Građani Bosne i Hercegovine odlučuju se na brak, u prosjeku, u 28. godini. Žene u našoj državi, gledajući prosjek, udaju se sa 26, a muškarci sa 29 godina, navodi se na internetskom portalu World Atlas, koji se društvenim istraživanjima bavi od 1997. godine.
Da su Bosanke i Hercegovke u potpunosti u pravu kada su u pitanju godine u kojima su spremne na udaju, potvrđuje i istraživanje koje je objavljeno u knjizi “Algoritmi za život prema kojima treba donositi odluke” novinara Brajana Kristijana (Brian Christian) i kognitivnog psihologa Toma Grifitsa (Griffiths).
Društveni status
Prema njihovom istraživanju, ako ste u potrazi za ljubavlju, optimalna dob za biranje supružnika je kada napunite 26 godina. U matematičkom žargonu, potraga za potencijalnim partnerom poznata je kao “optimalna teorija zaustavljanja”. Istraživanjem koje je proveo sociolog Nikolas Volfinger (Nicholas Wolfinger), pokazalo se da je najbolje vrijeme za stupanje u brak između 28. i 32. godine.
Kako se navodi u istraživanju portala World Atlas, brakovi se najranije zaključuju u zemljama Istočne Evrope, gdje se mladenkina dob kreće između 22 i 26 godina, dok mladoženja ima između 24 i 27 godina. U Moldaviji, većina muškaraca se oženi u 26. godini, dok žene stupaju u brak sa 24 godine. U većini zemalja Srednje Evrope žene se udaju, u prosjeku, u 27. godini, dok većina muškaraca u brak stupa u 30. godini života.
Stanovnici zemalja Sjeverne, Južne i Zapadne Evrope imaju najvišu prosječnu dob kod zaključivanja prvog braka. Žene u tim državama udaju se, u prosjeku, sa 30 godina, a muškarci nešto kasnije. Švedska ima najviši prosjek godina stupanja u prvi brak (34,6). Žene u ovoj državi udaju se, u prosjeku, sa 33,3, a muškarci sa 35 godina.
Prema ovim podacima, nije teško zaključiti da je u većini bogatijih država Evrope prosječna dob za stupanje u brak viša nego u zemljama u razvoju. Većina muškaraca i žena odgađa brak u zemljama u kojima uživaju viši društveni status, imaju bolji sistem obrazovanja i zapošljavanja.
Sociolog Srđan Vukadinović smatra da razvijenost države ili njene ekonomije nije najbitniji faktor zbog kojeg se mladi odlučuju ili ne odlučuju za brak.
Bogati i siromašni
– U bogatijim zemljama mnogo je liberalniji odnos prema braku nego u siromašnijima i zbog toga najviše dolazi do razlika. Riječ je o sudaru tradicionalnog naspram modernog doživljavanja institucije braka. Poznato je da je danas granica za sklapanje bračne zajednice pomaknuta u srednje godine, dok je to ranije bilo nezamislivo. Pomaknuta je, između ostalog, i zbog ekonomskih razloga, ali to nije presudno – pojasnio je Vukadinović.
Dodao je da se BiH svrstava među države koje gaje tradiciju stupanja u brak te da kod nas postoji viđenje da, ako neko nije u braku, onda mu nešto fali ili ima manjkavosti.
– No, danas mladi, jednostavno, ne vide značaj tog formalnog ugovora kojim se zaključuje bračna veza. To dokazuje primjer sve većeg broja mladih parova koji žive zajedno a da nisu sklopili brak – zaključio je Vukadinović.
Države s najvišom prosječnom dobi stupanja u brak
34,6 – Švedska
33,7 – Island
33,4 – Španija
33,2 – Danska
33 – Norveška
Države s najnižom prosječnom dobi stupanja u brak
25 – Moldavija
25,7 – Azerbejdžan
25,9 – Turska
26 – Ukrajina
26 – Bjelorusija

(avaz.ba)

Statistički ured Evropskih zajednica (Eurostat) objavio je podatke koliko iznose minimalci u Evropskoj uniji (EU) u ovoj godini. Naša zemlja nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem iako se, poređenja radi, najniži evropski minimalac isplaćuje u Bugarskoj i iznosi 235 eura. No, i najniži evropski minimalac, prema statistikama, viši je onog u BiH, koji iznosi 208 eura.
Od 28 zemalja članica EU, samo njih pet nema propisanu minimalnu plaću. Kako se navodi u istraživanju Eurostata, zemlje koje nemaju propisane minimalne plaće su Švedska, Danska, Finska, Italija i Kipar.
U deset zemalja EU minimalna primanja niža su od 500 eura u bruto iznosu. Te zemlje su Bugarska, gdje su ta primanja 235 eura, Rumunija sa 275 eura, Latvija i Litva 380 eura, Češka 407, Mađarska 412 eura, Hrvatska 433 eura, Poljska 453 eura i Estonija sa 470 eura.
U grupu zemalja, njih pet, u kojima najniža primanja iznose od 500 do 1.000 eura su Portugal 650, Grčka 684, Malta 736, Slovenija 805 i Španija 826 eura.
Najmanja mjesečna primanja koja prelaze 1.000 eura isplaćuju se u sedam zemalja sjeverozapadne Evrope, Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ona iznose 1.397 eura, Francuskoj 1.480 eura, Njemačkoj 1.498 eura, Belgiji 1.532 eura, Nizozemskoj 1.552 eura, Irskoj 1.563 eura i Luksemburgu 1.999 eura.
Iz tabele koju je izradio Eurostat vidljivo je da su sve zemlje posljednjih godina bilježile porast minimalnih plaća. Izuzetak je Grčka, gdje je evidentan njihov pad za 14 posto.
Od 2008. godine najveći porast najnižih propisanih primanja imala je Bugarska, gdje je zabilježen rast od 109 posto, slijedi je Rumunija sa porastom od 99 posto, zatim Slovačka 80 posto, Estonija 69, Latvija 65 i Litva 64 posto.
Prema općem kolektivnom ugovoru koji su potpisali predstavnici Udruženja poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH u većem bh. entitetu najniža plaća iznosi 406 KM ili 208 eura, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike FBiH.
– Opći kolektivni ugovor obavezuje samo potpisnike. Dakle, samo članove Udruženja poslodavaca, odnosno Saveza samostalnih sindikata. Ostali ostvaruju to pravo ako pristupe ili ako ministar rada proširi primjenu Općeg kolektivnog ugovora na druge – kaže Enis Imamović, rukovodilac Odjela rada i zapošljavanja Ministarstva rada i socijalne politike FBiH.
Dodaje da zapravo svi poslodavci posežu za tim da svoje pravilnike i akte kojima se regulira minimalna plaća usklade s odredbama općeg kolektivnog ugovora.
Topli obrok
Ukoliko uporedimo najniža primanja kod nas i u EU, lako bismo mogli krivo zaključiti da neko ko je na minimalcu treba raditi devet i po mjeseci da bi zaradio, naprimjer, minimalac od 1.999 eura koji se isplaćuje u Luksemburgu.
Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić kaže za „Avaz“ da je nemoguće porediti minimalac propisan u BiH s minimalcima iz EU. To je, kaže, velika greška. Pojašnjava da je u Rumuniji, naprimjer, u minimalnu plaću uključen topli obrok, prijevoz i sve ostalo, a kod nas to nije slučaj.
– Minimalna cijena rada je čisto obračunska jedinica. U Evropi više nema takvih plaća, dakle, plaća uz topli obrok, prijevoz… Sada je plaća – plaća. Tu sada ima dosta manipulacija od političara, a posebno sindikata koji tu nisu iskreni. Taj minimalac kod nas je odobren bez ikakve metodologije – kaže Hurtić.
Napominje da je minimalna plaća vrlo bitna kao način obračuna, ali i da investitori prate njenu visinu, jer idu u zemlje gdje je najniža.
Treba uporediti i cijene, a ne samo iznos plaća
– Kada se porede plaće, treba se uzeti u obzir i kolika je renta stana, naprimjer, u Rumuniji, a koliko u Luksemburgu. Isto tako, 406 maraka u Sarajevu nije isto što i 406 u Bihaću. Ukoliko se pogriješi u obračunu minimalne plaće ili ako se postavi prenisko ili previsoko, to ima utjecaja na onoga koji odlučuje hoće li investirati ili ne. U BiH niko nikada nikome nije predstavio zašto je odlučeno da minimalac bude baš 406 maraka. Vrlo je ozbiljna stvar u pitanju – naglasio je Hurtić.

(T. Ro./avaz.ba)

Sjedinjene Američke Države upozorile su u četvrtak vladu Južnog Sudana da bi se sprječavanje humanitarnih radnika da dođu do dijelova ove ratom razorene države koji pate od gladi moglo izjednačiti sa "taktikom namjernog izgladnjivanja", izvještava Reuters.
Građanski rat u Južnom Sudanu izbio je 2013. godine kada je predsjednik Salva Kiir, pripadnik naroda Dinka, razriješio dužnosti svog zamjenika Rieka Machara, pripadnika naroda Nuer, koji je pobjegao iz zemlje i nalazi u Južnoj Africi. Ujedinjeni narodi saopćili su da je najmanje jedna četvrtina stanovnika Južnog Sudana raseljena.

Ujedinjeni narodi objavili su da u dijelovima Južnog Sudana vlada glad, te se skoro polovina stanovništva, oko 5,5 miliona ljudi, suočava sa manjkom hrane.

Međutim, ova zemlja je nedavno drastično povećala visinu naknade za radne dozvole stranim humanitarnim radnicima, te radna dozvola sada košta 10.000 dolara.

"Glad nije rezultat suše, ona je rezultat lidera koje više zanima politička moć i lična korist nego zaustavljanje nasilja i dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći", kazala je Vijeću sigurnosti zamjenica američkog ambasadora u UN-u Michele Sison.

Zamjenik ambasadora Južnog Sudana Joseph Mourn Majak Ngor Malok odbacio je optužbe da je vlada kriva za glad, kazavši da će vlada "uraditi sve što može da pomogne u rješavanju ove situacije i poziva međunarodnu zajednicu da pomogne u rješavanju ovog hitnog pitanja."

"Vladino uporno beskrupulozno onemogućavanje dolaska humanitaraca do stanovništva pogođenog glađu može se izjednačiti sa taktikom namjernog izgladnjivanja", izjavila je Sison.

(FENA)

Danas u Bosni i Hercegovini veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne umjereno povećanje oblačnosti. Vjetar slab, prije podne jugo. U drugoj polovini dana vjetar postepeno mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 25°C.

U subotu, 25.03.2017., u Bosni veći dio dana pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u noći na nedjelju. U Hercegovini više oblačnosti prije podne. U drugoj polovini dana u većem dijelu Hercegovine se očekuje smanjenje oblačnosti, osim u sjevernim područjima. Prije podne u Bosni rijetko može pasti malo kiše. U planinskim područjima Bosne i Hercegovine od sredine dana prema poslijepodnevnim satima se očekuju slabiji pljuskovi. Vjetar slab, veći dio dana sjevernog smjera. U noći na nedjelju vjetar mijenja smijer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni između 12 i 17°C, a u Hercegovini između 20 i 25°C.

U nedjelju, 26.03.2017., u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje koje će od sredine dana usloviti kišu i pljuskove. U Hercegovini je moguća grmljavina. Od večernjih sati na planinama će pasti malo snijega. Padavine nisu obilne, očekuje se između 5 i 10 litara po metru kvadratnom, uz jači pljusak u Hercegovini do 20 litara. U noći na ponedjeljak prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Ujutro slabo jugo. Od sredine dana vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 7 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C.

U ponedjeljak, 27.03.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. Prije podne više naoblake u istočnim područjima. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera, u Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -1 i 3°C, na jugu zemlje od 3 do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 7 i 12°C, na jugu zemlje od 13 do 17°C.

Međunarodni aerodrom Tuzla do kraja ovog mjeseca uvodi pet novih aviolinija, najavljeno je iz ovog javnog preduzeća.

Uz nove linije, kompanija Wizz Air, koja je glavni partner tuzlanskog aerodroma, uvodi i drugi bazni avion. Rukovodstvo aerodroma će o novim destinacijama u Evropi i uvođenju novog aviona, govoriti u ponedjeljak na konferenciji za medije.

Kada su u pitanju nove destinacije, od marta ove godine, ova kompanija će pružati svoje usluge iz Tuzle za Köln, Friedrichshafen i Nürnberg u Njemačkoj, za Bratislavu u Slovačkoj i Växjö u Švedskoj.
Novi avion će omogućiti Wizz Airu i povećanje broja sedmičnih letova na postojećim rutama iz Tuzle za Eindhoven, Gothenburg, Malmo i Frankfurt Hahn.

Prvi WIZZ let obavljen je iz Tuzle u maju 2013.godine i od tada je ovaj avio prijevoznik postao najveći avio prijevoznik u Bosni i Hercegovini, pri čemu je konstantno širio svoju mrežu niskotarifnih ruta. Naglašavajući svoju posvećenost ovoj zemlji, samo dvije godine nakon pokretanja svojih operacija u Bosni i Hercegovini, Wizz Air je uspostavio bazne operacije u Tuzli.

U 2015.godini Wizz Air je prevezao više od 250.000 putnika na svojim niskotarifnim rutama u Bosni i Hercegovini pružajući tako podršku za više od 200 lokalnih radnih mjesta.

Međunarodni aerodrom Tuzla će i u 2017. godini nastaviti intenzivno da se razvija, najavio je Rifet Karasalihović, direktor ovog javnog preduzeća, najavljujući da će broj prevezenih putnika u ovoj godini biti oko 480.000. To je u odnosu na 2016. godinu, dodao je on, kada je prevezeno 311.000 putnika, veliko povećanje.

(Nezavisni.ba)

Svako ko se odluči vratiti u domovinu dobija po 1.000 eura, ali se to ne odnosi na one koji su došli sa Balkana.

Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine

Vlada Austrije objavila je kako će udvostručiti iznos novca koji daje izbjeglicama i migrantima koji se odluče dobrovoljno vratiti kući, a ovo se tretira kao dio kampanje ubrzavanja repatrijacije približno 50.000 osoba koje su tražile azil u ovoj državi.

Svaki izbjeglica i migrant koji se iz Austrije odluči vratiti u domovinu dobit će 1.000 eura, umjesto 500 eura, koliko je država ranije davala, kazao je ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Sobotka, prenosi agencija AFP.

Ova šema, koja je napravljena u saradnji s grupama koje pomažu izbjeglicama, primarno za cilj ima "one osobe koje vjerovatno neće dobiti pravo dugoročnog boravka", istakao je ministar na konferenciji za medije u Beču.

Najgora izbjeglička kriza
Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine, tokom najgore izbjegličke krize koja je zadesila Evropsku uniju od Drugog svjetskog rata.

Približno 10.700 njih je napustilo Austriju prošle godine, uključujući 5.800 onih koji su to dobrovoljno uradili, pokazuju zvanični podaci.

"Prednost dobrovoljnog povratka je to što je on manje traumatičan", ističe Bernd Wachter iz austrijskog Caritasa, humanitarne organizacije Katoličke crkve koja blisko radi s izbjeglicama.

Međutim, novac se nudi samo onima koji budu među prvih 1.000 osoba koje se registriraju za povratak i koji su ranije predali aplikaciju za azil.

Primarno se odnosi na državljane Iraka, Irana, Afganistana i subsaharskih država, ali su isključeni oni koji dolaze sa Balkana.

(Al Jazeera)

Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu treću godinu zaredom, a 2016. je bila najtoplija godina dosad izmjerena.

Podaci dobiveni putem satelita pokazuju i da je arktički led nešto tanji nego u protekle četiri godine

Površina leda što prekriva Arktički ocean bila je zimus najmanja u zadnjih 38 godina, što je novi znak da se klimatske promjene ubrzavaju, upozoravaju znanstvenici.

Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu, i to treću godinu zaredom otkad su 1979. počela satelitska mjerenja, priopćili su NASA i Američki institut za snijeg i led (NSIDC).

Ovo nije neočekivano, budući da je 2016. bila najtoplija godina dosad izmjerena na planetu, obilježivši treću najtopliju godinu zaredom.

Natprosječna temperatura
Takvo što nije viđeno od 1880. kada se temperatura počela mjeriti.

Led na Arktiku u zimsko vrijeme imao je 7. ožujka površinu 14,42 milijuna četvornih kilometara, što je najveća površina u 2017. jer će se s dolaskom proljeća početi topiti, dodaju znanstvenici.

U 2015. najveća površina leda bila je 14,51 četvorni kilometar, a sljedeće godine 14,52 četvorna kilometra.

Znanstvenici u NSIDC-u pripisuju tu pojavu veoma toploj jeseni i zimi s temperaturom na površini Arktičkog oceana 2,5 Celzijeva stupnja iznad od prosjeka.

"Pratim arktičku klimu zimi već 35 godina i još nisam vidio ovo što se događa zadnjih godina", rekao je ravnatelj NSIDC-a Mark Serreze, prenosi Hina.

Usto, podaci dobiveni putem satelita CryoSat-2 Europske svemirske agencije (ESA) pokazuju da je arktički led nešto tanji nego u zadnje četiri godine.

Mogućnost novog rekorda
"Tako tanak led na početku toplog dijela godine najavljuje mogućnost novog rekorda u najmanjoj površini leda u rujnu", ističe Julienne Stroeve, znanstvenica u NSIDC-u.

Najmanja površina leda u rujnu prvi put je privukla pozornost znanstvenika 2005. kada je pala na neviđeno nisku razinu.

Sličan fenomen je zabilježen na južnoj polutci, gdje je plutajući led na Antarktičkom oceanu 3. ožujka dosegnuo dosad najmanju površinu od 2,11 četvorna km.

No, površina leda na Antarktičkom oceanu je jako promjenjiva, ističu znanstvenici, podsjećajući da je njegova najmanja površina dosegnula povijesni rekord prije samo dvije i pol godine.

 (Al Jazeera)

Afera globalnih razmjera koja je izbila poslije otkrića da je Brazil izvozio trulo meso posijala je strah i u BiH jer podaci nadležnih institucija pokazuju da su pošiljke sa mesom iz najveće zemlje Južne Amerike stizale i na naše tržište.
Naime, kako piše glassrpske, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH potvrdila je u ponedjeljak da je na tržište BiH uvezeno meso iz Brazila. Naveli su da su u 2016. godini na domaće tržište stigle 162 tone mesa iz Brazila u vrijednosti od 516.751 KM. Uvoz je nastavljen i u ovoj godini, a do 15. marta plasirano je 27 tona mesa iz Brazila u vrijednosti od 100.629 maraka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac rekao im je da sav otpad završava na našem tržištu.
Neuređena BiH idealna za švercere
"Meso iz Brazila koje je završilo u nekoj od zemalja Evrope sigurno je na kraju plasirano i građanima BiH. Velike količine tog sumnjivog mesa završavaju svake godine na našem tržištu. Ovo nije prvi put da se takvo nešto dešava, imali smo i slučajeve kada je meso kengura iz Australije uvezeno na domaće tržište", kazao je Usorac.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da je neuređena BiH dobra podloga za švercere mesa i trgovce koji i pošiljke najgoreg kvaliteta mogu da uvezu i pokvarene proizvode plasiraju domaćim građanima.
"Sasvim je moguće da je zaraženo meso iz Brazila završilo u nekoj od susjednih zemalja i na kraju prepakovano izvezeno u BiH. To me uopšte ne bi čudilo kad znam šta se dešava", kazao im je Maljčić.
Kako podsjećaju, policija u Brazilu otkrila je da su najveći izvoznici prodavali pokvarenu govedinu i živinu s falsifikovanim inspekcijskim potvrdama. Brazil, koji je vodeći svjetski izvoznik govedine i piletine i ima klijente u oko 150 zemalja, suočio se s tvrdnjama policije da su proizvođači mesa godinama podmićivali sanitarne inspektore kako bi odobrili prodaju pokvarenog mesa.

(agroklub.ba)

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavilo je Javni poziv za dodjelu grant sredstava za 2017. godinu, između ostalog i za slijedeće obrte:

-Poticaji opstanku tradicionalnih i starih zanata

-Poticaji razvoju vezanih i posebnih obrta

-Poticaji novoosnovanim subjektima MSP

Korisnici sredstava su obrtnici koji posluju najmanje 12 mjeseci i subjekti male privrede u većinskom vlasništvu državljana BiH a registrovani poslije 18.05.2016. godine.

Sve dodatne informacije o načinu prijave, obrascima i uslovima za korištenje finansijskih sredstava mogu se dobiti na web stranici: http://www.fmrpo.gov.ba/javni-natjecaj-grant-sredstva-2017/

POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Hamzalija Hojkurić, dipl. oec.