U organizaciji Bošnjačkog vijeća Crne Gore, u Podgorici je večeras održana promocija Rječnika bosanskog jezika, autora prof.dr. Dževada Jahića, javlja Anadolu Agency (AA).

U prepunoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika.

Govoreći o Rječniku bosanskog jezika, profesor književnosti Suljo Mustafić kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda.

"Jezička kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, već opšte dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rječnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statistička norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u članu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezičke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku", kazao je Mustafić.

Da se postojanje jednog jezika ne može negirati kao što se to radi danas, kazao je Emir Zlatar.

"Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a čak su i njega pokušali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez država, ali nema naroda bez jezika", kazao je Zlatar.

Autor izdanja Rječnika bosanskog jezika Dževad Jahić, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezičkih sloboda, prava na vlastitu riječ, prava na svoj kulturni identitet.

"Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi čuva i pohranjuje u sebi ono što je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovišemo rječnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne možemo nazvati svoj jezik tuđim imenom. To je naučni pristup, i to je pristup ljudi koji istražuju pojave“, kazao je Jahić.

O rječniku je govorila i profesorica Tatjana Đurišić-Bečanović.

Večerašnjem skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i između ostalih Rafet Husović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukić, ambasador BiH u Crnoj Gori, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne ličnosti.

(AA)

Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata iz Hrvatske trebalo bi je diskvalifikovati iz ulaska u Schengensko područje, kaže se u izvještaju HRW-a.

Jedna od vodećih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava kaže da se Hrvatska ne smije pustiti u zonu putovanja bez granica Evropske unije zbog svog postupanja prema migrantima koji u tu zemlju dolaze iz susjedne Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu Agency (AA).

U izvještaju objavljenom u petak, Human Rights Watch (HRW) kritikovao je Evropsku komisiju, jer je prošlog mjeseca poručila da je Hrvatska spremna da se pridruži takozvanom Schengenskom području.

"Nezakonito i nasilno vračanje tražitelja azila i migranata iz Hrvatske trebalo bi je diskvalifikovati iz ulaska u Schengensko područje. Potez Evropske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu prepreka za pridruživanje Schengenu", ističe se između ostalog u izvještaju HRW-a.

Iz Hrvatske za sada nije bilo reakcija na izvještaj HRW-a. Hrvatski zvaničnici ranije su negirali optužbe o zlostavljanju, koje su iznosili migranti i organizacije za ljudska prava.

(AA)

Sud u New Yorku odlučio je da američki predsjednik Donald Trump mora platiti dva miliona dolara na ime podmirenja tužbe prema kojoj je zloupotrijebio sredstva iz svoje humanitarne fondacije za poticanje političkih i poslovnih interesa.

Sutkinja Saliann Scarpulla potpisala je i sporazum o zatvaranju Trumpove fondacije i raspodjeli preostalih sredstava od približno 1,7 miliona dolara drugim neprofitnim grupama, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Fondacija produžetak biznisa i kampanje
Glavna tužiteljica u New Yorku Letitia James podnijela je prošle godine tužbu protiv Trumpa i njegove porodice tvrdeći da su nezakonito vodili fondaciju kao produžetak njegovog biznisa i predsjedničke kampanje.

Tražila je da Trump vrati otprilike 2,8 miliona dolara.

Američki predsjednik istovremeno se suočava s optužbama da je zloupotrijebio položaj jer je, navodno, vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pomogne u istrazi o sinu bivšeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena, vodećeg predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na izborima 2020. i Trumpovog glavnog protivkandidata na tim izborima.

Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država pokrenuo je istragu za opoziv Trumpa.

(Al Jazeera)

Portal Posao.ba je za vrijeme trajanja posljednjih regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (16. do 23. oktobra.) u saradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Hrvatskoj (MojPosao), Srbiji (Infostud) i Makedoniji (Vrabotuvanje), proveo veliko istraživanje čiji je cilj bio uporediti sličnosti i razlike tržišta rada u ove četiri zemlje.

U istraživanju je učestvovalo više od 4.000 ispitanika, od kojih je, što se tiče bh. ispitanika 37% nezaposlenih, 56% zaposlenih, a 7% ispitanika se još školuje.

U narednih godinu dana više od 60% građana BiH želi promijeniti posao, u regiji se najviše bojimo za svoje poslove, Makedonci najmanje!

Na pitanje da li žele promijeniti posao u narednih godinu dana čak 62% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok tek 9% negativno, a 29% će promijeniti jedino ako na to budu bili prisiljeni zbog nekih okolnosti.

49% ispitanika iz BiH se ne boji za svoje radno mjesto, 26% je izrazilo bojazan dok 25% bh. građana uopšte ne razmišlja o tome.  Što se tiče Srbije, 24% je izrazilo strah za svoje radno mjesto, u Hrvatskoj 18% ispitanika, dok Makedonci najmanje strahuju (16%).

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika iz BiH izabralo bi stranog vlasnika (53%). Petina ispitanika (21%) najradije bi radilo za kompaniju u državnom vlasništvu, dok bi čak 18% radilo za sebe. Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve 4 zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima u regiji.

U regiji imamo najduži staž kada je nezaposlenost od 5 godina u pitanju (21%), a prati nas Srbija (20%), Makedonija sa 14%, dok je Hrvata sa ovim stažom tek 7%.

Od kada su nezaposleni, petina ispitanika (22%) se javila na prosječno 20 konkursa za posao, a njih 27% javilo se na do deset konkursa. Na više od 50 konkursa javilo se 15% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan konkurs za posao.

U regiji s najnižom prosječnom platom bi bili zadovoljni Makedonci, dok najvišu cifru žele Hrvati!

A kada su očekivanja u platama, tj. za koju cifru bi pristali da rade kod najpoželjnijih poslodavaca, bh.građani bi bili zadovoljni sa prosječnom platom od 1.300KM, Hrvati 2.600KM, građani Srbije za 1.200KM, dok je prosječna željena plata kod Makedonaca 1.130 KM.

Što se tiče zaposlenih bh. ispitanika, željena prosječna plata za njih je od 1.570KM, nezaposleni bi bili zadovoljni sa prosječnom od 1.150KM, dok su ispitanici koji se još školuju idealnu prosječnu platu zamislili u iznosu od 1.330KM.

Najviše ispitanika koji se školuju (52%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 24% da će posao naći u roku tri do šest mjeseci nakon što završetka školovanja. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 10% ispitanika, a takođe 10% da će posao tražiti više od godinu dana.

Polovica ispitanika (52%) koji se još školuju zainteresovano je za prakse kao oblik sticanja radnog iskustva prije stalnog zaposlenja, za honorarni rad raspoloženo je njih 38%, dok 10% ispitanika nije zainteresovno za sticanje bilo kakvog radnog iskustva prije stalong zaposlenja.

Većina ispitanika (57%) već ima jasnu predstavu o budućem zanimanju, 38% ima ideje ali nisu 100% sigurni, dok 5% ispitanika koji se još uvijek školuju nije sigurno čime bi se voljeli baviti.

52% ispitanika traži bilo kakav posao, bio u struci ili ne. Posao u struci odabralo bi 38% bh. ispitanika, dok je njih 9% spremno raditi van svoje struke.

 Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30. septembra 2019. u Bosni i Hercegovini je bilo 403.355 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 3.493 osobe ili 0,86 posto, a od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 230.182 ili 57,07 posto su žene.

Nezaposlenost je smanjena u Federaciji BiH za 1.657 osoba (0,53 posto), u Republici Srpskoj za 1.704 osobe (1,93 posto) i u Brčko distriktu BiH za 132 osobe (1,78 posto).

U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. septembrom 2019., NKV radnika je 111.440 ili 27,63 posto, PKV-NSS 7.335 ili 1,82 posto, KV 127.811 ili 31,69 posto, VKV 1.591 ili 0,39 posto, SSS 115.009 ili 28,51 posto, VŠS 6.321 ili 1,57 posto i VSS 33.848 ili 8,39 posto.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 31,69 posto, te radnici sa SSS 28,51 posto.

U septembar su ukupno 22.404 osobe brisane sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja zaposlena je 15.731 osoba.

Istovremeno je za 11.592 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u tom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 5.103 nova radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u augustu 2019. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 816.926, a od toga je 349.106 žena. U odnosu na juli 2019. broj zaposlenih osoba smanjen je za 0,6 posto, a broj zaposlenih žena se smanjio za 0,7 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za august 2019. godine iznosila je 33,2 posto i u odnosu na juli 2019. veća je za 0,1 postotni poen, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Čovječanstvo je pred "klimatskom krizom", navodi se u dramatičnom upozorenju više od 11.000 naučnika iz 153 države svijeta, uz poziv da se klimatska kriza ublaži i preokrene.

Međunarodni savez naučnika i istraživača upozorava da čovječanstvu prijeti "neizreciva patnja" ukoliko značajno ne poboljša zaštitu svoje planete, prenosi Beta, pozivajući se na internetsku stranicu CNET.

Upozorenje objavljeno u magazinu BioScience rezimira veći dio naučnih istraživanja tokom posljednjih 40 godina i navodi kako je Zemlja nedvosmisleno pod "klimatskim udarom".

"Udružili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene oštrije i ubrzavaju se brže nego što su naučnici očekivali", kaže William J. Ripple, profesor ekologije na Državnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja.

Nestaje vremena za akciju
"Mnogi od nas osjećaju kao da nam nestaje vremena za akciju."

Ripple je napisao upozorenje čovječanstvu 2017. godine, koje je potpisalo više od 15.000 naučnika, te detaljno naveo štetu koju su ljudi napravili prirodnom okruženju i zahtijevao promjene.

Ažurirano upozorenje posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godišnje podatke o rastu stanovništva, gubitku šumskog pokrivača, emisiji zagađujućih plinova koji zagrijavaju planetu i potrošnji energije u posljednja četiri desetljeća.

Saopćenje ukazuje na zabrinjavajuće tendencije: većina mjera utjecaja čovjeka na klimatske promjene ide u pogrešnom smjeru još od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja šest međusobno povezanih koraka, koji bi mogli ublažiti neke od efekata "vanredne situacije", uz poziv na velike promjene u načinu funkcioniranja društva.

Prvi od šest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljika.

Od astrofizike do neurologije
Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagađivača, kao što su metan, ugljična jedinjenja i hidroflurougljici.

Treći je obnavljanje ekosistema Zemlje, uz pomoć morskim grebenima, šumama, stepama i drugom, i uz sprečavanje nestanka staništa i biodiverziteta.

Četvrti korak je smanjenje potrošnje hrane životinjskog porekla i, umjesto toga, ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak sa politike stalnog rasta bruto domaćeg proizvoda na politiku trajnog održivog ekosistema i poboljšanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, šesti korak koji su predložili naučnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovništva svijeta u mjeri koja osigurava socijalni integritet.

Te prijedloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naučnika iz 153 države i iz mnogih naučnih disciplina - od astrofizike do neurologije.

Autori su taj članak objavili i na društvenim medijima i direktno poslali e-poštom naučnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

"Dobili smo potpise podrške od širokog spektra naučnika, što vjerovatno odražava da su i oni svjedoci utjecaja promjene klime na biljke, životinje i ekosisteme koje proučavaju", rekao je Thomas Newsome, ekolog sa Univerziteta u Sydneyju i koautor dokumenta.

Nije sve ružno i turobno
Međutim, piše CNET, nije sve ružno i turobno: kao ohrabrujući znak da se "tok okreće" autori ističu nedavno naglo jačanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike.

Izgleda kako neki podaci nagovještavaju da stanje također ide u pozitivnom pravcu.

Autori prenose kako se globalna stopa plodnosti usporava, a potrošnja električne energije od sunca i vjetra raste, ali primjećuju da se čak i ti elementi prakse ponovo preokreću u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zaključuju autori, donijet će čovječanstvu mnogo veće blagostanje nego što se može postići "radeći kao obično".

(Al Jazeera)

Odlazeći predsjednik Evropske komisije kaže da je Brexit preduga priča, koja se mora privesti kraju.

Odlazeći predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je kako vjeruje da će Velika Britanija do 31. januara 2020. godine napustiti Evropsku uniju.

On je rekao da je Brexit "preduga priča, koja se mora privesti kraju", javlja Anadolija, pozivajući se na BBC.

Osvrnuvši se na tvrdnje britanskog premijera Borisa Johnsona da će ispregovarati o trgovinskom sporazumu s EU-om prije kraja decembra 2020. godine, Juncker je kazao da neki zastupnici u Parlamentu Velike Britanije misle da će pregovaranje o sporazumu biti lako te je podsjetio da su razgovori o slobodnoj trgovini s Kanadom trajali godinama.

Odlučivat će naredna EK
Smatra da predizborno obećanje opozicijske Laburističke stranke da će, ukoliko pobijedi na parlamentarnim izborima 12. decembra, ponovo pregovarati o novom sporazumu s EU-om nerealan pristup.

"Tada više neću biti na ovoj funkciji. Tako da će naredna [Evropska] komisija o tome odlučivati, ali iskreno mislim da to nije realan pristup", rekao je Juncker.

Velika Britanija je trebala napustiti EU 31. oktobra, ali novim produženjem, koje je odobrio blok za napuštanje EU-a, sada je 31. januar 2020. godine.

(Al Jazeera)

Obavještavamo Vas da će dana 07.11.2019 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 14:00 h na trafo područiju:Donji Putešić , Gornji Putešić . Pilićara Putešić

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

Pogodnosti se odnose na refundiranje svih općinskih taksi i naknada, a to su: administrativne takse i naknade, priključne takse na vodovod, kanalizaciju i toplovod, komunalne naknade, naknade za uređenje, naknade za korištenje cestovnog zemljišta, naknade za vatrogastvo

Općinsko vijeće Tešanj usvojilo je Odluku o pogodnostima za investitore, koja se odnosi na refundiranje svih općinskih taksi i naknada.

Prema novoj odluci, investitori koji se odluče za investicije sa visokim dodatnim vrijednostima i razvijenim lancem snabdijevanja u ovoj općini imat će pravo na povrat taksi i naknada.

Povrat taksi i naknada odnosi se na investitore koji započinju izgradnju poslovnog objekta ili iznajmljuju poslovni prostor ili počinju djelatnost u svom izgrađenom objektu, pod uvjetom da u proizvodnim ili uslužnim procesima koriste napredne informacione tehnologije, CNC mašine ili izradu programskih aplikacija, da su to djelatnosti sa višom finalizacijom proizvoda i dužim lancem vrijednosti.

Prema odluci Općinskog vijeća, pogodnosti se odnose na refundiranje svih općinskih taksi i naknada, a to su: administrativne takse i naknade, priključne takse na vodovod, kanalizaciju i toplovod, komunalne naknade, naknade za uređenje, naknade za korištenje cestovnog zemljišta, naknade za vatrogastvo.

Povrat sredstava vršit će se jednom godišnje, za sve investitore koji podnesu zahtjev za korištenje pogodnosti, ističu iz Općine Tešanj.

Ruske vlasti osigurale su pravne mogućnosti gašenja interneta u toj zemlji, nakon što je, potpisom Putina, kontroverzni zakon stupio na snagu.

Vlada namjerava stvoriti infrastrukturu za "suvereni" internet, što je predstavila kao nužnost za obranu protiv vanjskih kibernetičkih napada.

Još veća cenzura?

Kritičari vide mjeru kao korak prema većoj cenzuri.

"Država sada prvi put ima potpunu tehničku kontrolu nad internetom", rekao je ruski stručnjak za internet Aleksandar Isavnin iz neprofitne udruge protiv cenzure Roskomsvoboda za dpa.

Dok su prethodno davatelji internetskih usluga djelovali pod slobodnotržišnim uvjetima, sada ruska država može vršiti izravnu kontrolu, kaže Isavnin.

Ruski internetski promet usmjeravat će se putem čvorišta u zemlji, čija se infrastruktura tek treba izgraditi. Davatelji internetskih usluga moraju instalirati opremu potrebnu za uspješnu tranziciju.

Brojne stranice već su blokirane

Brojne internetske stranice opozicije već su blokirane u Rusiji. Hiljade ljudi su protestvovale protiv zakona koji je predsjednik Vladimir Putin potpisao u maju.

Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, tvrdi kako se Rusija ne želi isključiti s interneta, već se priprema za mogućnost da joj Zapad isključi internet.

(index.hr)