope od pet odsto za prvu kategoriju proizvoda, te stope od 22 odsto za luksuzne proizvode.

Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio amandmane srpskog delegata Dušanke Majkić o uvođenju nulte poreske stope za prvu kategoriju proizvoda i ograničavanje primjene zakona do 31. decembra, te davanje UIO da precizira proizvode na koje će se primjenjivati nove poreske stope, uslijedilo je formiranje Zajedničke komisije oba parlamentarna doma za usaglašavanje teksta zakona.

Poslanik SDS-a Mirko Šarović, koji je pozdravio usvajanje nulte poreske stope, rekao je novinarima da je nezadovoljan vremenskim ograničavanjem primjene zakona, te najavio da će odmah u Predstavničkom domu biti pokrenuta procedura da se dogovorena nulta stopa PDV-a primjenjuje trajno.

Prema njegovim riječima, problem je i to što što UIO treba da precizira na koje će se proizvode primjenjivati diferencirane poreske stope umjesto dosadašnje opšte od 17 odsto.

"S obzirom na to da je iz UIO najavljeno za to potrebno vrijeme, osnovano sumnjamo da do primjene nulte, odnosno diferencirane stope ne bi moglo doći u vremenskom roku predviđenom za primjenu zakona, odnosno do kraja godine", rekao je Šarović.

(akta.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 25.08.2022.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Doboj-Jug
Trafo područje Matuzići škola br.9006, od 08:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Završne večeri Festivala održat će se 09. septembra (veče narodne muzike) i 10. septembra (veče zabavne muzike).

"Studentsko ljeto" kao festival mladih i neafirmisanih pjevača tadašnje države (Jugoslavije) održan je 1964. godine kada je grupa maglajskih studenata odlučila napraviti kulturnu manifestaciju.

https://www.instagram.com/p/Cgj8jT8I2i7

Danas je ovo jedan od najstarijih festivala u Bosni i Hercegovini. Od 1997. godine prerasta u kulturnu manifestaciju koja traje nekoliko mjeseci sa nizom kulturnih sadržaja, te je zapravo takmičenje pjevača amatera koje se održava dvije noći zaredom.

NEKADAŠNJI UČESNICI FESTIVALA

Mnogi učesnici “Studentskog ljeta”, tada još kao neafirmisani pjevači, danas su veliki stvaraoci sa zapaženom karijerom, kao što su: Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević, Alma Čardžić, Dobrivoje Topalović, Daniel, Slađana Milošević, Marija Mihajlović i drugi.

Voditelji festivala bila su najveća imena bh. I jugoslovenskog novinarstva: Oliver Mlakar, Svetislav Vuković, Mića Orlović, Milovan Ilić Minimaks, Senad Hadžifejzović, Deana Vukotić, Sanja Damić, Zoran Kapetanović i mnogi drugi.

Kao članovi stručnog žirija bili su: Ismet Arnautalić, Damjan Babić, Jovan Adamov, Kostadin Kostadinovski, Julio Marić, Milenko Prodanović, Mojmir Sepe, Slobodan Vujović, Zvonko Kovačić, Stevan Burka, Dževad Šabanagić, Gertruda Munitić, Ashar Kurtović, Asim Horozić, Ognjen Bomoštar, Hana Čizmić i mnogi drugi.

Orkestri koji su pratili izvođače bili su članovi orkestara svih centara nekadašnje JRT.

U MAGLAJ OVE GODINE DOLAZE UČESNICI IZ CIJELE REGIJE

Festival mladih i neafirmisanih pjevača najstariji je festival u Bosni i Hercegovini. „Studentsko ljeto“ nekada je bila kruna svih amaterskih festivala koji su se održavali kako u BiH tako i zemljama regiona. U Maglaj ove godine dolaze izvođači sa prostora Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Maglaj će ugostiti mlade izvođače-debitante sa splitskog festivala, krapinskog, ohridskog festivala, slovenačkog i hrvatskog izdanja šou programa „Ja imat talenat“ te „A strana“ i „The Voice“ Hrvatska. Dolazi nam i nekoliko učesnika „Zvezda Granda“. Neki će naustupiti sa autorskim pjesmama, biće i sevdalinke, narodne pjesme, domaćih i svjetskih hitova. Sve se pjeva uživo, bez matrice i play back-a, a učesnike će pratiti festivalski orkestar pod ravnanjem prof. Amira Muhareremovića, koji je zajedno sa Amilom Efendić raspisao aranžmane za festivalski orkestar. Festival će se ove godine održati 09. I 10. Septembra 2022. I dok se mnogi festivali gase, Maglaj živi “Studentsko ljeto”.

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. Izazov je zadovoljiti osnovne životne potrebe sa sredstvima s kojima raspolažemo u kućnom budžetu. I dalje izostaju konkretne ekonomske mjere koje bi utjecale na bolji životni standard građana, javlja BHRT.

Vlast poteže populističke mjere i posvećena je predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini. Ovo je ocjena ekonomskih analitičara. Šta možemo očekivati na zimu?

Kupovina osnovnog i najpotrebnijeg. Novčanik sve prazniji, cijene sve više. To su glavni komentari građana širom Bosne i Hercegovine. Žale se na visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Plaši ih dolazak zime koja je ekonomski neizvjesna. Vlast je prema njihovom mišljenju još jednom pokazala koliko ne vodi brigu o građanima.

Cijene proizvoda na svjetskom tržištu drastično opadaju – u Bosni i Hercegovini poskupljuju. Cijena goriva na svjetskom tržištu znatno je opala. Na benzinskim pumpama u BiH jedva primjetno.

Konkretni potezi pomoći građanima u oba entiteta ogledaju se u jednokratnoj pomoći. Akcize na gorivo još nisu ukinute. O garantovanom otkupu poljoprivrednih proizvoda vjerovatno se i ne razmišlja. Izostaju sistemska rješenja.

Jednokratna pomoć – gašenje požara. Mnogo je šansi propušteno. Izostale su jedinstvene ekonomske politike na nivou entiteta kao i sistemske mjere. Zato smo danas opijeni ali još ne znamo od čega. To je ocjena ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini.

Stopa inflacije u Bosni i Hercegovini iznosi 13,9 odsto. Globalni prosjek je 7,7 odsto. Procjena je da inflacija neće jenjavati. Alarma je previše, ali vlast kao da ih ne čuje. I dalje su svi potezi usmjereni za što bolje pozicioniranje pred start – 2. oktobra.

Poljoprivrednici širom BiH su u strahu od "toplinske flacije" – gubitaka osnovnih usjeva uzrokovanih sušama i visokim temepraturama zbog kojih bi cijene hrane mogle ove jeseni dostići nove maksimume, produbljujući krizu sve praznijih džepova građana. Od nadležnih zahtjevaju pomoć i proglašenje elementarne nepogode.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH podsjeća da bh. poljoprivrednici inače proizvode 20 posto potreba države, a kada je najbolje i do 30 posto.

"Suša je učinila svoje. U samoj sjetvi smo imali problem kada su poskupili svi inputi – mineralno gnojivo, nafte, sjemena – do 300 posto. Ljudi su se nekako snašli, a došla je suša i sad nema ni tih 20 posto. Imali smo sastanak poljoprivrednih udruženja iz cijele BiH i tražili da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima da se može raditi jesenja sjetva", kazao je.

Dodaje da nije bilo odgovora insticija.

"Živimo u komplikovanom i nakaradnom sistemu. Doći će odgovor Vijeća ministara da se obratimo entitetima, entiteta da se obratimo kantonima, a kantona da se obratimo opštinama. I tako u krug", istakao je.

Navodi da su u suši najviše stradali kukuruz i silažni kukuruz.

"To je kultura koja najviše nosi u ishrani stoke. Stočari najviže siju silaže jer je to najkvalitetnija hrana, a koju je lako uzgojiti. Imate površina gdje je i 100 posto to stradalo. Neće ljudi imati čime hraniti stoku. Koncentrati su svakako preskupi, nije dobra situacija nikako", istakao je.

Prema riječima Save Bakajlića, predsjednika Udruženja poljoprivednika Semberije, štete će se tek sumirati.

"Na prvi pogled, kukuruz je doživio toplotni šok. Prinosi će biti umanjeni negdje 80 posto i čak negdje i 90 posto. Ova kiša zadnja što je pala je dala neke znakove života, ali ovo što je zasijano u optimalnom roku je doživjelo katastrofu. Desit će se da će se narod riješiti stoke. Doći ćemo u problem da ćemo imati manjak hrane, a to se ne može za godinu dana povratiti. Mislim da smo kao država u velikom problemu po tom pitanju", kazao je.

Navodi da su poljoprivredna udruženja u BiH tražila proglašenje elementarne nepogode zbog suše.

"Da se pokuša poljoprivrednim proizvođačima, država i instutucije, pomoći u ovom trenutku kada smo već na izdisaju. Da moramo povesti računa da spasimo šta se spasiti može. Ovo je bila jedna od najskupljih sjetvi u istoriji, sad očekujemo od države da nam to vrati na neki način kroz sjemensku pšenicu ili repromaterijal ili kaok god oni hoće. Mi smo spremni da sjednemo i razgovaramo", poručio je.

(akta.ba)

Na području Federacije BiH (FBiH) prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine veća je za 13 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini, podaci su Federalnog Zavoda za statistiku.

Prosječna cijena novih prodatih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine veća je za 8,9 posto.

U drugom tromjesečju ove godine u FBiH prodata su ukupno 232 stana ukupne površine 14.125 metara kvadratnih od čega je u Sarajevu 58, dok je u ostatku entiteta 174 stana.

Broj prodatih novih stanova u FBiH u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 8,9 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manji je za 8,7 posto.

Korisna površina prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021. godini veća je za 4,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine veća je za 6,8 posto.

Ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu i stanogradnji u FBiH u drugom tromjesečju 2022. godine u poređenju sa prethodnim tromjesečjem veći je za 2,7 posto.

Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu indeks cijena za arhitektonske i građevinske radove veći je za 3,1 posto, za vodoinstalaterske i kanalizacione radove veći je za 1,5 posto, za elektroinstalacijske radove veći je za 1,2 posto, a za mašinsko-instalacijske radova indeks cijena je veći za 1,1 posto.

Vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju 2022. godine u odnosu na drugo tromjesečje protekle godine je veća za 2,1 posto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manja je za 1,3 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inostranstvu u prvih šest mjeseci 2022. godine, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 99,6 posto.

Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 41,7 posto, a udio objekata niskogradnje iznosi 58,3 posto.

(akta.ba)