Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.

Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

(FENA) D.J.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. U jutarnjim satima i prije podne padavine u Hercegovini, na jugozapadu Bosne i Krajini, a poslije podne i u večernjim satima u većini područija. Najmanja vjerovatnost za padavine je u Posavini i na sjeveroistoku Bosne. Intenzivnije padavine se očekuje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Vjetar, slab, u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugoistočni. Dnevne temperature od 10 do 16 °C. 

U nedjelju 27.11.2016., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini jutro pretežno oblačno, a u ostatku dana postepeno razvedravanje. U jutarnjim satima kiša je moguća u Hercegovini i u Posavini. Tokom dana ponegdje u Bosni sa slabom rosuljom. U večernjim satima jače naoblačenje sa sjevera što će u Bosni usloviti kišu. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 8 do 16 °C.

U ponedjeljak 28.11.2016., u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom dana. U jutarnjim satima i dio prijepodneva, u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne sa slabom kišom i snijegom. U Hercegovini pretežno vedro. Temperature zraka u Bosni od -1 do 5, a u Hercegovini od 7 do 13 °C.

U utorak i srijedu suho i stabilno. Jutra sa mrazom i maglom. Jutarrnje temperature od -8 do -1, na jugu od -2 do 3, a dnevne od 0 do 6, na jugu od 6 do 12 °C.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP u svom redovnom obraćanju putem društvenih mreža, a koja objavljuje povodom državnih praznika, najavio je danas između ostalog, razvoj i nove akvizicije. U okviru AS GROUP trenutno posluje devet kompanija u tri divizije – proizvodnja hrane, trgovina i tekstil. Grupacija zapošljava 3.300 radnika, a proše godine imala je promet 270 miliona KM.

Tekst čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine objavljen na Hrvićevoj zvaničnoj Facebook stranici prenosimo u cjelosti:

Dragi prijatelji i prijateljice,

Danas je Dan državnosti naše domovine Bosne i Hercegovine.

Danas, više no ikada, postaje jasno da su znanje potpomognuto radom, zalaganjem, i iskrenim i poštenim namjerama, garant opstanka, a da rast i razvoj mogu biti ostvareni isključivo izvanrednim postignućima i vizijom.

Mi našu Bosnu i Hercegovinu sa svim njenim posebnostima doživljavamo kao ljepotu različitosti, i upravo takva, naša domovina je i u svjetskim razmjerama, kao jedinstvena zajednica dobrih i vrijednih ljudi koji žive u njoj, konkurentska prednost sama po sebi. Duboko sam ubijeđen u to.

Namjera nam je da rastemo zajedno sa našom Bosnom i Hercegovinom, da očuvamo postojeća, i otvorimo što više radnih mjesta u našim sadašnjim i ako Bog da novim kompanijama, da još više povećamo broj kooperanata, da povećamo broj dobavljača, partnera, kupaca i potrošača.

Dat ćemo sve od sebe da zaustavimo odlazak naših ljudi u inostranstvo (dobrim dijelom smo na to već i uticali u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine), da ostanu ovdje i grade svoju državu.

Jer, sada smo u potpunosti uvjereni – mi znamo kako, tj. mi imamo model za rast i razvoj. Učinit ćemo sve da od ovog modela ima što više koristi što veći broj Bosanaca i Hercegovaca.

U to ime, svim našim uposlenicima, kupcima, potrošačima, prijateljima, kao i svim našim građanima u domovini i dijaspori, želim sretan 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Rusmir Hrvić

(visoko.co.ba)

Izaelski vatrogasci u petak su suzbili požar u trećem po veličini gradu u zemlji Haifi koji je prinudio desetke hiljada ljudi da napuste domove, ali su nastavili da se bore s više od desetak požara širom zemlje.

Oko 60.000 ljudi tek treba da se vrati svojim domovima dok su policijske snage i vatrogasne jedinice u velikom broju u regiji Haife iz straha da bi vatra mogla ponovo izbiti zbog suhog i vjetrovitog vremena.

Iako nije javljeno o ozbiljnije povrijeđenim, nekoliko desetaka ljudi hospitalizirano je zbog udisanja dima. Na stotine kuća je oštećeno, i u neuobičajenom potezu, Izrael je u četvrtak pozvao vojne rezerviste da pomognu preopterećnoj policiji i vatrogascima i da koriste međunarodnu flotu njegovih vatrogasnih aviona koje je poslalo nekoliko zemalja.

Policijski portparol Micky Rosenfeld izjavio je da je selo u šumama u blizini Jerusalema evakuirano tokom noći i da je nekoliko kuća zahvatila vatra.

Kazao je da je ukupno 12 ljudi širom Izraela uhapšeno pod sumnjom za podmetanje požara. Izraelski čelnici pomenuli su mogućnost da su arapski piromani namjerno podmetnuli požare.

Izrael je u stanju povišene pripravnosti duže od godine zbog palestinskih napada - većinom hladnim oružjem - koji su posustali ali nisu potpuno prestali u posljednjim mjesecima.

Premijer Benjamin Netanyahu za napade je okrivio podsticanje palestinskih čelnika na nasilje. Načelnik izraelske policije Roni Alsheich izjavio je novinarima u četvrtak da prvi nagovještaji o požarima ukazuju na niz "politički motiviranih" podmetanja vatri.

Požari su počeli prije tri dana u naselju Neve Shalom u blizini Jerusalema u kome Jevreji i Arapi žive skupa. Kasnije su požari izbili u sjevernoj izraelskoj regiji Zichron Yaakov i na drugim lokacijama u blizini Jerusalema prije nego što se najveća vatra proširila kod Haife.

Niz požara najteži je od 2010. godine kada je Izrael pretrpio najsmrtonosniji šumski požar u svojoj istoriji. Taj je požar bjesnio van kontrole četiri dana i u njemu su poginule 42 osobe, a ugašen je tek nakon što su vatrogasni avioni stigli čak iz Sjedinjenih Država.

Izrael je osnažio svoje protivpožarne kapacitete otada, kupujući posebne avione koji mogu izbacivati velike količine vode na ugrožena područja.

Nekoliko zemalja, među kojima su Rusija, Francuska, Kipar, Turska, Hrvatska, Grčka i Italija, također su poslale pomoć u ovoj sedmici u borbi protiv vatrene stihije. U rijetkoj gesti, Palestinci u također ponudili svoje vatrogasne timove kako bi pomogli u borbi protiv požara, prenosi AP.

(FENA) E.F.

Bosna i Hercegovina je kroz svoju hiljadugodišnju prošlost prolazila kroz razna iskušenja,ali je ipak uspjevala i u najtežim okolnostima sačuvati svoju državnost.Pečat njene državnosti je potvrđen Odlukama Prvog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, poznatijeg kao ZAVNOBiH-a koji je održan u Mrkonjić Gradu 25.11.1943.godine.

U povodu toga datuma,25.Novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, svim građanima naše zemlje najiskrenije čestitam praznik, sa željom da duh istine, slobode i pravde bude najčvršći stub društva, stabilnije nam i sretnije sadašnjosti i budućnosti, u težnji za pravo svakog čovjeka, pravičnost i toleranciju među ljudima.

Bez obzira na težnje secesionističkih snaga koje bi dijelile Bosnu i Hercegovinu,Bosna i Hercegovina će ih sigurno nadjačati,jer je to nemoguća misija.Na Bosni i Hercegovini su se lomila carstva,gubili ratovi,a ona uvijek iznicala iz pepela,ostajala i opstajala.Zato je ovaj izuzetno važan dan u novijoj historiji naše zemlje zlatnim slovima upisan u njenu hiljadugodišnju historiju

Prošlost se ne smije zaboraviti, iz nje se mora učiti i u ovom teškom vremenu sve snage moramo iskoristiti za izgradnju savremene Bosne i Hercegovine, usmjeriti ih prema našoj budućnosti, da nam Bosna i Hercegovina bude po mjeri svakog njenog građanina.

U tom duhu, svim našim građanima i svim Bosancima i Hercegovcima koji ovaj praznik doživljaju kao svoj, još jedanput upućujem iskrene čestitke povodom 25.Novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Općinski načelnik

Mirnes Tukić,dipl.oecc

Najbolja bh. plivačica Amina Kajtaz za nekoliko dana otputovat će na Svjetsko plivačko prvenstvo 25 m Windsor (Kanada), zahvaljujući između ostalog sponzorskom ugovoru kojeg je danas u Sarajevu potpisala sa Nihadom Imširovićem, direktorom prehrambene industrijom Klas d.d. Sarajevo.
„Psihofizički, ali i finansijski spremna sam da otputujem u Kanadu i dostojanstveno predstavim BiH na ovom svjetskom takmičenju, koje će biti održano u periodu od 07. do 11. decembra. Uz mene su moji roditelji, trener, prijatelji, ali i moj sponzor – velika domaća kompanija Klas. Dat ću sve od sebe da u Winsdoru opravdam njihovo povjerenje i ostvarim što bolji sportski rezultat. Volim Klasove proizvode, a posebno Fit integralne kekse koji će mi davati zdravu energiju potrebnu za predstojeće takmičenje“, izjavila je dvadesetogodišnja Amina Kajtaz, na press konferenciji upriličenoj povodom potpisivanja sponzorskog ugovora u prostorijama Olimpijskog bazena Otoka.
Mostarka Amina Kajtaz velika je nada i ponos bh. sporta. Ima 20 godina, a već sada je najbolja bh. plivačica sa osvojenih devet rekorda, više od 500 medalja i 15 ličnih pehara. Čak devet puta proglašena je najboljom sportašicom Grada Mostara.
„Vjerujemo da je pred Aminom blistava plivačka karijera. Želimo joj pomoći u ostvarenju njenih snova, planova i ciljeva, i zato smo uz nju. Amini, kao i ostalim plivačima iz BiH koji će učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Kanadi, želimo mnogo sreće i uspjeha“, rekao je Nihad Imširović, direktor Klasa.
Na press konferenciji medijima se obratila i Enisa Beganović, sekretar Plivačkog saveza FBiH.
„Hvala kompaniji Klas i AS Grupaciji što su odlučili da podrže Aminu jednogodišnjim ugovorom o sponzorstvu, u situaciji kada skoro niko u BiH ne brine o razvoju sporta i mladim talentima. Klas i AS Grupacija ovim društveno odgovornim gestom treba da budu primjer i ostalim privrednim društvima kako se, ipak, isplati ulagati u sport i budućnost“, rekla je Enisa Beganović, sekretar Plivačkog saveza FbiH, te poželjela sreću svim bh. reprezentativcima na predstojećem Svjetskom prvenstvu.
Amina Kajtaz potiče iz sportske porodice. Njen otac, Sead Kajtaz, fudbalska je legenda Veleža, dok je ljubav prema plivanju naslijedila od majke Maje, koja se nekada vrlo uspješno bavila ovim sportom i koja od prvog dana najviše brine o Amininoj plivačkoj karijeri. Amina trenira u Mostaru sa bivšim vice prvakom svijeta u plivanju Borutom Petričem. Student je druge godine “Nutricionizam i zdravlje” na Univerzitetu modernih znanosti CKM u Mostaru.

mcm.ba

"PERO“ Zenica d.o.o. gradi na krovu svoga poslovnog objekta Centar za gradnju i uređenje doma BOJIN VIR u Zenici FOTONAPONSKU SOLARNU ELEKTRANU „SE PERO 1“ snage 119 kWp. Planirana godišnja proizvodnja je 139.000 kWh. Vrijednost investicije je 250.000 KM.
Završetak radova i puštanje u rad očekuje se u decembru mjesecu ove 2016. godine.
U ovakvim elektranama se prikupljena sunčeva energija putem solarnih panela na ekološki prihvatljiv način pretvara u električnu energiju. Sva proizvedena energija će se slati u u elektro-energetsku mrežu Elektroprivrede BiH i prodavati po zagarantovanim poticajnim cijenama (od 2018. godine) kroz narednih 12 godina. Osim što se radi o ekološki prihvatljivom načinu proizvodnje električne energije ovakvi projekti su i iznimno profitabilni.
Ovo će biti i prilika da učenici, studenti, pa i zainteresirani građani Zenice vide kako izgleda i kako funkcionira SOLARNA ELEKTRANA u stvarnosti .
Osim toga „PERO“ će u svojim Centrima za gradnju i uređenje doma prodavati i velike, ali i male kućne SOLARNE SUSTAVE kako za proizvodnju električne energije tako i za proizvodnju tople vode. Pošto se radi o relativno novoj tehnologiji, bit će obezbjeđena i savjetodavna pomoć kod projektiranja i gradnje pomenutih sustava. Cilj je da ovakvi projekti budu maksimalno dostupni i jednostavno izvodivi za što veći broj kupaca i investitora.
Iako ovo nije najveći investicijski projekat u „PERO-u“, svi su posebno radosni i ponosni zbog ovog projekta jer promiče ekologiju, energetsku učinkovitost, poslovnu izvrsnost i održiv razvoj, a što bi po njihovim očekivanjima, trebala biti obilježja jednog novoga, čestitijeg, vedrijeg, sunčanijeg vremena za Bosnu i Hercegovinu pa i cijeli svijet.

Zbog zabrane iz Komunalnog javnog društva (KJD) Maglaj koja je uslijedila nakon obilaska kantonalne tržišne inspekcije, prodavači mlijeka i mliječnih proizvoda na pijaci juče (op.a. srijeda) svoje proizvode nisu mogli prodavati građanima.

Ogorčeni su, tvrde, i jedni i drugi. U obavještenju KJD Maglaj o zabrani prodaje mlijeka i mliječnih prerađevina na zelenoj pijaci navodi se da je krajem oktobra kantonalna tržišna inspekcija kontrolisala rad pijace i utvrdila da prodaju mlijeka, mliječnih proizvoda i konzumnih jaja vrše osobe koje nemaju odobrenje za rad, odnosno registrovanu djelatnost kao i da se prodaja obavlja bez rashladnih vitrina. Protiv KJD Maglaj podnesena je prekršajna prijava i naložena je zabrana prodaje ovih roba sve dok se ne osiguraju odgovarajući uslovi. Prodavači ali i građani obavješteni su da je od početka novembra uvedena zabrana prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda na zelenoj pijaci.

Prodavači se pitaju šta da rade sa viškovima mlijeka

Ramila Mulasmajić iz Čoba 9 godina prodaje svoje proizvode na pijaci. Tako je kaže, iškolovala troje djece, a sada školuje i četvrto. „Mi od ovoga živimo, ni suprug ni ja ne radimo i pijaca nam je jedini izvor prihoda. Šta su nam tražili od dokumenatcije to smo i obezbijedili. Ono što smo proizveli, iznijećemo na ulicu i prodavati. Najviše bi voljeli da komunalno obezbjedi odgovarajuće vitrine, pa da budemo zadovoljni i mi i oni“, rekla nam je Ramila. U velikoj dilemi je i Sahba Mehinagić iz Jablanice. „Rekli su nam da se registrujemo, obezbijedili smo mliječne kartone i kupili male ručne frižidere. Sada nam trebaju sanitarne knjižice i posjedovni listovi. Svi smo na gubitku. Platili smo rezervaciju po 15 KM za novembar i decembar. Neka nam obezbjede uslove pa da radimo. Niko se ne pita šta ćemo mi sada sa tolikim mlijekom i kravama, ne možemo ih objesiti“, dodala je Sabha. Iako je prodaja mlijeka i mliječni prerađevina na pijaci juče bila zabranjena, neki prodavači su se odlučili svoje proizvode prodati po svaku cijenu, i to uz prometnu gradsku saobraćajnicu.

KJD sačinjeni projekat namjeravaju ponuditi lokalnim vlastima

U KJD Maglaj nam je saopšteno da su postupili samo u skladu sa rješenjem i nalogom kantonalne tržišne inspekcije. Kako tvrde nadležni, imaju volju i želju urediti prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda na zelenoj pijaci u skladu sa zakonom i u rashladnim vitrinama, međutim nedostaje im sredstava za sačinjeni projekat pa im je namjera ponuditi ga i lokalnim vlastima.

(N.Br./maglaj.net)

Povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Općinski načelnik Suad Huskić i predsjedavajući Općinskog vijeća Senad Subašić upriličili su prijem i dodjelili zahvalnice predsjednicima savjeta mjesnih zajednica u mandatu 2012-2016. godina.

Zahvalnice za uspješnu saradnju u prethodnom mandatu su dobili: Esmir Bašić (MZ Bobare-Drinčići-Blaževci ), Bedrudin Krdžalić (MZ Bukva), Hamza Hotić (MZ Dobropolje-Mekiš), Kenan Turkeš (MZ Džemilić Planje), Fehro Bašić (MZ Jablanica), Ismet Zeničanin (MZ Jelah), Emir Dizdarević (MZ Jevadžije), Fahrudin Bobarić (MZ Kalošević), Nihad Halilović (MZ Karadaglije), Fahrudin Pezer (MZ Kraševo), Ibrahim Čamdžić (MZ Ljetinić), Enes Ćosatović (MZ Medakovo), Senad Lekić (MZ Miljanovci – Lončari), Nedžad Unkić (MZ Mrkotić), Šemsudin Klepić (MZ Novi Miljanovci), Hidajet Hadžić (MZ Novo Selo), Senad Hatkić (MZ Oraš Planje), Mihret Solo (MZ Piljužići), Nedžad Kašibović (MZ Raduša), Muhamed Agić (MZ Rosulje), Edin Alić (MZ Šije), Mustafa Smailbegović (MZ Tešanj), Dževad Bekrić (MZ Tešanjka), Avdo Hasanbašić (MZ Trepče) i Suljo Fejzić (MZ Vukovo).

Na ovaj način smo željeli iskazati poštovanje prema onome što su predstavnici mjesnih zajednica radili u prethodne četiri godine, a naravno ovo je i prilika da im čestitamo Dan državnosti BiH, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Ovo je prvi događaj iz Programa obilježavanja 25. novembra - Dana državnosti BiH. Danas u 17,00 sati u Centru za kulturu i obrazovanje bit će održana predstava Mojoj dragoj BiH, program učenika Gimnazije Musa Ćazim Ćatić, Tešanj.

U okviru Prgrama obilježavanja, sutra u 16,00 sati bit će položeno cvijeće na Centralno spomen obilježje šehidima i poginulim borcima. U 17,00 sati u Centru za kulturu i obrazovanje Tribina: Bosna i Hercegovina: (Geo)politički izazovi, dok će u 18,00 sati biti otvorena Izložba: Antifašizmom za državu BiH.

Politički trendovi u svijetu i neosjetljivost prema ljudskim pravima mogli bi učiniti da 21. stoljeće bude gore od 20., izjavila je u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" francuska novinarka i nekadašnja glasnogovornica haške tužiteljice Carle del Ponte, Florence Hartmann.

Ljudska se prava i Ženevska konvencija krše na dnevnoj bazi, politika se okomljuje na najranjivije skupine, rekla je Hartmann u razgovoru objavljenom u četvrtak, dodavši kako je izražavanje rasističkih pogleda postalo nešto normalno i "u duhu vremena" u kojemu živimo.

Hartmann u Sloveniji boravi predstavljajući slovenski prijevod svoje nove knjige "Žviždači", o nezavisnom i istraživačkom novinarstvu.

"Ako vjeruješ u ljudska prava, smatraju te naivnim, a sve to otvara prostor da ovo stoljeće postane još gore od 20., koje važi za najgore u ljudskoj povijesti", kazala je francuska novinarka i publicistica govoreći o nekim političkim trendovima u SAD-u i Europi. Prema njenim riječima, atmosfera koja dominira u javnom diskursu i dijelu politike podsjeća je na ozračje u 80-im godinama u bivšoj Jugoslaviji koje dobro poznaje, a poslužilo je kao priprema za rat i zločine.

U devedesetim se godinama prošlog stoljeća još smatralo da će uspostava međunarodnog kaznenog prava spriječiti zločine i onemogućiti političare koji bi to dopuštali, ali od onda je sve išlo na gore i danas se čini da međunarodni kazneni sudovi više ni ne postoje, kazala je Hartmann govoreći o nekim svojim iskustvima s Haškim tribunalom i Međunarodnim kaznenim sudom (ICC).

Postalo je jasno da svatko može činiti što želi bez pravnih posljedica ako ima dovoljno moći ili prave prijatelje, dodala je razočarano Hartmann u razgovoru za slovenski dnevnik.

Hartmann je nastupila u Ljubljani i na tribini na kojoj je govorila o svojoj novoj knjizi "Žviždači" te je, među ostalim, ustvrdila da bi Edward Snowden mogao postati žrtvom eventualnog rusko-američkog približavanja nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima.

Postoji rizik da Snowden, koji je otkrio informacije o nadzoru telekomunikacija i interneta koji su provodile američke sigurnosne agencije neće imati pošteno suđenje, kazala je Hartmann, dodavši kako bi mu trebalo osigurati suđenje pred neovisnim sudom.

"Moglo bi se dogoditi da Snowden postane žrtvom nagodbe između Putina i Trumpa", kazala je francuska novinarka podsjetivši da je ruski predsjednik Snowdenu odobrio privremeni azil.

(FENA) I.B.