Od listopada 2021. do rujna 2022. “Europu je zahvatila najgora epidemija visoko patogene ptičje gripe (HPAI)” koja se proširila na 37 europskih zemalja, s više od 2.500 žarišta na farmama kontinenta, navodi se u izvješću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i referentnog laboratorija Europske unije.

Gubitci pilića, pataka i pura na farmama su zapravo veći, jer broj od 50 milijuna zaklane peradi ne uključuje preventivno usmrćivanje koje se moralo provesti oko žarišta, dodala je sanitarna agencija za AFP.

Epidemija nije popustila od rujna i broj zaražene peradi čak se udvostručio s dolaskom zime.

EFSA ističe da “prvi put” nije bilo većeg razmaka između dvaju epidemijskih valova jer se virus nije povukao tijekom ljeta.

Jesenas je epidemija bila gora nego lani u isto vrijeme, s više od 35 posto većim brojem zaraženih farma.

Od 10. rujna do 2. prosinca 2022. gotovo 400 žarišta je prijavljeno na farmama u 18 europskih zemalja, napose u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj.

Virus je više od 600 puta otkriven kod divljih ptica, uglavnom vodenih (patke, labudovi) koje su možda, navodi se u izvješću, pridonijele širenju virusa unutar farmi.

Na zahtjev Europske komisije, EFSA trenutno “proučava eventualnu strategiju cijepljenja”, a rezultati će se znati u drugoj polovini 2023.

(N1)

U cilju uvođenja besplatnog Wi-Fi-a za građane i posjetioce u javnim prostorima, Grad Gračanica je instalirao opremu za bežični internet na području grada. Uz zamjenu postojeće mreže novom, bržom i kvalitetnijom mrežom, instalirana je oprema na novim lokacijama čime je proširena mreža i pokrivenost besplatnog gradskog interneta.

Nove pristupne tačke u Gračanici instalirane su na lokacijama: Privredno-kulturno-sportski centar (PKSC) „Bazen“, Centralni gradski park, rukometno igralište, područje oko Bosanskog kulturnog centra (BKC-a) te srednjoškolski park i prostor ispred Gradske uprave Gračanica.

Svi građani, kako lokalni stanovnici, tako i posjetioci, tako će moći koristiti internet besplatno putem Wi-Fi pristupnih tačaka na spomenutim vanjskim lokacijama.

Ovim projektom povećava se standard života u Gračanici budući da je današnji način života usko vezan uz tehnologiju i komunikaciju, a ukoliko se ukaže potreba, postojeća mreža će se dodatno proširivati novim pristupnim tačkama.

(Radio Gračanica)

Centralna banka Bosne i Hercegovine nedavno je prodala tonu zlata sve kako bi se sačuvala monetarna stabilnost zemlje. Inače, sve veći iznosi potrošačke korpe, doveli su do situacije da građani prodaju zlato kako bi preživjeli. Već neko vrijeme cijene zlata u Bosni i Hercegovini su iste pa tako gram zlata košta 140 KM dok se otkupna cijena lomljenog 14 karatnog zlata kreće oko 52 KM.

Odluka Centralne banke da proda tonu zlata što je oko trećine ukupne količine zlata koje Bosna i Hercegovina ima, za mnoge ekonomiste je brzopleta i dugoročno gledano pogrešna.

Novca ima

- Većina Centralnih banaka ozbiljnih država je kupovala i povećavala zalihe zlata i kako idemo ka recesiji vrlo je logično očekivati da će vrijednost zlata ponovo rasti. Moje mišljenje je da je taj potez vjerovatno učinjen s jedne strane u pogrešnoj procjeni da će se pad vrijednosti zlata nastaviti a s druge strane zbog nekih drugih ulaganja lošijih zbog kojih imamo lošije rezultate poslovanja CB pa da se na ovaj način pokuša ostvariti privremena zarada - smatra ekonomista Igor Gavran.

Dok mnogi postavljaju pitanje da li je pametnije uložiti novac u zlato, nekretnine i štedne račune, većina građana Bosne i Hercegovine je u situaciji da ne može osigurati egzistenciju pa su onda primorani prodavati porodično zlato kako bi kupili hranu ili platili režije. Nažalost, posljednjih mjeseci ova pojava je postala sve učestalija.

- Jer u ovom istom periodu kada su građani u najtežoj situaciji mi zapravo imamo pohvale iz UIO Porezne uprave o rekordnim prihodima, dakle novca ima, osim nekih predizbornih aktivnosti da bi se kupili glasovi birača nije bilo nikakvih mjera pomoći i podrške - zaključio je Gavran.

Dokle seže granica preživljavanja

Sociolozi su jasni: Prodaja zlata samo da bi se preživjelo je zapravo indikator sve lošijeg stanja društva, pojedinca i životnog standarda u cjelini.

- Ta prodaja zlata iz ugla pojedinca je osjetljiva zato što ljudi ne prodaju neko zlato koje je tržišno te poluge zlata oni prodaju nakit koji ima simboliku i neku vrijednost i ako to prodaju onda je to ozbiljan indikator siromaštva koji mi jako uspješno prikrivamo - ističe Drago Vuković, sociolog.

I dok se političari u državi ne libe, ponovo sami sebi povećati platu koja je ionako najveća u regiji, a građanima davati tek kojekakve jednokratne pomoći od kojih se mogu kupiti, primjera radi, samo pelene i prašak za veš, onda nije ni čudo što su primorani često se odreći i onog najvrjednijeg da bi preživjeli. Dokle seže granica preživljavanja u Bosni i Hercegovini?

(avaz.ba)

Inflacija koja je pojela njihove zaostale plate, natjerala je radnike Šumskog gazdinstva Doboj da prekinu rad i tako izvrše pritisak na Upravu preduzeća da do kraja mjeseca ispuni njihove zahtjeve.

"Radnici zaista ne mogu čekati da se neko smiluje da im da platu, tako da bukvalno svi smo prinuđeni da budemo ovdje i nadamo se nekom dobrom ishodu. Plate zavise od stručne spreme, realno šumari, čuvari šuma imaju sa toplim obrokom do hiljadu maraka, inžinjeri do 1.300 maraka platu, ali nama je bitno da prvenstveno dobijemo tu neku redovnost plata. Mi i nismo se žalili na visinu plate, već problem je što plate kasne po tri, četiri mjeseca", rekao je Dejan Stojanović, uposlenik ŠG Doboj zaposlen u Šumskoj upravi Modriča.

Radnici su u ponedjeljak primili septembarsku platu, ali nisu odustali od štrajka.

"Uslov da se prekine štrajk je isplata plate za deseti mjesec i isplata regresa za ovu godinu", poručila je Ljilja Čobanović, predsjednica Sindikata.

Dragan Banjac, v.d. direktora ŠG Doboj nakon sastanka sa radnicima kazao je da se nada da će se do kraja ove godine naći rješenje za krizu u gazdinstvu, odnosno da će biti isplaćena plata i regres za 2022. godinu.

"U šumarstvu je takav posao gdje je obično zimi uvijek problem sa novcem zbog loših vremenskih uslova koji nama onemogućavaju rad, tako da otprilike uvijek negdje u ovom periodu godine mi upadamo u sličnu krizu, pogotovo šumska gazdinstva koja ne stvore tokom godine i ljepšeg vremena zalihe da mogu, hajde da tako kažem, da prežive zimu", izjavio je Banjac.

Šumsko gazdinstvo Doboj, tvrde radnici je specifično jer pokriva ogromnu teritoriju, deset lokalnih zajednica od Pelagićeva, preko Broda do Doboja, a količina i struktura drvnih sortimenata nije dovoljna da bi se njihovom eksploatacijom namirile obaveze prema 130 radnika.

"Kvalitativna struktura drvne zalihe nam je takva gdje imamo udio preko 85 posto ogrevnog drveta, dakle najjeftinijeg šumskog drvnog sortimenta, i samim tim teško nam je na takav način da možemo obezbijediti u redovnoj proizvodnji količinu i cijenu gdje mi bi mogli bez problema pokrivati tekuće obaveze", kazao je Veselko Pejić, šumarski tehničar.

Pošto Šume RS funkcionišu na način da svako gazdinstvo mora da obezbijedi novac za svoje troškove iz vlastitih sredstava, odnosno prodajom šumskih drvnih sortimenata, ŠG Doboj je godinama u problemu, navode u Sindikatu, posluje negativno, a primanja radnika kasne.

"Mi za 2023. godinu na deset opština imamo etat od 45.000 kubika koje treba da isiječemo dok neka gazdinstva na jednoj opštini imaju po 100.000 i više kubika, znači, prirodno im je tako dato, da imaju, da su bogati šumom, i da imaju odakle i da pokriju svoje troškove", navela je Ljilja Čobanović.

(N.N.)

Druga sjednica 9. saziva Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (SZDK), na kojoj bi trebala biti potvrđena Vlada ZDK mandatarke Amre Mehmedić iz Zenice, održat će se u petak, 23. decembra – potvrdio je Feni predsjedavajući SZDK Dejan Kovačvić.

– Kolegij SZDK odlučio je da će sjednica biti održana u petak, 23. decembra, s početkom u 10.00 sati. Na sjednici će biti potvrđivana Vlada ZDK te stalna skupštinska tijela, dok još uvijek nismo sigurni da li će biti razmatrani finansijski dokumenti. O njima ćemo, da li na ovoj ili nekoj drugoj sjednici, sigurno raspravlajti te ih usvajati do kraja godine – kazao je Kovačević.

SZDK bi, zbog odluke Vlade ZDK da se za oko 8.200 budžetskih korisnika isplati jednokratna novčana pomoć u iznosu od 1.080 KM, a po Uredbi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, do kraja tekuće godine trebao usvojiti i reabalans budžeta za 2022., kao i Odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca naredne godine.

Skupština do kraja godine treba usvojiti finansijske planove Zavoda zdravstvenog osiguranja te Službe za zapošljavanje ZDK ili odluke o pripremenom finansiranju i tih ustanova.

Mandatarka Amra Mehmedić iz Zenice, koja je kao nestranačka kandidatkinja predložena od strane Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad, trebala bi predvoditi Vladu ZDK u sljedećem sastavu: Samir Šibonjić iz Zavidovića (privreda, NES), Dženana Čišija iz Visokog (finansije, DF), Vinko Marić iz Žepča (poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo, BHI-KF), Benjamin Sinanović iz Zavidovića (unutrašnji poslovi, SDP BiH), Boško Jefić iz Zenice (obrazovanje, nauka, kultura i sport, SDP BiH), Danijel Pašić iz Tešanj (prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštita okoline, SDPBiH), Tanja Radoš- Kisić iz Žepče (zdravstvo, HDZ BiH), Adnan Sirovica iz Maglaja (boračka pitanja, DF), Zlatko Jelić iz Usore (rad, socijalna politika i izbjeglice, HDZ) te Edin Hasaničević Tešanj (pravosuđe i uprava, Naša stranka).

Zima nastupa večeras u 23.47 sati. U istom trenutku za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje ljeto. Zima dolazi u trenutku kada se Sunce nalazi točno iznad obratnice druge hemisfere.

Tada je dan najkraći i naziva se zimska kratkodnevnica ili zimski solsticij, dok je noć najduža, a krug oko Arktika je u mraku puna 24 sati.

Određena polutka Zemljine kugle (sjeverna ili južna) najmanje je izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Od večeras će se dani postepeno produžavati i do kraja godine dan će biti duži tri do četiri minuta.

Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. decembra, a završava 21. marta, a u kojem dani traju kraće od noći, a priroda je u skladu s niskim temperaturama “uspavana”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Federaciji BiH u redovne osnovne škole i škole za djecu sa posebnim potrebama u školskoj 2022/2023 godini upisano je 169.775 što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2,0 posto odnosno za 3.438 učenika. Udio učenica u ukupnom broju učenika iznosi 48,7 posto.

Posmatrano po kantonima, najveći broj upisanih učenika je u Kantonu Sarajevo (22,4 posto) i Tuzlanskom kantonu (20,6 posto), dok je najmanji broj upisanih učenika u Posavskom (0,9 posto) i Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde (1,2 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Podaci za osnovno obrazovanje (redovno i osnovne škole sa posebnim potrebama) i dopunsko obrazovanje (osnovne muzičke i baletske škole) rezultat su redovnog godišnjeg istraživanja koje je provedeno u školskoj 2022./2023. godini, prikupljeni do 25. septembra.

U statistici obrazovanja jedinica posmatranja je svaka redovna osnovna škola koja radi, svaka osnovna škola sa posebnim potrebama, kao i svako odjeljenje/odjel, koje je formirano pri redovnoj školi, kao i osnovno muzičko obrazovanje, koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetničkim školama.

Osnovno obrazovanje traje devet godina i obavezno je za svu djecu od šeste ili sedme do petnaeste godine života.Cilj osnovnog obrazovanja je sticanje općeg znanja, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom programu.

Prelazak na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH počeo je od školske 2004./2005. godine i povezan je sa promjenama u strukturi osnovnog odgoja i obrazovanja.

Mladić Davor P. (19) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila na području Doboja.

Portparol PU Doboj Dragana Kerkez rekla je da se nesreća dogodila jutros oko 6.25 časova, na magistralnom putu Doboj-Modriča, u mjestu Pločnik.

"Do nesreće je došlo kada su se sudarili kamion mercedes kojim je upravljao B.M. iz Banjaluke i D.P. iz Doboja koji je vozio automobil audi", rekla je Kerkezova.

Vozač D.P. preminuo je od zadobijenih povreda, a policija je obavila uviđaj uz prisustvo dežurnog tužioca OJT Doboj.

(N.N.)