Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona uspješno je okončalo dvomjesečnu proceduru po raspisanom konkursu za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika za djecu branilaca u školskoj 2022/2023. godini, te u potpunosti ispoštovalo hodogram aktivnosti da se namjenska sredstva nađu na računima korisnika tj. roditelja ili staratelja u sedmici pred sam početak školske godine.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je za tu namjenu osigurala sredstva u iznosu od 192.900,00 KM, a pomoć će dobiti 1.516 učenika osnovnih i srednjih škola - djece branilaca sa područja ZDK-a. U odnosu na prethodnu godinu 266 učenika više dobilo je sredstva pomoći, koja su uvećana za 29.150 KM.

-Sredstva će se već početkom naredne sedmice uplatiti na račune grada-općina kantona, a nadležne službe za boračko-invalidsku zaštitu su u obavezi da sredstva odmah prebace na račune korisnika - rekao je ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.

Sredstva u iznosu od 100,00 KM dobit će 690 učenika osnovnih škola, dok će 826 učenika srednjih škola dobiti po 150,00 KM.

Po lokalnim zajednicama, najveći broj djece je iz Zavidovića 295 (37.250,00 KM), Visokog 280 (35.750,00 KM), Zenice 217 (27.950,00 KM), Žepča 146 (17.650,00 KM), Olova 121 (15.550,00 KM), Maglaja 112 (14.450,00 KM), Kaknja 107 (13.900,00 KM), Tešnja 81 (10.350,00 KM), Vareša 48 (  6.050,00 KM), Breze 44 (5.600,00 KM), Doboj-Juga 40 (5.100,00 KM) i Usore 25 (3.300,00 KM).

Press služba ZDK

Izmjenama i dopunama Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu, sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede uvećana su sa prethodno planiranih 3.500.000,00 KM na do 4.650.000,00 KM, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje od 30 posto.

Na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Vlada Zeničko-dobojskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je izmjene i dopune Programa utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2022. godinu u rekordnom iznosu za realizaciju 29 mjera i aktivnosti iz poljoprivredne oblasti.

-Navedenim iznosom opredijeljeno je da se izvrše maksimumalne isplate po jedinici mjere za sve poljoprivredne proizvođače sa područja našeg kantona, a pored toga planirane su nove podrške za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme za navodnjavanje i protivgradne mreže, kao i aktivnosti koje će doprinjeti jačanju kapaciteta poljoprivrednih zadruga ZDK - rekao je ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirsad Hadžić.

Naglasio je da je ovo ministarstvo realiziralo mjeru poticaja proljetnoj sjetvi za što je izdvojilo 407.000,00 KM, a sredstva je koristilo 546 poljoprivrednih proizvođača koji su zasijali oko 580 hektara kukuruza (merkantilni i silaža), pšenicu i ječam. S obzirom na dobra iskustva s ovim programom, kreiran je novi program podrške jesenjoj sjetvi.

-S obzirom na vremenske uslove (suša), stanje na tržištu i opću ekonomsku situaciju, po prvi put planiramo opredijeliti i realizirati Program poticanja  jesenje sjetve za sve poljoprivrednike sa područja ZDK-a, a sve s ciljem stabilizacije i ublažavanja uslova za rad te očuvanja proizvodnje naših poljoprivrednih proizvođača - rekao je ministar Hadžić.

Press služba ZDK

Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina i dizela su proteklih dana u padu.

Litar dizela u Sarajevu košta od 3,01 do 3,21 KM i najniža cijena je niža za 5 feninga u odnosu na početak sedmice. Cijene benzina su u padu i kreću se od 2,81 do 3,31 KM po litri.

U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,06 KM za litar i niža je za 10 feninga dok je najviša 3,31 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 2,81 do 3,11 KM.

U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,11 do 3,26 KM po litri, a benzina od 2,81 do 3,41 KM. U Zenici cijena dizela varira od 3,06 do 3,21 KM, a benzina od 2,81 do 3,06 KM po litri.

Iako je na mnogim pumpama u Federaciji cijela dizela iznad 3 KM, prema podacima sa aplikacije, jedino je u Čapljini 2,96 KM po litri.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prije godinu cijena litre dizela bila je 2,16 KM, a benzina 2,28 KM, javlja Avaz.

Šta to ti glumiš, bolesniku? Hoćeš neki protest, ja sam batin čovek i kunem ti se u sestričinu da ću, kad te vidim u gradu, gađati čim stignem. Realna cijena je 6,5, a vi možete i 10 tražiti.

Ovako glasi poruka koju je Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara "Vilamet", a koje zastupa malinare na području Srebrenice, Bratunca i Milića, dobio putem svog Facebook profila, a nakon što su on i drugi proizvođači malina najavili da ne pristaju na nisku cijenu otkupa ovog voća i da će, ukoliko ne bude ponuđen veći iznos, izaći na proteste.

Stojanović kaže da je slučaj prijavio policiji te da je poruka stigla sa lažnog profila na pomenutoj društvenoj mreži, a sve iz razloga što malinari ne žele da prihvate otkupnu cijenu od 6,5 do sedam KM, koliko nude otkupljivači.

"Hladnjačari najvjerovatnije imaju svoje ljude koji sa tih lažnih profila šalju prijeteće poruke da se ne izlazi na proteste i da je to visoka cijena koju mi tražimo", priča Stojanović za "Nezavisne novine" i poručuju da malinari neće odustati od svojih zahtjeva.

"Nema nikakve šanse da mi to damo tako jeftino. U petak će opet zasjedati Upravni odbor našeg udruženja. Pa, u Srbiji je kupovna cijena između devet i 11 KM. To što oni nude, pa to je van pameti. Na Upravnom odboru ćemo poslati zahtjev da se sastanemo s njima, pa ćemo vidjeti da li oni žele ili ne, a naš jedini zahtjev je da se izmijeni otkupna cijena", navodi Stojanović i upozorava da, ukoliko otkupljivači ostanu pri stavu da nema podizanja cijene otkupa, malinari kreću u proteste.

"Ne samo ovdje, imam kontakte da se protestuje u koordinaciji na teritoriji čitave države", naglašava Stojanović.

I Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja malinara "Vilamet" iz Bratunca, Srebrenice i Milića, traži da otkupljivači ispoštuju cijenu koja je i u regionu.

"I da se plati koliko su platili veliki hladnjačari. Evo, na primjer, ovdje firma 'Zadrugar' u Ljuboviji, koja je nekoliko kilometara od nas, malinu je platila 610 dinara, što faktički prelazi 10 KM. U samom Bratuncu bio je jedan hladnjačar koji je ispoštovao i platio malinu devet KM, tako da je pričati o cijeni od 6,5 do sedam KM van pameti. Jednostavno, tražimo da otkupljivači ispoštuju cijenu drugih hladnjačara. Ne želimo da pravimo nikakve kalkulacije i igre koje oni igraju. Oni su otkupili malinu i red je da to plate onoliko koliko su to platili drugi hladnjačari, jer nemoguće je da neko nešto može da plati, a neće to da ispoštuje", navodi Alempić za "Nezavisne novine".

Saša Simić iz Opšte poljoprivredne zadruge "MB Fruits" Bratunac i dalje ostaje pri stavu da je cijena koju traže proizvođači pretjerano visoka. Podsjetio je da je cijena maline na svjetskom tržištu znatno opala te da hladnjačari još ne mogu izaći sa jasnom ulaznom cijenom, jer, kako kaže, nema prodajne izlazne cijene. Pored toga, navodi da svjetski proizvođači koriste manje malina zbog visokih cijene te da je upravo zbog toga teško reći šta će se desiti u narednom periodu.

"Proizvođači traže tu neku višu cijenu, međutim, sve stoji, sve se čeka, vjerovatno su i kupci sada na godišnjim odmorima. Sačekaćemo taj septembar da vidimo šta će biti, tada će se znati ta situacija. Uglavnom, roba ne ide, ona stoji ulagerovana. Ostalo je sve nepromijenjeno od kada smo se čuli posljednji put", rekao je Simić i dodao da se cijena ne bi trebala kretati više od osam KM, ali da još nema ponuda za ugovore, za razliku od prošle godine, kada su se zemlje doslovno utrkivale za otkup.

Evropska unija od maja naredne godine uvodi automatizovani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u Schengen zonu za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Ovo je za Fenu potvrđeno iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije sa sjedištem u Briselu.

"ETIAS ne uvodi obaveze posjedovanja vize putnicima iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine. Državljani trećih zemalja kojima nije nepohdna viza za putovanje u Schengen zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja web stranice ili mobilne aplikacije ETIAS-a i za to će morati platiti naknadu u iznosu od sedam eura, a dobijeno odobrenje ETIAS-a važit će tri godine", navode iz Delegacije EU u Sarajevu.

Evropska komisija navodi da su neke od pogodnosti ETIAS-a efikasnije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama.

Prijava na aplikaciju ne bi trebalo da traje duže od 10 minuta i ne bi trebalo da zahtijeva nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoš ili drugi ekvivalentan dokument). U slučaju nemogućnosti prijave zbog godina, nivoa pismenosti, pristupa i kompetencije informacionih tehnologija i slično, prijavu može podnijeti treća osoba.

Automatski proces procjene će započeti nakon što se potvrdi naplata naknade.

Iz Evropske komisije navode da će broj automatski odobrenih podnosioca biti iznad 95 posto, a odobrenje će dobiti u roku od nekoliko minuta nakon uplate.

"Ako dođe do neodobrenja u bilo kojoj od pretraživanih baza podataka ili neodlučnog ishoda automatiziranog procesa, jedinica u Agenciji evropske granične i obalske straže ili relevantna institucija će obaviti ručni pregled zahtjeva za ulazak", rekli su iz Evropske komisije.

Po dolasku na granični prelaz u Schengen zonu, graničar će elektronskim putem učitati podatke o putnim dokumentima. Ako ne postoji važeća putna dozvola ETIAS, graničari će odbiti ulazak i evidentirati putnika i odbijanje ulaska u Entry Exit System.

Odobrenje za putovanje će se odbiti ako podnosilac zahtjeva predstavlja sigurnosni rizik, rizik od ilegalne imigracije ili predstavlja visok rizik po epidemiološku situaciju, pojasnili su u izjavi za Fenu iz Evropske komisije.

(akta.ba)

Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine donijelo je novi Pravilnik o registraciji vozila u BiH koji će nakon što je objavljen u Službenom glasniku BiH stupiti na snagu 1. septembra ove godine. Međutim, iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozoravaju kako su u više navrata dostavljali Ministarstvu komentare i prijedloge u vezi tog pravilnika koji nisu uvaženi od Ministarstva.

Iz Agencije napominju da su skretali pažnju da će, tada još nacrt Pravilnika sadržavati pojedina rješenja i odredbe koje su suprotne odredbama važećih pravnih propisa i koje će činiti Pravilnik neprimjenjivim i nezakonitim ako bude sadržavao na taj način predložene odredbe.

– Odredba člana Pravilnika o registraciji vozila koja se odnosi na nabavku, raspodjelu i personalizaciju stiker naljepnica (član 43.) nije u skladu za odredbom člana 8. Zakona o Agenciji. Odredbama navedenog člana Pravilnika utvrđeno je da za poslove nabavke, raspodjele i personalizaciji stiker naljepnica Ministarstvo može ovlastiti stručnu instituciju izabranu putem javnog konkursa, te da je ona dužna uspostaviti funkcionalan sistem obavljanja poslova nabavke, raspodjele i personalizacije stiker naljepnica – navode iz IDDEEA-e.

Također naglašavaju i da je Agencija stvarno nadležna u skladu sa odredbama Zakona o Agenciji da vrši nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvaliteta i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa BiH, tehnički dizajnira i formira evidencije definisane zakonom, održava baze podataka, upravlja bazama podataka i informacionih sistema putem kojih se pristupa navedenim evidencijama, te da vrši personalizaciju i tehničku obradu dokumenata za registraciju vozila i vodi evidenciju o registrovanim vozilima na nivou BiH.
Agencija ukazuje i na nezakonitost odredbe Pravilnika koja predviđa davanje tih poslova putem javnog natječaja stručnoj instituciji – pravnomsujbektu, jer navode kao obrazloženje da se prema Zakonu o upravi BiH procedura povjeravanja javnih ovlaštenja u konkretnom slučaju stručnoj instituciji može povjeriti samo zakonom.

Agencija ističe i odredbu Pravilnika, koja se odnosi na oblik i sadržaj stiker naljepnice, a koja je, kako naglašavaju ekonomski neisplativa, neopravdana i nekorisna iz više razloga, posebno akcentirajući da je tehnički veoma zahtjevna implementacija; da je veliki broj nadležnih organa u BiH već uveo stacionirane kamere koje vrše prepoznavanje registarskih tablica i automatsku provjeru, između ostalog i to da li je vozilo registrovano ili ne.

– Imajući u vidu da bi se putem stiker naljepnice sa RFID čipom vršila ista funkcija kao i putem kamera, postavlja se pitanje opravdanosti uvođenje ove tehnologije; uvođeje ove tehnologije podrazumijevalo velika dodatna ulaganja u stacioniranu i mobilnu tehnologiju za čitanje, što implicira i veoma dug period tehničkih priprema za implementaciju i početak primjene tehnologije; radi se o veoma skupoj tehnologiji, jer je omjer uloženih sredstava i koristi koje će dobiti nadležni organi u BiH drastično nesrazmjeran u korist troškova koji bi se morali napraviti uvođenjem ove tehnologije – navode iz IDDEEA-e.

Upozoravaju i da su benefiti koji bi eventualno imali nadležni organi u BiH minorni i zanemarivi u odnosu na visinu sredstava koje je potrebno uložiti; da ni jedna zemlja u okruženju, niti jedna zemlja članica EU nije implementirala taj sistem.

– Ministarstvo od Agencije nije tražilo mišljenje vezano za cijenu stiker naljepnica. U skladu sa svojim nadležnostima Agencija je izvršila nabavku stiker naljepnica po prethodnom važećem Pravilniku o registraciji vozila, te su osigurane količine za iduće četiri godine. Ranija cijena unutrašnjih i vanjskih stiker naljepnica iznosila je 5.00 KM, dok je cijena stikera za unutrašnjiu upotrebu po novom Pravilniku o registraciji vozila sada 9.00 KM, a cijena vanjskih stikera je ostala nepromijenjena – naveli su iz Agencije.

Podsjetili su i na to da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nije ovlašteno da utvrđuje način vođenja centralne i lokalne elektonske evidencije o vozilima, kao i da je odredbom Zakona o sigurnosti saobraćaja BiH utvrđena definicija centralne evidencije koja glasi; „centralni registar je evidencija o svim vozačima i vozilima a bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja centralnog registra pravilnikom propisuje Agencija.

Iz IDDEEA na kraju navode da su uz navedeno kao i na niz nelogičnosti u vezi sa Pravilnikom o registraciji vozila u više navrata skretali pažnju Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, koje kako su istakli nisu uvažene.

(tuzlanski.ba)

Mesna industrija MADI i ovog ljeta vam donosi proizvode koji će unaprijediti vašu kulinarsku izvrsnost i ubrzati pripremu kvalitenog obroka za one koje volite.

Pažljivo birajući najbolje komade mesa i najfinije začine, izradili smo dva proizvoda nova, za okus iz snova :
– pileći doner te
– juneći doner,
u pojedinačnom pakovanju od 200 g.

Kao vodeća mesna industrija u BiH, potrudili smo se da donere prilagodimo vašem ukusu, ali i brzom stilu života. I pileći i juneći doner se jednostavno pripremaju, bilo da ih zagrijete u mikrovalnoj ili u tavi sa malo vode, a preporučujemo serviranje uz omiljeno pecivo i umak, u tortilji ili uz salatu. S puno okusa, a sa malo truda, iznenadite svoja čula, a vaša porodica i prijatelji će biti oduševljeni vašim kulinarskim umijećem.

Pronađite u svim bolje snabdjevenim objektima širom BiH.
Prijatno.

Doner po vašem ukusu – MADI doner!

Izuzev toga što su ograničene marže na promet naftnim derivatima, BiH jedina, u odnosu na zemlje u okruženju, institucionalno još nije uticala na smanjivanje cijena goriva.

Za razliku od naših donosilaca odluka, koji su, manje-više, prespavali period u kojem su cijene goriva divljale, u susjednoj Hrvatskoj reagovali su već ko zna koji put.

Vlada Hrvatske, naime, prije nekoliko dana donijela je novu odluku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, što je primoralo tamošnje pumpaše da ponovo srežu svoje apetite. Stoga, kako javljaju agencije, litar benzina u Hrvatskoj od juče košta maksimalno 11,19 kuna (2,92 KM), dizela 12,12 kuna (3,16 KM), a plavog dizela 8,49 kuna (2,21 KM).

Slično je nedavno učinila i Vlada Srbije, usvojivši izmijenjenu Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, čime je njeno trajanje produženo do 31. avgusta, a s ciljem sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda građana Srbije.

Početkom prošlog mjeseca, i Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva finansija, produžila odluku o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, čime je akciza za gorivo i dalje umanjena za građane i privredu, da bi se obuzdale cijene i plaćalo jeftinije gorivo.

"Procjena je da ovu odluku produžimo do 30. avgusta. Kada dođe rok, onda ćemo procijeniti da li ćemo to i dalje produžavati", rekao je ranije ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović.

U BiH nema šta produžavati, jer nije usvojena nijedna mjera koja bi srezala cijene goriva, a i dugo očekivana suspenzija akciza još, umjesto jedne, ima tri tačke. Ne čudi to borce za zaštitu potrošača, koji ističu da se vlast u ovom momentu takmiči samo za naklonost birača.

"Definitivno su pokazali da se brinu samo za sebe. Našu vlast nije briga za njihove građane. Da li će se nešto promijeniti u ova nepuna dva mjeseca do izbora? Sasvim je sigurno da neće", kaže za "Nezavisne novine" Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

Jedan od tek nekoliko političara koji su bili glasniji zagovornici suspenzije akciza na gorivo je Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, koji ističe da je od samog početka pozivao na buđenje onog ljudskog u političarima - da shvate da je ovo u korist svakog građanina, jer bi niže cijene goriva uticale na pojeftinjenje brojne robe i usluga.

"Posljednje glasanje u Domu naroda, 140 dana nakon što smo mi u Predstavničkom domu u hitnoj proceduri usvojili ukidanje akciza, daje mi nadu da se ono ljudsko probudilo u političarima koji su do tada odbijali da ukinu akcize. Sa tom vjerom dočekujem narednu sjednicu Doma naroda gdje ta odluka treba da bude potvrđena", rekao je Magazinović za "Nezavisne novine".

Dok se čeka hoće li prije predstojećih izbora uopšte biti održana sjednica Doma naroda, pumpaši kalkulišu da li je novi pad cijena barela na svjetskom tržištu dovoljno jak da i oni dodatno koriguju svoje cjenovnike.

Cijena nafte, naime, juče ujutru je pala ispod 94 dolara za barel, dok Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima RS, kaže da će se trenutne cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj zadržati i u idućih deset dana, a tek nakon toga moguće su nove korekcije.

"Mislim da sadašnje cijene ostaju na snazi još bar deset dana i tek nakon toga moći ću dati prognozu da li će gorivo još pojeftiniti", naveo je Trišić.

(akta.ba/N.N.)

Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narandžasto upozorenje zbog visokih vrijednosti temperature zraka i UV indeksa za četvrtak.
Ovo upozorenje izdaje se za područje cijele BiH 18. augusta, u vremenu od 12.00 do 17.00 sati.

Iz FHMZBiH navode da će se maksimalna dnevna temperatura zraka kretati između 34 i 40 stepeni Celzijusovih.
"Poduzmite mjere opreza i pratite poslijednju prognozu vremena. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni na prekid aktivnosti na otvorenom", ističu iz FHMZBiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)