Kašalj, povišena temperatura, curenje nosa, malaksalost… neki su od simptoma zbog kojih sve veći broj bh. građana traži pomoć liječnika.

Broj respiratornih infekcija u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a sve je više i oboljelih od gripe, kažu liječnici.

U Republici Srpskoj je u samo sedam dana registrirano više od 6 tisuća zaraženih respiratornim infekcijama, među kojima su oko dvije tisuće oboljelih od gripe.

Prema riječima liječnika, blagdanska okupljanja dovela su do pojačanog širenja virusa, što i nije iznenađenje jer smo, kažu, okruženi s više od 200 virusa.

Liječniku se, kažu, treba javiti ako simptomi potraju dulje od 7 dana, a do tada treba uzimati antipiretike i dovoljno tekućine.

Nikako se na svoju ruku ne smije uključivati antibiotike jer stvaramo multirezistentne sojeve bakterija te nastavljamo veliku borbu s takvim sojevima i ne ostavljamo izbor u liječenju komplikacija, ističe Gordana Savin, specijalistica obiteljske medicine, za BHRT.

Za sada se većina respiratornih oboljenja liječi ambulantno. Vrlo je mali postotak hospitaliziranih pacijenata. Za razliku od COVID-19, kod težih slučajeva javljaju se visoke temperature i jednostrana upala pluća.

Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo, za BHRT je kazao kako očekuju proširenje, posebice COVID-19, ako stigne soj kraken, i pogoršanje bi moglo biti krajem ovog te početkom idućeg mjeseca i do tada se treba pridržavati mjera distance i nositi masku, posebice u zdravstvenim ustanovama.

Među oboljelima sve je više i djece mlađe vrtićke dobi. Pedijatri kažu kako jednom mjesečno roditelji mogu očekivati probleme s prehladom dok djeca ne steknu imunitet.

Do treće godine nemaju razvijen imunosni sustav. Do tada očekujemo povećan broj respiratornih infekcija, tako da 10 – 12 puta godišnje djeca vrtićke dobi imaju neku od respiratornih infekcija, objašnjava Gordana Banduka, specijalistica pedijatrije, za navedeni medij.

Voditeljica Službe Edita Černy Obrdalj, spec. obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar, kaže kako i njihove ambulante bilježe povećan broj pacijenata.

Mnogo je respiratornih infekcija s visokim temperaturama i uglavnom su virusne. Bilježimo i veći broj oboljelih od gripe. Vrlo je moguće da se respiratorne infekcije, pa i gripa, brže šire jer su ljudi postali malo opušteniji jer više nema strogih mjera kojih smo se držali u vremenu dok je vladala korona iako su distanca i sve ostale mjere koje su bile obvezne u koroni i u ovim slučajevima vrlo poželjne. Vrlo je bitno da osobe s kroničnim bolestima redovito uzimaju svoju terapiju i u slučaju zaraze i da, uz konzultaciju s liječnikom, nastave liječenje, objašnjava dr. Černy Obrdalj u razgovoru za Večernji list, dajući nekoliko vrlo korisnih savjeta.

Dodatna preporuka u ove zimske dane odnosi se na prehranu. Unošenje svježeg voća i povrća bogatog vitaminima, osobito vitaminom C, u više obroka dnevno, jača obrambeni sustav i povoljno djeluje u zaštiti organizma od gripe i drugih virusnih bolesti dišnog sustava, zaključila je Černy Obrdalj.

Budući da univerzalnoga lijeka protiv gripe nema, kao što se ni virusne reakcije ne mogu spriječiti, tu prevencija ima glavnu ulogu.

Kako bi svi koji borave u prostorijama s većim brojem ljudi koliko-toliko preventivno djelovali, potrebno je, navode stručnjaci, izbjegavati dodirivanje stvari na kojima se skuplja najviše bacila, kao što su, primjerice, telefoni, radne površine, tipkovnice, računala, vrata…, a ako baš morate dodirivati neke od tih stvari, onda je svakako potrebno što češće prati ruke, pogotovo nakon dodirivanja nekih navedenih stvari.

Osim toga, potrebno je izbjegavati bolesne kolege koji bi inače, dok su bolesni, trebali izbjegavati dolazak na posao jer je to najbolji način kako bi se mogućnost zaraze svela na minimum. Primjerice, kada netko kihne, njegovi bacili putuju i po stotinu metara.

Često pranje ruku jedan je od najučinkovitijih načina čuvanja od zaraze.