A.A.

A.A.

M.H. i A. H. se terete da su 22. decembra prošle godine putem Facebooka, a u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, s lažnog profila ucjenjivali S.B. objavom njegovih fotografija intimnog karaktera ukoliko im ne uplati 300 KM.

Nakon što su podigli i potrošili novac, M.H. se javio S.B. tražeći dodatnih 200 KM. Novac je u oba slučaja uplaćen na korisnički račun koji su M.H. i A.H. otvorili u sportskoj kladionici u Doboju.

Australija je došla do završne faze preseljenja 12.000 izbjeglica iz ratom zahvaćenih Sirije i Iraka, što je bilo obećano prije više od godinu dana, javlja Anadolu Agency (AA).

Peter Dutton, ministar za migracije i zaštitu granica u srijedu je rekao da je svih 12.000 izbjeglica dobilo vizu, a njih više od 10.000 već je dovedeno sa Bliskog istoka u izbjegličke kampove u Australiji. Ostatak izbjeglica biće preseljen u narednim mjesecima.

Riječ je o izbjeglicama koje će biti prihvaćen uz 13.750 njih koje Australija svake godine primi u svoju zemlju.

Zbog pojave visoko patogene influence ptica u određenim državama u Evropi, Ured za veterinarstvo BiH je donio Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu influence ptica.

Zabranjuje se uvoz i provoz preko BiH sljedeći vrsta pošiljki:

žive peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj), uzgojene i divlje pernate divljači, uključujući ptice u pratnji njihovih vlasnika (ptice kućni ljubimci)
jednodnevne peradi
rasplodnih i konzumnih jaja
sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divljači
proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divljači
proizvoda životinjskog porijeka (od ptica) namijenjenih ishrani životinja, za industrijsku upotrebu ili upotrebu u poljoprivredi
netretiranih lovačkih trofeka od bilo kojih ptica i netretirano perje ili dijelovi perja,
a koji su porijeklom iz:
Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj
vojvodstava Lubuskie, Malopolsike, Mazowieckie, Pokarpackie, Wielkopolskie u Poljskoj
okruga Bekes, Bacs-Kiskun, Csongrad, Gyor-Moson, Sopron, Hajdu-Bihar, Jasz-Nagykun-Szolnok, Somogy, Vszprem u Mađarskoj
savezne države Donja Austrija u Austriji
distrikta Emsland, Cloppenburg, Vechta, Oldenburg, Northeim, Diepholz, Neustadt a.d. Aisch-Bad Winsheim, Regensburg, Hof, Straubing-Bogen, Kitzingen, Lubeck, Schleswig-Flensburg, Dithmarschen, Steinburg, Vorpommern-Greifswald, Vorpommern-Rugen, Ludwigslust-Parchim, Nordwestmecklenburg, Rostock, Harz, Burgenlandkreis, Salzlandkreis, Jerichower Land, Soest, Gutersloh, Kleve, Paderborn, Wesel, Bielefeld, Germersheim, Greiz, Sommerda, Nordsachsen, Dahme-Spreewald, Ostprignitz-Ruppin, Markisch-Oderland i Witmund u Njemačkoj
departmana Deux-Sevres, Haute-Garonne, Hautes Pyrenees, Gers, Lot et Garonne, Pyrenees Atlantique i Landes u Francuskoj
okruga Lincolnshire, Norfolk, Northumerland i Suffolk u Ujedinjenom Kraljevstvu
provincija Dobrich, Haskovo, Kardzhali, Pazardzhik, Plovdiv, Stara Zagora, Silistra i Yambol u Bugarskoj
oblasti Odessa i Chernovtsy u Ukrajini
okruga Arges, Bacau, Brasov, Constanta, Giurgiu, Ilfov, Mures, Prahova, Sibiu, Teleorman i Tulcea u Rumuniji
regija Bratislava, Trnava i Žilina u Slovačkoj
Južnomoravskog, Olomoučkog i Srednjočeškog kraja u Češkoj Republici
Prefekture Arcadia, Agrolida Florina i Rodopi u Grčkoj
Regije Lombardija i Veneto u Italiji
Opštine Struga u Republici Makedoniji
Provincije Girona u Španiji

Pored navedenog, zabranjuje se uvoz pošiljki koje potiču iz drugih država ako se prije ulaska na teritoriju BiH prevoze preko navedenih područja.

Zabrana se ne odnosi na sljedeće pošiljke:
hermetički zatvorene toplinski obrađene konzerve od mesa peradi i pernate divljači koje su tokom proizvodnje bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i više, odnosno trajne konzerve
proizvodi od jaja koja su prije ili tokom proizvodnje podvrgnuti toplinskoj obradi sušenja u proizvodnji jaja u prahu, pasterizaciji ili sterilizaciji
toplinski obrađeni proizvodi gdje je za vrijeme obrade postignuta temperatura od najmanje 70C u središtu proizvoda
perje ili dijelova perja za koje se na popratnim dokumentima potvrđuje da su tretirani vrućom parom ili nekom drugom metodom koja osigurava da se tom pošiljkom ne mogu prenijeti patogeni uzročnici.

Grupa hakera zaprijetila je da će izbrisati podatke sa više od 300 miliona Apple uređaja, ukoliko im američki gigant ne plati otkupninu.

Hakeri, identifikovani kao "Turska kriminalna porodica", zahtijevali su od Apple da im plati 75.000 dolara u gotovini ili 100.000 dolara putem itune poklon kartica do 7. aprila, u protivnom će da resetuju 300 miliona Apple naloga elektronske pošte, kojima, navodno, imaju pristup.

Grupa hakera poslala je i fotografije poruka koje su razmijenili sa kompanijinim sigurnosnim servisom. Takođe su i na youtube nalogu objavili video koji prikazuje kako ovi hakeri dobijaju pristup jednom od "hakovanih" naloga, prenosi "Sputnjik".

Wikileaks je u martu objavio izvještaj CIA o korištenju "bezbjednosnih rupa" u sistemima, što je uvećalo broj sigurnosnih nedostataka Apple proizvoda.

(nezavisne.com)

Podsjećamo žene žrtve nasilja, samohrane majke, nezaposlene mlade žene mlađe od 35 godina, žene s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, nezaposlene žene koje žive i koje će svoju djelatnost obavljati u ruralnim sredinama, zainteresovane za pokretanje vlastitog biznisa osnivanjem preduzeća ili obrta da će dana 23.03.2017. godine u sali Općinskog vijeća Tešanj, sa početkom u 12 sati biti održana edukacija u pogledu popune obrasca prijave, kojom prilikom će prisutni dobiti i odgovore na sva dodatna pitanja.

Javni poziv možete pogledati ovdje.

POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Hamzalija Hojkurić dipl. ecc.

Radi informiranja javnosti u vezi s početkom ljetnog računanja vremena, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava da je Zakonom o računanju vremena (“Službene novine Federacije BiH”, br. 24/97 i 50/03), propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu kada se, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi računa kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.
Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 26.3.2017. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, tako da će se vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi računati kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.


(fbihvlada.gov.ba)

Bosna i Hercegovina ostala je bez dva miliona eura od Evropske komisije (EK) koje je trebala iskoristiti za nabavku novog automatiziranog sistema za prepoznavanje otisaka prstiju – AFIS (Automated Fingerprint Identification Svstem), piše danas “Dnevni avaz”.
Razlog odgode je taj što Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH spori zakonitost prikupljanja, korištenja i zaštite ovih podataka.
Potpisivanje sporazuma sa EK o donaciji sredstava za nabavku novog sistema, kako je za “Avaz” potvrdio Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, odgođeno je za narednu godinu, što će, kaže, najviše osjetiti policijske agencije.
“Propustili smo priliku da policijske agencije u ovoj godini dobiju mnogo efikasniji i snažniji alat na otkrivanju najtežih zločina, odnosno počinilaca. Sadašnji sistem čak ne prihvata ni unos DNK analiza i biometrijske podatke”, kaže ministar sigurnosti Dragan Mektić.
Za Agenciju za zaštitu ličnih podataka BiH sporno je to, kaže za „Avaz” direktor ove institucije Petar Kovačević, što je centralni server AFIS-a smješten u Ministarstvu sigurnosti BiH, koje nije operativni organ, te ističe da bi ta baza trebala biti smještena u nekoj od policijskih agencija.
Također, Kovačević kaže da za postojeću obradu podataka o otiscima prstiju nema pravnog osnova i da Agencija upozorava nadležne na to već osam godina.
“Neophodno je izmijeniti Zakon o policijskim službenicima u vezi s evidencijom o otiscima prstiju te regulisati način obrade ličnih podataka, jasno utvrditi kako se podaci prikupljaju, obrađuju i štite. I to se mora riješiti samo zakonom, a ne nekim odlukama i memorandumima”, izričit je Kovačević.
S druge strane, ministar Mektić tvrdi da Ministarstvo sigurnosti nema nikakav pristup bazi otisaka, u smislu da unosi ili briše podatke.
Otkriva i da je posljednje dvije godine 17 policijskih agencija u BiH vodilo pregovore o tome gdje će biti smješten centralni server, a da dogovor nije postignut, te da nema druge mogućnosti izuzev da AFIS bude u toj instituciji.
“Svi bi da bude kod njih, a ja nemam naredbodavnu moć da kažem gdje će biti server. Mislim da bi Agencija u svemu ovome trebala biti fleksibilnija”, kaže Mektić, dodajući da Ministarstvo godišnje iz budžeta izdvaja oko 200.000 KM za održavanje ovog sistema.
Mektić najavljuje da će predložiti Vijeću ministara BiH da ono donese odluku o formiranju kontrolnog tijela za nadzor nad obradom podataka otisaka prstiju koje bi činili predstavnici policijskih agencija u BiH.


(akta.ba)

Američka svemirska agencija će raditi na misiji na Mars tokom 2030-ih, navodi se u tekstu zakona.

Američki predsjednik Donald Trump je potpisao zakon o centralnom zadatku NASA-e u sljedećim desetljećima u pogledu misija u svemir, preciznije na Mars.

Prema usvojenom tekstu postignuta je jednoglasnost Senata i Zastupničkog doma Kongresa, a američka svemirska agencija će raditi na misiji na Mars tokom 2030-ih.

Zakon ističe važnost programa Orion, svemirske kapsule koja će imati zadatak leta daljeg od ijednog svemirskog puta s ljudskom posadom. Raketa Space Launch System (SLS) će u svemir izbaciti Orion.

"NASA mora nastaviti razvijati SLS kako bi omogućila da ljudi istražuju Mjesec i Mars", navodi se u tekstu, prenosi Hina.

"Taj zakon potvrđuje naš angažman za centralnu misiju NASA-e, ljudsko iskorištavanje svemira", naglasio je američki predsjednik nakon potpisivanja teksta u prisustvu brojnih zastupnika, među kojima su bila i dvojica njegovih bivših protivnika za republikanske predizbore, Ted Cruz iz Teksasa i Marco Rubio iz Floride.

Historijska uloga
Trump je pozdravio historijsku ulogu američkih astronauta proteklih desetljeća. "Naša zemlja je ponovo spremna biti prva u svemiru", dodao je nastavljajući pravcem svog demokratskog prethodnika Baracka Obame koji je nekoliko sedmica prije odlaska iz Bijele kuće obznanio otvaranje novog poglavlja u historiji Amerike u svemiru, slanje ljudi na Mars tokom 2030-ih i njihov siguran povratak na Zemlju.

Stručnjaci su jednoglasni - za dolazak na crvenu planetu koja se nalazi 225 miliona kilometara od Zemlje i za život na Marsu bit će potreban pravi tehnički podvig i golem budžet.

Istraživanje svemira je prioritet koji zbližava republikance i demokrate, ali važna uloga NASA-e u istraživanju klimatskih promjena stavlja ih na suprotstavljene strane, jer Trumpova administracija dovodi u pitanje istinitost klimatskih promjena.

(Al Jazeera)

Johannes Hahn i trojica europarlamentaraca poručili da nema vremena za gubljenje i pozvali političare na odgovornost.

Johannes Hahn, EU, MakedonijaHahn i europarlamentarci poručuju kako u demokratiji svako mora priznati parlamentarnu većinu

Makedonija se treba izdignuti iznad političke osvete i što prije formirati vladu te deblokirati svoj put u članstvo Europske unije, objavila je EU u povodu posjeta Skoplju povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Brzo formiranje nove vlade posvećene provođenju reformi, poštovanje izbornih rezultata, implementacija dogovora iz Pržina i suzdržavanje od raspirivanja međuetničkih tenzija su glavne poruke Hahna i trojice europarlamentaraca nakon susreta s političkim liderima u Skoplju.

'Tenzije i govor mržnje'
U zajedničkom priopćenju Hahna i Ive Vajgla, Eduarda Kukana i Knuta Fleckensteina navodi se da bi svi politički lideri, uključujući predsjednika, morali poštovati rezultate posljednjih izbora, kao i da u demokraciji svatko mora priznati parlamentarnu većinu.

Razgovori su održani s vođama VMRO-DPMNE Nikolom Gruevskim, SDSM-a Zoranom Zaevom, DUI-ja Alijem Ahmetijem, stranke BESA Bilalom Kasamijem i Alijanse Albanaca Zijadinom Selom.

"Zato ohrabrujemo predsjednika da preispita svoju poziciju. Nema vremena za gubljenje. Očekujemo da svi politički lideri i institucije omoguće da se demokratski proces kreće svojim tijekom u interesu građana", navodi se u zajedničkom priopćenju.

"Pogotovo tražimo od svih da se suzdrže od djela i izjava koje bi mogle raspiriti međuetničku mržnju i potkopavati dobrosusjedske odnose. Nitko ne smije biti doveden u iskušenje da se igra vatrom. Vrlo smo zabrinuti tenzijama i govorom mržnje. Sloboda okupljanja i sloboda izražavanja su temeljne slobode u demokratskim društvima, ali one dolaze s odgovornostima."

Vođa SDSM-a Zoran Zaev izjavio je da su mu Hahn i trojica zastupnika EP-a poručili da se mora ubrzati proces izlaska iz političke krize i da je svaki izgubljen dan štetan za Makedoniju, njezine građane i europsku perspektivu.

Zaev je izrazio uvjerenje da će do kraja sedmice predsjednik Makedonije Ðorge Ivanov "odigrati svoju ceremonijalnu ulogu" i povjeriti mu mandat za formiranje nove vlade, kao i da će biti sazvana sjednica Sobranja i izabran njegov predsjednik.

"Poruke komesara EU-a i zastupnika su jasne. Moramo požuriti. Mi (SDSM) ćemo nastaviti da s najvećom pažnjom usmjeravamo demokratski proces u zemlji izborom predsjednika parlamenta. Program buduće vlade je već predstavljen i očekujemo da proces formiranja vlade bude završen", rekao je Zaev.

Hahn je u utorak u Skoplje došao uz poruku kako je EU otvorila put Makedoniji nakon summita ovoga mjeseca, ali da sat otkucava te je Makedoniji potrebno državništvo.

Politička kriza
Summit EU-a u ožujku stavio je na Balkan visoko na dnevni red kako bi pokazali da je ta regija, unatoč dugotrajnoj etničkoj napetosti i ožiljcima od ratova u 1990-ima, prioritet za EU, posebice u uvjetima kada Rusija traži način da poveća svoj utjecaj u toj regiji.

Na izvanrednim izborima u prosincu, VMRO-DPMNE osvojio je 51 mjesto, a SDSM 49, pa vladu nije moguće formirati bez stranaka koje predstavljaju etničke Albance, koji čine trećinu stanovništva.

Prošlog mjeseca lider Socijaldemokrata Zoran Zaev osvojio je potporu triju albanskih stranaka nakon obećanja da će im zakonom omogućiti širu uporabu albanskog jezika, no to je pokrenulo prosvjede u Skoplju, a predsjednik Ivanov odbio je Zaevu dati mandat za formiranje vlade.

Hahn se nije sastao s Ivanovom jer se, kako je objavio njegov ured, nalazi na putu.

"Krizu treba riješiti političkim putem, a ova politička kriza ne bi trebao biti pretvorena u međuetničku krizu", rekao je nakon susreta s Hahnom Ali Ahmeti, vođa albanske Demokratske unije za integraciju (DUI)."Svi bi trebali biti oprezni i ulagati u institucije kako bi one mogle funkcionirati", dodao je.

Tijekom Hahnovog posjeta održan je i prosvjed inicijative "Za zajedničku Makedoniju" zbog, kako je rečeno, uplitanja EU u unutarnje stvari Makedonije.

(Al Jazeera)

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne ili krajem dana umjeren porast naoblake u Krajini i na sjeveroistiku Bosne može usloviti slab i kratkotrajan pljusak kiše. Vjetar, slab do umjeren, uglavnom jugozapadni. Dnevne temperature od 19 do 25 °C.

U četvrtak 23.03.2017. umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Više sunčanog vremena poslije podne. Tokom dana ponegdje u Bosni su mogući kratkotrajni i slabi lokalni pljuskovi. Vjetar, slab do umjeren, južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 5 do 11, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 17 do 23 °C.

U petak 24.03.2017. umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 17 do 23 °C.

U subotu 25.03.2017. umejreno do pretežno oblačno vrijeme. Slabi lokalni pljuskovi su mogući ponegdje na zapadu, istoku, jugoistoku Bosne, kao i na sjeveru i istoku Hercegovine. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 10 do 16, na jugu od 19 do 24 °C.

U nedjelju 25.03.2017. u Bosni prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a poslije podne oblačno. U Hercegovini prije podne pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje u ostatku dana. Poslije podne i u večernjim satima kiša se očekuje u većini područja. Na planinama sa susnježicom i snijegom. U noći sa nedjelje na ponedjeljak susnježica i snijeg se očekuju u područjima iznad 600 m. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 7 do 12, a dnevne od 10 do 16, na jugu od 15 do 20 °C.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.