Jučer je u Sarajevu održan godišnji sastanak na kojem je dat pregled planiranja i implementacije finansijske podrške koju Evropska unija pruža Bosni i Hercegovini. Evropska unija investira oko 530 miliona eura za period 2014-2020, što je čini vodećim donatorom u zemlji.

Sastanak je okupio predstavnike svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, Evropske unije i država članica EU, te civilnog društva u ulozi posmatrača. Sastankom su predsjedavali Edin Dilberović, nacionalni koordinator BiH za IPA-u, i Michela Matuella, šefica Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri Generalnom direktoratu Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

U fokusu rasprave su bili rezultati postignuti u poljima u kojima se pruža pomoć Evropske unije, tačnije demokratija i upravljanje, vladavina prava i temeljna prava, konkurentnost, inovacije i poljoprivreda,  ruralni razvoj, okoliš, energija i transport, te obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. Razgovor je također bio usmjeren na to kako buduće finansiranje može najbolje pomoći BiH da ispuni reformske prioritete postavljene u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

U pripremi novog finansijskog paketa za period 2021-2027, predstavnici Evropske unije su ponovno istakli da je neophodno da vlasti u Bosni i Hercegovini nađu adekvatna interna rješenja da bi se ubrzala provedba programa, poboljšala učinkovitost i osigurala vidljivost postignutih rezultata u korist BiH građana.

Organizacije civilnog društva u BiH su pozvane da se više uključe u sve faze ciklusa politika, počev od planiranja, programiranja i provedbe, pa do praćenja rezultata u sektorima u kojima se pruža pomoć Evropske unije.

Informacija o pomoći BiH u okviru IPA 2014-2020

(akta.ba)

Bosna i Hercegovina nije u dovoljnoj mjeri ispunila svoje obaveze iz Sporazuma o Energetskoj zajednici, a priprema se još jedan u nizu postupaka protiv nje zbog neizvršavanja obaveza, proističe iz najnovijeg objavljenog godišnjeg izvještaja o implementaciji mjera te organizacije.

Što se tiče sektora električne energije, naglasili su da je ispunjeno 55 odsto obaveza, međutim u sektoru gasa i nafte nije ispunjeno gotovo ništa. Što se tiče gasa, implementirano je tek 13 odsto mjera, a u sektoru nafte nije implementirana nijedna. U naftnom sektoru postoje četiri obaveze, koje se odnose na držanje obaveznih zaliha nafte, pristup i upotreba naftnih resursa u hitnim situacijama, izvještavanje o stvaranju zaliha nafte na mjesečnom nivou i protokoli u opasnim situacijama.

Najbolji smo u oblasti energetske statistike, gdje je ispunjeno 73 odsto mjera i to je jedina oblast u kojoj je Energetska zajednica (EZ) dala visoku ocjenu BiH.

I u oblasti energetske efikasnosti BiH je relativno dobro ocijenjena, sa 56 odsto ispunjenih mjera. Prolazna ocjena dobijena je i u upotrebi obnovljivih izvora energije, gdje je istaknuto da je BiH implementirala 52 odsto ukupnih ugovorenih obaveza.

Zanimljivo je da EZ priprema novi predmet protiv BiH u oblasti električne energije jer, kako su istakli, ni u jednom entitetu još nije odvojena distribucija električne energije od proizvodnje i ponude.

"Odvajanje distributivnih sistema je djelimično primijenjeno u zakonima u FBiH, ali nije implementirano. Program rekonstruisanja koji je pripremila Vlada FBiH u julu ove godine još nije odobren. U RS Nacrt zakona o električnoj energiji predviđa odvajanje, ali nisu postavljeni rokovi. Čeka se na usvajanje ovog zakona", naglašeno je. Iako je, kako su naglasili, tržište električnom energijom formalno liberalizovano, u praksi i dalje dominiraju isti monopolisti kao i u ranijem periodu, a i dalje nema naznaka da će se započeti s energetskom berzom u regionu.

Što se tiče gasnog sektora, i dalje nema odvajanja operatera od distributera, slobodnog pristupa mrežama, uspostavljenog jedinstvenog veleprodajnog tržišta, maloprodajnog tržišta, niti međupovezanosti.

"BiH je i dalje daleko od usvajanja zakona o gasu na državnom nivou, kojim bi se regulisalo gasno tržište i primijenila evropska pravna stečevina. Zbog toga je zemlja predmet nekoliko postupaka koji se u tom kontekstu vode, kao i sankcije koje je usvojio Savjet ministara (EZ-a) 2015. godine", naglašeno je.

U oblasti energetske regulative, s ispunjenih 36 odsto BiH zaostaje za svim zemljama regiona, a i u ostalim oblastima se nalazi među zemljama s najmanje implementiranih mjera.

Još jedna od oblasti u kojima nije implementirana nijedna mjera odnosi se na oblast učešća obnovljivih izvora u transportu.

"Članovi 17-21 Direktive 2009/28/EC, koji se odnose na održivost kriterijuma za biogoriva i biotečnosti, i dalje nisu implementirani. Trenutni udio obnovljivih izvora energije je ispod jedan odsto i daleko je ispod onoga što je predviđeno Nacionalnim programom za obnovljive izvore energije", naglašeno je.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže za "Nezavisne" da nije iznenađen najavama da su moguće nove mjere protiv BiH.

"Spori smo i ne izvršavamo svoje obaveze prilagođavanja EU standardima u mnogim oblastima. U ovom slučaju riječ je o oblasti električne energije. Ova obaveza nije od juče i može se očekivati da nadležna tijela, prije svega Energetska zajednica, reaguju", zaključio je Šarović.

Ocjene:

Električna energija               dobar (3)

Gasni sektor                        nedovoljan (1)

Naftni sektor                        nedovoljan (1)

Obnovljiva energija              dobar (3)

Energetska efikasnost         vrlo dobar (4)

Zaštita okoline                     dobar (3)

Zaštita klime                       dovoljan (2)

Infrastruktura                     dovoljan (2)

Statistika                          vrlo dobar (4)

Prosjek                            2,5

(akta.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 21.11.2019.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 21.11.2019.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Bukva Karadaglije
Naselja: Kiseljak, Izletište Kiseljak, Alispahići, Repetitor Karadaglije, Karadaglije i Koprivci,
od 09:00 do 10:30 sati
2.Trafo područje Univerzal br.1224, od 10:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 02 01 32

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO - eng. WHO-World health organisation) je ustanovila Svjetsku sedmica svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.

Globalni akcioni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

Ugroženo liječenje i operacije

Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.

Samo u 2016. godini, prema podacima WHO,  kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.

Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

Racionalno korištenje

Zato se obilježava Sedmica svijesti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koristite samo ako vam ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni. Ako ih je propisao, neophodno je da ih primjenjujete tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen. Višak lijekova treba na propisan način uništiti, te ih nipošto dijeliti drugima po nahođenju.

Prema instrukcijama stručnjaka Instituta za zdravlje, od infekcija se ne može zaštititi kontinuiranim korištenjem antibiotika, nego pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavanjem kontakta s bolesnim osobama i vođenjem sigurnog spolnog života, kao i redovnim vakcinisanjem.

Ako se racionalno koriste, antimikrobni lijekovi mogu se efikasno boriti protiv bakterijskih infekcija. Njihova upotreba i zloupotreba, međutim, mogu dovesti do razvoja bakterija otpornih na antimikrobne lijekove. Kada bakterije razviju otpornost na antimikrobni lijek, taj lijek može biti manje efikasan u borbi protiv infekcije koju uzrokuje ta bakterija.

Od presudnog je značaja da primjenimo "One Health" - "Jedno zdravlje" pristup, obzirom da je AMR problem i ljekara i veterinara, i ljudi i životinja. One Health (Jedno zdravlje) je integrativni napor više disciplina koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postiglo optimalno zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Fudbalska reprezentacija BiH trijumfom nad Lihtenštajnom (3:0) zaključila je još jedne neuspješne kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, u kojima su "zmajevi" sa selektorom Robertom Prosinečkom na čelu u potpunosti podbacili. Jedina nada da prvi put zaigraju na EP ostaje im baraž Lige nacija, koji je na programu u martu naredne godine.

Prije nešto više od godinu dana bh. fudbaleri su osvojili Ligu B nacija, plasirali se u elitni rang ovog takmičenja, a uz sve izborili baraž, koji će se kasnije ispostaviti kao jedina preostala nada da izbore istorijski plasman na Evropsko prvenstvo. U to vrijeme vladala je prava euforija, Prosinečki je imao niz od devet utakmica bez poraza, pisani su hvalospjevi na račun proslavljenog hrvatskog fudbalera, koji je sve uvjeravao da BiH ima kapacitet i snagu da igra na EP. Onda je došla 2019. godina, kvalifikacije i potpuni sunovrat bh. tima. Za nešto više od godinu dana Prosinečki je u potpunosti izgubio povjerenje javnosti i navijača, lepršavi i gledljiv fudbal pretvorio se u negledljiv, a nakon debakla u Jermeniji podnio je ostavku.

"Kad sam dolazio, vjerovao sam da ćemo se plasirati na EP. Nismo uspjeli u tome i nasljednik će imati vremena da pripremi ekipu za Ligu nacija. Ja više nisam selektor", poručio je tada Žuti.

Međutim, ubrzo je uslijedio novi preokret. Čelnici bh. kuće fudbala odlučili su da daju još jednu šansu Prosinečkom naglasivši da promjena u tom trenutku ne bi polučila pozitivan efekat, do tada principijelni selektor je prihvatio tu odluku, što je bio potez kojim su bh. fudbalska vlada, ali i Prosinečki definitivno izgubili ionako poljuljano povjerenje javnosti i navijača.

Nakon prve pobjede u gostima, i to nad Lihtanštajnom, u kombinovanom sastavu (strijelci Hodžić 2, Ćivić), što jasno govori kako je bh. tim igrao ove godine, najavljen je novi set razgovora Prosinečkog i N/FBiH i to u Švajcarskoj za petak, kada će "zmajevi" saznati protivnika u polufinalu Liga nacija, a javnost hoće li Robi dobiti novu šansu.

"Ostajem do žrijeba, pa ćemo onda razgovarati. U Nionu će biti predsjednik Elvedin Begić, tako da ćemo razgovarati i vidjeti na kraju sve", rekao je Prosinečki.

Treba dodati da veliku krivicu u očajnim kvalifikacijama snosi i sam Savez, ali i igrači, posebno oni koji su trebali biti nositelji, a koji su, kada je to najviše trebalo, bili nevidljivi na terenu. Bilo kako bilo, do baraža neće biti nikakvih utakmica, vremena je sve manje, a mjesta improvizacijama više nema. Sa Prosinečkim ili ne, saznaćemo u petak.

U ponedjeljak naveče plasman na EP ovjerile su reprezentacija Danske i Švajcarske.

Žrijeb u petak
Žrijeb za Ligu nacija zakazan je za petak (22. novembar) nakon kojeg će BiH saznati ime rivala u polufinalu plej-ofa Lige B, ali i onog potencijalnog u eventualnom finalu. Mnogo toga ovisilo je o ishodima utakmica u utorak (Vels - Mađarska, Slovačka - Azerbejdžan). Najbliži scenarij je da bh. fudbaleri snage odmjere sa Sjevernom Irskom ili Republikom Irskom. Žrijeb grupa za EP održaće se 30. novembra. Polufinalni susreti plej-ofa igraju se 26. marta naredne godine, a finala 31. marta.

Grupa D
1. Švajcarska        8        5        2        1        19:6   17

2. Danska    8        4        4        0        23:6   16

3. Irska       8        3        4        1        7:5     13

4. Gruzija    8        2        2        4        7:11   8

5. Gibraltar 8        0        0        8        3:31   0

Grupa F
1. Španija    10      8        2        0        31:5   26

2. Švedska  10      6        3        1        23:9   21

3. Norveška 10      4        5        1        19:11 17

4. Rumunija 10      4        2        4        17:15 14

5. F. Ostrva 10      1        0        9        4:30   3

6. Malta      10      1        0        9        3:27   3

Grupa J
1. Italija      10      10      0        0        37:4   30

2. Finska     10      6        0        4        16:10 18

3. Grčka      10      4        2        4        12:14 14

4. BiH         10      4        1        5        20:17 13

5. Jermenija 10      3        1        6        14:25 10

6. Lihtenštajn 10     0       2        8        2:31   2

(Nezavisne)

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno vrijeme s kišom, a najviša dnevna temperatura zraka kretaće se uglavnom između osam i 13, na jugu zemlje do 16 stepeni Celzijusovih..

Zbog padavina na području Mostara i Livna izdato je žuto upozorenje, s očekivanom količinom padavina od 20 do 40 litara po metru kvadratnom, lokalno do 50.

U četvrtak se prognozira pretežno oblačno vrijeme. Povremeno slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18 stepeni.

U petak jutro uglavnom pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od četiri do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovih.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u subotu ujutro umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od dva do osam, na jugu od šest do 11, a dnevna od debet do 14, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore za poticaj samozapošljavanju sa 100 pripadnika branilačke populacije u okviru programa “Biznis plus”, koji predstavlja nastavak programa zapošljavanja branilačke populacije iz prethodne godine.

“Svi koji su bili uspješni, koji su otvorili svoj biznis i nastavili ga ove godine ili zaposlili člana porodice, dobili su poticaj u iznosu od 1.000 do 5.000 KM. Prema Zakono o dopunskim pravima boraca FBiH, živi članovi branilačke populacije nemaju prednost pri zapošljavanju tako da se na ovaj način željelo pomoći njihovom zapošljavanju”, rekao je ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.

Na javni poziv za ostvarivanje poticaja stiglo je 150 prijava, a odabrano je 100 boraca-poduzetnika koji su bili uspješniji od ostalih za koje je Vlada ZDK izdvojila oko 135.000 KM.

“Nismo potrošili sva planirana sredstva za samozapošljavanje pa smo prije nekoliko dana raspisali novi javni poziv za zapošljavanje i samozapošljavnje boračke populacije. Koristim priliku da pozovem sve pripadnike boračke populacije koji žele da pokrenu biznis ili traže posao da se prijave na konkurs”, kazao je Čolaković.

U toku je i javni poziv za dodjelu sredstava za zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, za što su Vlada ZDK i Federalni zavod za zapošljavanje namijenili ukupno 200.000 KM.

Premijer Mirza Ganić je istakao kako je program “Biznis plus” dio ukupnih nastojanja Vlade Zeničko-dobojskog kantona da pomogne branilačkoj populaciji te da podstakne ekonomski rast i zapošljavanje.

“Nedavno smo potpisali 100 ugovora za osnivanje obrta sa pripadnicima branilačke populacije, a program “Biznis plus” pokazuje da pratimo i podržavamo uspješne. Također, potpisali smo ugovore za jačanje konkurentnosti u vrijednosti 1,3 miliona KM, koji će podstaći investicije od oko 5 miliona KM, izdvojili smo značajna sredstva za poslovne zone i kada tome dodamo infrastrukturne radove, kroz puteve, škole, vodne projekte, to postaje motor koji vodi stvaranju povoljnijeg ambijenta u našem kantonu”, istakao je Ganić, navodeći i da će se realizacijom programa zapošljavanja djece šehida i poginulih boraca smanjiti nezaposlenost kod te populacije.

Podsjetio je da su ove godine stipendije po prvi put dobili svi studenti koji su podnijeli formalno-ispravne prijave te da je i to potvrda nastojanja Vlade da pomogne mladima da se školuju i budu spremniji i konkurentniji na tržištu rada.

“S ponosom mogu istaći da godinu privodimo kraju sa realizovanim postavljenim ciljevima, tako da kao Vlada možemo biti zadovoljni jer stvaramo povoljan privredni ambijent i ulažemo u mlade, razvoj biznisa, obrte i jačamo konkurentnost u ZDK”, kazao je Ganić.

Pres služba ZDK

Federalna vlada prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva  o stanju u prehrambenoj industriji u Federaciji BiH u 2018. godini s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH.

U informaciji je navedeno da prehrambena industrija u FBiH ima potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Bez obzira što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, uvoz skoro svih prehrambenih proizvoda je mnogostruko veći od izvoza. Jedine grane prehrambene industrije gdje je izvoz veći od uvoza su industrija mlijeka (mlijeko i pavlaka) i  mlinska industrija (pšenično brašno).

Iskorištenost kapaciteta je u blagom padu u 2018. godini u odnosu na prethodnu. Proizvodnja prehrambenih proizvoda je neznatno manja, dok je proizvodnja pića neznatno povećana. Veliki pad je evidentan u proizvodnji duhanskih proizvoda i to čak više od 30 posto, a samih cigareta za čak 45 posto.

Ukupna proizvodnja mesa i mesnih preradevina u 2018. ostala je skoro na istom nivou kao i u 2017. godini. Proizvodnja mlijeka i proizvoda od mlijeka je za oko jedan posto veća u odnosu na 2017. godinu. Proizvodnja brašna i proizvoda na bazi brašna je smanjena za šest posto u odnosu na 2017. godinu, dok je proizvodnja čokolade i ostalih konditorskih proizvoda povećana za tri posto.

Proizvodnja proizvoda od voća i povrća u 2018. godini je tri i po puta veća u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna proizvodnja alkoholnih pića, vina i piva je smanjena za 30 posto, a prirodne mineralne i prirodne izvorske vode, gazirane i negazirane vode i osvježavajućih bezalkoholnih pića je povećana za oko tri posto u odnosu na 2017. godinu.

Izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 396.644.646 KM, što je za 32.064.447 KM ili 7,5  posto manje nego u 2017. godini, dok je uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bio 1.944.777.401 KM, što je za 69.646.590 KM, odnosno 3,7  posto više nego u prethodnoj godini.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. godini je iznosila 59,83 posto, dok je za poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosila samo 20,4 posto, što je za 2,5  posto manje nego u prethodnoj godini, navedeno je u ovoj informaciji.

Značajan broj onih koji odlaze iz BiH trbuhom za kruhom, nastojao je prevariti banke ili žirante, podižući kredite koje nikad nisu namjeravali vratiti, potvrdio je Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja žiranata BiH.

Kako je rekao, zastrašujuće je mnogo takvih slučajeva zabilježeno u posljednjih 10 godina, od kada postoji Udruženje.

”Nije toliki problem ako bh. građanin ode u Ameriku ili Kanadu. Te zemlje ne dozvoljavaju ulazak ukoliko nisu izmirene sve obaveze. Pod tim mislim i na kredite i na dug prema državi”, rekao je za Dnevni avaz, Jovica Cvjetković.

Najviše građana BiH otišlo je, ipak, u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Samo u Njemačkoj 2017. i 2018. godine skoro 50.000 građana prijavilo je boravak.

”Te zemlje ne traže nikakve potvrde o tome imaju li dugove ili ne, njih to ne zanima. Po službenoj dužnosti, on ne može dobiti pasoš, jer postoji Zakon o putnim ispravama, koji kaže da, ako osoba ima dugovanja, neće dobiti putnu ispravu. Na to mislim ako je ta osoba dobila dopis suda, neće dobiti isprave”, pojasnio je Cvjetković.

Dodaje da ko god otplaćuje tuđi dug, ukoliko ima sudsku presudu ili rješenje, može se obratiti Udruženju.

”Osobama koje su digle kredit i namjeravaju ići vani, put se može sudski uskratiti. Alarmantno je da u svakoj općini postoji barem deset takvih žiranata”, rekao je Cvjetković.

Građani prije odlaska, vjerovatno, dižu u bankama kredit, koji im služi kao kapital za život u inostranstvu, navodi Avaz.

Američki federalni sud osudio je Ramiza Zijada Hodžića (45), zvanog Siki, iz Sent Luis Kauntija, u Misuriju, na 96 mjeseci zatvora zbog urote za pružanje materijalne podrške teroristima.

Prema sudskim dokumentima, Hodžić, koji vodi porijeklo iz BiH, je u razdoblju kovao zavjeru s drugima s ciljem pružanja podrške Abdulahu Rami Pazari i drugima, prenose američki mediji.

Hodžić je Pazari namjeravao pružiti podršku i resurse, znajući da će on i drugi učesnici koristiti tu podršku i resurse u svrhu borbe protiv sirijskih vladinih snaga i drugih.

Hodžić je finansijski podržavao Pazaru i druge, koji su taj novac koristili za kupovinu zaliha poput američkih vojnih uniformi, čizmi, oružja, taktičke opreme, odjeće, pribora za oružje, municije i drugih stvari korisnih borcima u Siriji.

Suoptužena Sedina Unkić Hodžić čeka na izricanje kazne, Nihad Rosić čeka suđenje, Jasminka Ramić, Mediha Medi Salkičević i Armin Harčević osuđeni su na 36, 78, odnosno 60 mjeseci zatvora. 

Abdulah Ramo Pazara je poginuo boreći se u Siriji.

(Nezavisne)