U prvih šest mjeseci ove godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 1,32 milijarde KM u BiH, što predstavlja povećanje od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine, podatak je Centralne banke BiH, dok stručnjaci smatraju da se još toliko unese neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa.

“Razlozi povećanja novčanih doznaka iz inostranstva su bolje imovno stanje ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve veći broj migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju dostavljati novac u domovinu”, kažu u Centralnoj banci BiH.

Oni dodaju da su u 2017. godini novčane doznake iz inostranstva iznosile 2,65 milijardi KM, a u 2018. godini 2,7 milijardi KM.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da je procjena da je iznos novca koji se unosi bez registracije, mimo bankovnih računa, što Centralna banka BiH ne može evidentirati, identičan ili veći.

“To se ne može definitivno znati, ali pretpostavljam da je identičan iznos neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa, koji se unosi u BiH, pa tako da bi količina pristiglog novca iz dijaspore mogla biti skoro duplo veća”, kaže Čavalić za banjalučke Nezavisne novine.

On je rekao da postoji nekoliko razloga za više pristiglog novca iz dijaspore, ali da treba uzeti u obzir da je generalno tendencija povećanja bh. dijaspore.

“Ako se uzmu u obzir trendovi zadnjih pet godina odlaska ljudi vani, znači da se u vašoj okolini povećava broj ljudi koji spada u kategoriju dijaspore i posljedično je da šalju više novca. Sa druge strane, olakšavaju se finansijski tokovi, odnosno mogućnosti da se izvrše novčani transferi, odnosno doznake”, rekao je Čavalić.

Čavalić kaže da je očigledno da najviše novčanih sredstva od dijaspore stiže iz Njemačke, te da je aktuelna nova dijaspora koja se formira shodno odlasku, prije svega mladih i visokokvalifikovanih koji se zapošljavaju u Njemačkoj.

Dodao je da je od početka ove godine došlo do usporavanja njemačke ekonomije, te da će se u narednom periodu vidjeti kako će se to odraziti i na građane u BiH.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da posljednjih nekoliko godina postoji trend rasta odlaska ljudi u inostranstvo, a prognoze su da će se i u 2020. godini nastaviti odliv radne snage, pa da će u skladu s time rasti i količina novca koja se pošalje u BiH.

“Činjenica je da dijelovi porodica tih ljudi ostaju u BiH, te im oni šalju novac kako bi mogli sebi da obezbijede ovdje stvari koje su potrebne za život. Smatram da će zahvaljujući tome novčane doznake iz inostranstva rasti u narednim godinama. To je proces koji mi ne kontrolišemo i ne možemo uticati na njega, on je stalan i nezaustavljiv, tako da radna snaga curi u kontinuitetu”, kaže Radivojac.

On kaže da dio građana BiH svoje budžete dopunjava novcem iz inostranstva i živi od njega, a koji im šalje brojna dijaspora.

Naglasio je da je, pored 1,32 milijarde KM poslane u prvih pola godine na račune, ta količina novca veća i za 40 odsto jer se novac unosi u gotivini bez registracije.

“Ljudi iz zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, koje su geografski blizu, dolaze u BiH najmanje svaki drugi vikend i donose novac, a dokaz tome su ogromne gužve na granicama BiH na početku i kraju vikenda”, smatra Radivojac.

Dodao je da od ovoga i državni budžeti imaju korist kroz sistem PDV-a, jer taj novac odlazi u potrošnju u zemlji.

Zbog povoljnih kamatnih stopa na tržištu kapitala dobojska Gradska uprava je odlučila da svoja dugovanja refinansira novim kreditom od 15 miliona KM, a dio tog novca biće iskorišten i za kapitalna ulaganja.

"To je nešto što je uradio i grad Banjaluka, mi smo sagledali njihovu odluku. Ono što mogu reći jeste da su sada kamatne stope dosta povoljnije, i mi smo uzeli refinansiranje starih kredita, tako da na taj način ćemo dobiti manju kamatnu stopu, imaćemo manje otplate, tj. uštede u budžetu, i treća stvar je da grad Doboj će biti ispod deset odsto zaduženosti. Svakako, mi smo u okvirima i do sada bili, zakon je propisao tačno i decidno da ne možemo preći 18 odsto, ali na ovaj način bićemo ispod deset odsto", izjavio je gradonačelnik Boris Jerinić.

Od 15 miliona KM, za izmirivanje dugovanja starih kredita biće izdvojeno 12,5 miliona KM.

"Mi ćemo na godišnjem nivou da uštedimo nešto malo manje od dva miliona, to je jedna stvar koja je pozitivna, a onih 2,5 miliona, tačnije 2.340.000 će se iskoristiti za kupovinu stanova, poslovnih prostora i garaža, a tu prvenstveno mislimo i na mlade bračne parove, na kupovinu stanova za njih", navodi Jerinić.

Novo kreditno zaduženje podržala je većina odbornika u lokalnom parlamentu, a Slobodan Vasiljević iz PDP-a, iako je na skupštinskom zasjedanju pozitivno govorio o kreditu, na kraju je ipak glasao protiv.

"Ako usvojimo budžet sa nešto više od 35 miliona, a imamo na kraju godine rebalans u iznosu od 55 miliona, i tih 20 miliona razlike, nepunih doduše, odnose se na kreditna zaduženja, a izvorni poreski prihodi padaju, onda naravno da svako kreditno zaduženje ne može biti podržano, i nisam podržao jer ono ide uglavnom na otplatu nekakvih prethodnih obaveza iz godina 2018, 2017. i tako dalje", rekao je Vasiljević.

Prije mjesec dana odbornici su takođe usvojili odluku o kreditnom zaduženju, a taj novac je predviđen za infrastrukturne projekte, a ni privreda, obećava gradonačelnik, neće biti zapostavljena.

"Imaćemo mogućnosti da kroz neke sljedeće aranžmane pomognemo privredi, i to je opredjeljenje grada. I već smo počeli, Gradska uprava intenzivno radi na proglašenju opšteg interesa na zadružnoj zemlji u Rudanci. A želja nam je da tamo što prije izgradimo industrijsku zonu koja će biti po mjeri Doboja jer postajemo raskrsnica svih autoputeva u BiH, i to je prednost grada. Ima dosta ljudi koji su zainteresovani da dođu i investiraju u Doboj", uvjerava Jerinić, te podsjeća da je njegov sugrađanin ministar privrede i preduzetništva u Vladi RS.

(Nezavisne)

Federalna vlada je usvojila informaciju o realizaciji Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2019. godinu i zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da nastavi obradu i odobravanja zahtjeva do iznosa planiranih po pojedinim pozicijama u ovom programu. Također ga je zadužila da joj predloži preraspodjelu planiranih sredstava u okviru odobrenog Programa za 2019. godinu, ili smanjenje novčanih podrški po jedinici mjere, nakon što stignu svi zahtjevi, priopćeno je u četvrtak iz federalne vlade. Analizirajući dosad pristigle prijave, Federalno ministarstvo je u prilici da procijeni maksimalno potrebna sredstva za realizaciju modela poticaja proizvodnji, izuzev za poticaje proizvodnji kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, te proizvodnji ribe, za koje su predviđeni iznosi prema realizaciji u 2018. godini.

Međutim, ova projekcija i analiza ne može utvrditi precizan prijedlog preraspodjele planiranih sredstava u okviru modela poticaja proizvodnji zbog nemogućnosti obuhvata svih proizvodnji kroz obrazac P-1, kao ni zbog odredbe o maksimalnoj novčanoj podršci od 6.000 KM godišnje za fizičke osobe. Također je prethodnih godina uočeno da sve pojedine prijave na Obrascu P-1 ne rezultiraju podnošenjem zahtjeva za novčanu podršku, stoji u priopćenju. Federalno ministarstvo je ranije dostavilo informaciju o kontrolama nerealiziranih zahtjeva novčanih podrški iz prethodnog razdoblja, a Vlada FBiH je na 181. sjednici održanoj 30.5.2019. godine zadužila ovo ministarstvo da isplati nerealizirane zahtjeve planirane Programom novčanih podrški za 2019. godinu, za koje će Federalna uprava za inspekcijske poslove i nadležne županijske inspekcije  izvršiti naknadnu kontrolu.

Zatraženo je, navode, od županijskih ministarstava i inspekcijskih organa da, prilikom dostavljanja zahtjeva za poticaje za proizvodnju kravljeg mlijeka za treći kvartal 2019. godine, uz obaveznu prateću propisanu dokumentaciju, dostave i zapisnik nadležne županijske poljoprivredne inspekcije o izvršenom inspekcijskom nadzoru za proizvodnju kravljeg mlijeka za treći kvartal ove godine, sa osvrtom na proizvodnju kravljeg mlijeka u istom periodu prošle godine. Bez ovih zapisnika, zahtjevi neće biti realizirani, već će Federalnoj upravi za inspekcijske poslove biti upućen zahtjev za inspekcijski nadzor, pa će realizacija zahtjeva čekati okončanje ovih nadzora. Ovo, tvrde, vrijedi i za zahtjeve za poticaje za uzgoj rasplodnih ovaca u 2019. godini, s tim što, u ovom slučaju, uz zapisnik nadležne kantonalne poljoprivredne inspekcije o izvršenom inspekcijskom nadzoru za 2019. godinu, moraju biti dostavljeni i osvrti na 2017. i 2018. godinu. Konačan ishod kontrola od strane nadležnih županijskih tijela biti će poznat nakon dostavljanja svih zahtjeva za novčane podrške u 2019. godini, priopćeno je iz Vlade Federacije BiH.

(Bljesak.info)

Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona na čelu s premijerom Mirzom Ganićem i predsjedavajućim Skupštine Ćazimom Huskićem posjetila je jučer općinu Vareš. Upriličen je sastanak sa općinskim načelnikom i predsjedavajućim Općinskog vijeća, a potom i posjeta području gdje se trenutno vrše rudarsko-geološka istraživanja.

"Vareš je zaista jedna pozitivna priča, pogotovo u turizmu koji nije primarna grana ali svake godine ostvaruje rast zahvaljujući kulturno historijskom naslijeđu, pogotovo starom gradu Bobovcu, kao i prirodnim ljepotama. S druge strane, Vareš je bogat rudama a danas imamo investitora koji vrši geološka istraživanja zbog kojih vlada 'zlatna groznica'. U tom duhu smo posjetili Vareš da sa načelnikom i njegovim saradnicima vidimo koje su to ključne stvari koje moramo rješavati u narednom periodu", kazao je premijer Ganić.

Vlada trenutno sagledava mogućnost osiguravanja sredstava za bržu izgradnju regionalnih puteva, kako bi Vareš, ali i druge općine u ZDK, otvorili turistima, a u isto vrijeme unaprijedili privredni ambijent.

"U Varešu smo ove godine uložili 120.000 KM u razvoj poslovne zone i to je potvrda da želimo da u svakoj lokalnoj zajednici gdje je to moguće gradimo poslovne zone, kao najbolja mjesta za obrt kapitala. Prošle godine smo odobrili 80.000 KM za unapređenje turističke infrastrukture na Bobovcu – otvaranje infobiroa, postavljanje turističke signalizacije i rekonstrukciju krova. Ulaganjem u infrastrukturu i skraćenjem birokratskih procedura otvaramo lokalne zajednice prema investitorima, a istovremeno olakšavamo građanima", kazao je Ganić.

Načelnik Zdravko Marošević je izrazio zadovoljstvo što je Vlada odabrala Vareš za prvu posjetu gotovo u punom sastavu, pozdravljajući opredjeljenje za ravnomjeran razvoj svih lokalnih zajednica u ZDK.

"Vareš tu malo kaska ali polako sustižemo razvijenije općine. Prioriteti su infrastruktura, prije svega putna, a ostalo ide samo po sebi. Raduje me da imamo zainteresiranost investitora, kao i našeg iseljeništva da obnavlja, stvara i ulaže kapital u našu općinu", kazao je Marošević.

Delegacija je potom posjetila Informativni centar kompanije "Easter Mining", a potom i rudarsko područje u blizini Vareša na kojem vrši geološka istraživanja cinka, olova i barita, kao i plemenitih metala. Miloš Bošnjaković, član uprave i suvlasnik ove australske kompanije, upoznao je članove Vlade da su dosadašnja geološka istraživanja potvrdila isplativost eksploatacije, da su već dobili okolinsku i čekaju urbanističku dozvolu, nakon čega će podnijeti zahtjev za eksploataciju. Na istražnim i drugim radovima angažirano je oko 100 ljudi, među kojima značajan broj lokalnog stanovništva, a kompanija će uskoro premjestiti sjedište iz Sarajeva u Vareš.

Premijer Ganić je najavio uklanjanje birokratskih barijera i prilagođavanje određenih procesa u kantonalnim institucijama investitorima koji žele istraživati mineralna bogatstva, a najavio je i smanjenje koncesionih naknada za istraživanje, kako bi privukli nove ulagače.

Iako se pasoš BiH nalazi na 49. poziciji liste najmoćnijih pasoša svijeta “Henley passport index”, u posljednjih 10 godina je ipak napredovao za 23 pozicije.

“Pasoš BiH je na listi najmoćnijih pasoša 2009. godine bio na 72. mjestu, dok je ove godine zauzeo 49. poziciju”, navedeno je u ovogodišnjem izvještaju “Henley passport index” liste, pišu Nezavisne novine.

Kako je rečeno, pasošem BiH se, prema posljednjoj listi, bez vize može putovati u 116 država.

Ako je suditi prema ovim podacima, BiH je među šest zemalja koje su u posljednjih 10 godina najviše napredovale na ovoj listi.

Kada su u pitanju evropske zemlje u koje se bh. pasošem može putovati bez vize, među 116 zemalja se, između ostalog, nalaze Austrija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island, Italija i druge.

Interesantno je da se pasošem BiH bez vize ne može putovati u SAD, ali viza nije potrebna za sedam južnoameričkih zemalja poput Bolivije, Brazila, Paname, Čilea i drugih.

Kako je navedeno u ovoj listi, ovo je originalan rang svjetskih pasoša prema broju destinacija koje njihovi imaoci mogu posjetiti bez prethodnog podnošenja zahtjeva za vizu.

Prema ovom izvještaju, rangiranje je bazirano na ekskluzivnim podacima Međunarodne transportne asocijacije, koja posjeduje najveće i najtačnije svjetske baze podataka putničkih informacija.

Kada je u pitanju region, Srbija se ove godine nalazi na 39. mjestu i pasošem ove zemlje se bez vize može putovati u 131 destinaciju, a u posljednjih 10 godina je, kao i BiH, na listi napredovala za 10 pozicija.

“Hrvatska se ove godine nalazi na 18. mjestu, a imaoci hrvatskog pasoša bez vize mogu putovati u 168 destinacija”, navodi se u ovom izvještaju i dodaje da je Hrvatska u posljednjih 10 godina napredovala za 18 pozicija na pomenutoj listi.

Slovenija je na “Henley passport index” listi na 10. poziciji i pasošem ove zemlje se bez vize može putovati u 180 destinacija.

Kada je generalni poredak u pitanju, najmoćniji pasoši na svijetu su pasoši Japana i Singapura, a njihovi imaoci bez vize mogu putovati u 190 destinacija.

Drugo mjesto dijele pasoši Finske i Njemačke, putem kojih se može putovati u 188 destinacija.

Na posljednjem, 107. mjestu je Avganistan, čijim pasošem se bez vize može putovati u svega 25 destinacija, a na pretposljednjoj poziciji se nalazi Irak, koji bezvizni režim ima za 27 zemalja.

Vodeći uzroci smrti stanovništva FBiH su oboljenja cirkularnog sistema, rečeno je na radionici vezanoj za izradu Strategije razvoja FBiH 2021. – 2027. “Stanje u oblasti zdravlja i kvaliteta života”.
Po preliminarnim podacima Izvještaja zdravstvenog stanja stanovništva i zdravstvene zaštite 2017. vodeći uzroci smrti stanovništva FBiH su oboljenja cirkulatornog sistema, s udjelom od 51,6 posto unutar svih uzroka (stopa 5,1 posto -508,2/100.000 stanovnika), slijede maligne neoplazme s 22,3 posto udjela (stopa 2,2 posto -219,6/100.000 stanovnika). Te dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti.
Na konferenciji je istaknuto da se u Federaciji BiH životni vijek stanovnika konstantno produžava. Prosječna starost umrlih u 2017. je iznosila 72,5 godina, dok je u 2018. prosječna starost umrlih bila 73 godine. U istoj godini je prirodni priraštaj bio negativan, a podaci o stopi nataliteta u Federaciji ukazuju da spada u kategoriju niskog nataliteta, saopćeno je iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Istaknuto je da je u Federaciji BiH prisutan neravnomjeran obuhvat zdravstvenim osiguranjem u različitim kantonima.

Navedeno je da je najveći stepen obuhvata osiguranjem u Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo, a najmanji u Kantonu 10. Tekuća potrošnja za zdravstvo po glavi stanovnika u FBiH u 2017. je iznosila 819 KM.

Jučer je u Općini Tešanj potpisan ugovor za posljednju fazu radova na izgradnji vodovoda Raduša. Vrijednost današnjeg ugovora je 744.577,46 KM, od čega je 260.000 KM obezbijeđeno kroz projekat MEG (sredstva Vlade Švicarske), a ostatak su obezbijedili Vlada ZDK (280.000 KM) i Općina Tešanj i građani (204.577,46 KM).

Ugovor su potpisali Općinski načelnik Suad Huskić, Ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK Mirnes Bašić, predstavnik UNDP-a Alen Robović i izvođač radova, direktor firme AB trans d.o.o. Tešanj Almir Brka.

Sretan sam da smo danas potpisali ugovor za završne radove na distributivnoj mreži vodovoda Raduša. Riječ je o 15-20 kilometara ostatka mreže, tri pumpne stanice u Kotlanicama, Dolcu i Gornjoj Raduši. Nakon ovoga očekujemo rad na kućnim priključcima. Ukupna vrijednost vodovoda Raduša je 2,1 milion maraka, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Vodovod u MZ Raduša će postati dio vodovodnog sistema kojim upravlja JKP Rad Tešanj, dok će se snabdijevanje vodom vršiti sa izvorišta u Jelah Polju.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine jučer je sa bh. tržišta povukla lijek Ranibos koji sadrži aktivnu supstancu ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd.

Listi dosad povučenih lijekova iz apoteka u BiH pridružio se i Ranibos čiji je nosilac odobrenja za stavljanje u promet kompanija Bosnalijek.

Inače, ova kompanija ima ispravan lijek od drugog dobavljača, a sama je inicirala da se Ranibos povuče sa tržišta.

Vezano | Lijekovi “Ranitidin” i “Ranisan” se povlače sa tržišta  

Povlačenje se provodi do nivoa apoteke i odnosi se na sljedeće serije:

– Ranibos film tablete, 150 mg x 20 film tableta

Serije: 9340, 9341, 9342, 9343, 9344, 9718, 9719, 9728, 9729, 0251, 0252, 6263, 6167, 6168, 6442, 6443, 6444, 6445, 6446, 6447, 6448, 7116, 7117, 7118, 7119, 7120, 7664, 7665, 7666, 7667, 7673, 7674, 7675, 7685, 8244, 8245, 8246, 8247, 8248, 3358, 3359, 3754, 3755, 3756, 3757, 3767, 3768, 3769, 4519, 4520, 4521, 4522, 4984, 4985, 4994, 4995, 4996, 5479, 5480, 3180.

– Ranibos film tablete, 300 mg x 10 film tableta

Serije: 7686, 5486

– Ranibos film tablete, 75 mg x 30 film tableta, serija: 6263.

Vezano | ZADA Pharmaceuticals: ‘Ne povlačimo svoje lijekove na bazi ranitidina jer su sigurni’  

“Navedeni postupak povlačenja provodi se na osnovu sumnje u neispravnost u kvalitetu aktivne supstance ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd. koja se odnosi na prisutnost supstance pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA)”, saopšteno je iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Na tržištu Bosne i Hercegovine u prometu su dostupne serije drugih lijekova, s istom aktivnom supstancom proizvedenom od drugog proizvođača, stoga predmetni postupak povlačenja ne ugrožava redovno snabdijevanje tržišta.

Podsjećamo, da su lijekovi “Ranitidin” i “Ranisan” takođe preventivno se povučeni sa tržišta u cilju zaštite javnog zdravlja, a na preporuku Evropske agencije za lijekove.

Potrošači širom svijeta najviše cijene proizvode iz Njemačke, a najmanje iz Kine, pokazuje istraživanje agencije za istraživanje javnog mnjenja “JuGov” i univerziteta Kembridž.

Više od polovine ispitanika u 23 zemlje pozitivno je ocijenilo njemačke proizvode, a samo šest posto dalo im je negativnu ocjenu, pokazuju rezultati ankete koja je obavljena online.

Prema ovoj anketi, Njemačka je na prvom mjestu sa 45 osvojenih bodova, dok je Italija na drugom sa 38 bodova. U stopu je prate Velika Britanija i Francuska, obje sa po 34 boda, Japan je osvojio 33 boda i bolji je za pet bodova od Južne Koreje.

Istovremeno, kineske proizvode 44 posto ispitanika ocijenilo je negativno, a 15 posto pozitivno, prenose mediji. Kina je sa 29 bodova završila na posljednjem mjestu u grupi zemalja proizvođača.

Anketirani su potrošači iz zemalja i regiona sa visokim ličnim dohotkom, uključujući EU, SAD, Australiju i Japan, ali i onih s niskim dohotkom, poput Indije, Meksika, Kine, Nigerije i Južnoafričke Republike.

(N1)