Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) nastavlja aktivnosti na povećanju i unapređenju saradnje u svim oblastima zaštite bilja, životinja i ljudi, kroz aktivnosti službi i Zavoda unutar Instituta, posebno kad je u pitanju saradnja sa lokalnim zajednicama.

Nakon što je protekle sedmice održan sastanak sa čelnim ljudima Općine Kakanj, ove sedmice domaćini delegaciji Instituta, koju je predvodio direktor dr. Senad Huseinagić, bili su zvaničnici općinskih administracija općina Usora i Doboj Jug.

- Sastanak je bio vrlo uspješan i nadam se skorom potpisivanju Ugovora o produljenju suradnje. Institut je opremljen, ima stručne ljude i vidimo veliki niz "polja" u kojima možemo zajedno djelovati, ponajviše za poljoprivredu, uzgoj voća, povrća, gdje možemo očekivati podršku Instituta. Odranije imamo saradnju u našim školama, posebno tokom ove pandemije, koristimo Institut za kontrolu uzoraka kvaliteta vode iz svih naših susata, kao i za deratizaciju u cijeloj Općini Usora, ističe načelnik Usore Zvonimir Anđelić.

Kako je istakao, cilj općinske administracije je proširiti saradnju na druga polja, korištenja svih mogućih kapaciteta stručnosti i znanja INZ-a, kao što su mjerne jedinice za nivo polena, praćenje meteo-stanja za manje, ali kvalitetnije i zdravije korištenje pesticida i drugih sredstava u poljoprivredi.

- Nama cilj da budemo u svemu tome, želja nam je produbiti suradnju i približiti građanima sve ono što rade u Institutu, od veterine, kontrole proizvedene hrane, do pretraga zdravstvenog stanja kućnih ljubimaca, istakao je Anđelić.

Prvi čovjek susjedne, Općine Doboj Jug Mirnes Tukić ponovio je obostranu opredjeljenost da se radi na dobrobit građana općine i Kantona.

- Siguran sam da ćemo pružiti svoj maksimum i ići u sve vrste projekata koje pokrene i predloži Institut, ali i mi kao lokalna zajednica ćemo odgovoriti na sve zahtjeve. Mi imamo izreku da želimo da Općina Doboj Jug bude mjesto ugodnog življenja i siguran sam da ćemo ovim djelovanjem učiniti korak ka tome, istakao je Tukić.

Prema riječima direktora Instituta dr. Senada Huseinagića, posjetama poput ove želi se naglasiti da su Institutu sve općine i gradovi, bez obzira na veličinu, baš kao i svi stanovnici ZDK podjednako bitni i važni, te da Institut svoje aktivnosti provodi u svim sredinama.

- Na ovaj način stvaramo prostor da Institut svoje stručne i laboratorijske kapacitete stavi na raspolaganje lokalnim zajednicama, a one bolje mogu prepoznati svoje lokalne potrebe i tako ih kanalisati prema INZ-u, koji onda bolje odgovori na njihove zahtjeve. Naša djelatnost je fokusirana na zdravlje ljudi, a vezano i životinja i bilja, što znači posredno i unapređenje proizvodnje hrane. Uvjeren sam da će ova saradnja sa lokalnim zajednicama, dodatno kroz mogućnost zajedničkog nastupa u većim projektima, značiti obostranu dobit, istakao je Huseinagić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Platforma za video sadržaje YouTube će zabraniti sadržaj koji tvrdi da su uobičajeno korištene vakcine, odobrene od zdravstvenih institucija, neefikasne ili opasne.

Zabrana se ne odnosi samo na one protiv korone nego i na sadržaj koji širi propagandu protiv vakcina poput onih protiv ospica i malih boginja.

YouTube će blokirati sav propagandni sadržaj protiv vakcinacije, stoji u saopćenju ove platforme.

Platforma koja je u vlasništvu Googlea blokirat će sadržaj za koji se tvrdi da vakcine uzrokuju hronične posljedice po zdravlje ili sadrži dezinformacije o tvarima u vakcinama.

Kompanija je ranije blokirala videe koji iznose te tvrdnje o vakcinama protiv koronavirusa, ali ne i one za druge vakcine, poput onih protiv ospica ili malih boginja.

YouTube također zabranjuje objavljivanje sadržaja istaknutim aktivistima protiv vakcinacije, uključujući Roberta F. Kennedyja mlađeg i Josepha Mercolu, i ukinuo im je nekoliko kanala.

Taj potez je uslijedio nakon sve veće zabrinutosti zbog uloge koju su aktivisti protiv vakcina odigrali u usporavanju stope vakcinacije širom SAD-a podstičući skepticizam.

Popularna platforma društvenih medija svakodnevno prenosi više od milijardu sati sadržaja. Zvaničnici javnog zdravstva borili su se suprotstavljanjem aktuelnim internetskim dezinformacijama o vakcini protiv Covid-19 predstavljajući činjenice.

"YouTube nije proširio zabranu ranije jer se fokusirao na dezinformacije posebno o vakcinama protiv koronavirusa", rekao je Halprin.

Kada je kompanija primijetila da netačne tvrdnje o drugim vakcinama doprinose strahu od vakcina protiv Covid-19, proširila je zabranu.

(Antena Radio/klix.ba)

Klub vijećnika SDPBiH u OV Tešanj predložio konkretna rješenja za problem vodosnabdjevanja

Vijećnici SDP BiH su na 9. sjednici OV Tešanj podržali rebalans Budžeta općine Tešanj za 2021. godinu jer je ovim rebalansom Budžet općine Tešanj uvećan za 1.6 miliona KM a najveći dio rebalansa odnosi se na kapitalna ulaganja te na uvećanje grantova koje je SDP BiH i tražio da se nađu u budžetu za 2021 a to su:

• veći grant za rješavanje problema porodične medicine
• treća traka Bukva-Tešanjka
• novi bunar za vodosnabdijevanje općine itd

Također na trećoj tački naši vijećnici su glasali ZA utvrđivanje javnog interesa za izgradnju novog bunara, a što je bio prvi preduslov za gradnju istog.

Najveća rasprava, očekivano, se vodila na 7. tački dnevnog reda a to je bila Informacija o vodosnabdijevanju na prostoru općine Tešanj. Iako su mnogi vijećnici radili neozbiljne performanse lične promocije te samo iznosili probleme i činjenicu da na našoj općini nema vode, vijećnici SDP-a su mnogo ozbiljnije pristupili ovoj tački te kroz svoje diskusije osim detekcije problema ponudili i konkretna rješenja za rješavanje ovog problema.

U uvodnim izlaganjima naši vijećnici su još jednom napomenuli da je SDP BiH bio inicijator sazivanja vanredne sjednice u augustu koju je vladajuća većina odbila sazvati uz obrazloženje da su tada na godišnjim odmorima.

SDP BiH je nudio konkretna rješenja ovog problema:

• pronalazak novih lokacija za gradnju bunareva
• izgradnja fabrike vode i zamjena azbestnih cijevi po uzoru na grad Tuzlu koja je na ovaj način riješila 75 godina star problem redukcije vode
• SDP BiH je ponudio da općina Tešanj obavi razgovore sa općinom Teslić oko isporuke vode našoj općini u slučaju nestašice vode jer općina Teslić trenutno koristi samo 40 % od ukupnog kapaciteta isporuke pitkom vodom...

Naši vijećnici između ostalog su postavili i pitanje zašto se ne poštuje propisani režim redukcije, te na kraju predložili zaključak:

„Da se građanima koji su bili obuhvaćeni redukcijom umanje računi za 30% za vrijeme trajanja redukcije a razlog za to su zračni jastuci koji očitavaju utrošak vode u periodu dok građani nisu imali vodu, te kvarovi na vodoinstalacijama te kućanskim aparatima a koji su uzrokovani nestankom vode te isporukom vode koja je zaprljana pijeskom.“

Koji ćemo ponovo aktuelizirati kada građani dobiju račune za vodu JP Rad Tešanj a koji se odnose na period redukcija.

Klub vijećnika SDPBiH glasao je protiv imenovanja u OIK i UO Apoteka i CMS Tefarm jer su dosljedni da ne učestvuju u postavljanju ljudi u Upravne, Nadzorne odbore i Komisije.

Osim gore navedenog, na 9. sjednici Općinskog vijeća Tešanj Klub vijećnika SDP BiH Tešanj podnijeo je 13 pitanja i 6 inicijativa što dovoljno govori o ozbiljnom pristupu rješavanja problema svih građana.

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

U Sloveniji je osvanulo je snježno jutro. Slovenski meteorolozi javljaju kako je Kredarica osvanula pokrivena snijegom kojeg je donio prodor hladnog zraka.

Sloveniju je u srijedu kasno poslijepodne pogodilo snažno nevrijeme. Počelo je na sjeveroistoku zemlje, no obilne padavine uskoro su se proširile na čitavu zemlju.

Slovenska Uprava za zaštitu i spašavanje (SPIN) saopćila je da su vatrogasci imali pune ruke posla u Beltincima gdje su iz više objekata ispumpavali vodu, a vatrogasci iz Gerlinaca gasili su požar koji je uzrokovala munja udarivši u stablo.

Meteorolog Blaž Šter objasnio je da se radilo o ljetnom tipu oluje.

“Matična postaja južno od Kranja izmjerila je 30 milimetara oborine u pola sata”, napisao je na Twitteru dodajući kako je na nekim mjestima palo i više kiše.

(Antena Radio/fokus.ba)

BiH je jedna od najjeftinijih zemalja u Evropi po troškovima života, objavljeno je u najnovijoj studiji Njemačkog zavoda za statistiku.

Studija se bavi kupovnom moći njemačkih državljana u slučaju da se zateknu u nekoj od 36 evropskih zemalja, a od BiH, gdje su troškovi stali na 50 odsto, Nijemcima su jeftiniji jedino Sjeverna Makedonija i Turska. U studiji je naglašeno da je u BiH za mjesec dana normalnog života za jednu osobu potrebno 1.050 maraka, dok je u Njemačkoj potreban 1.091 euro, odnosno dvostruko više.

Kako je navedeno, u ove indekse uračunati su iznosi koje pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, kao i za smještaj, prevoz i druge osnovne potrepštine.

Istovremeno, prema dostupnim statističkim podacima, prosječna plata u Njemačkoj prošle godine je iznosila 3.950 eura bruto, što znači da su u taj iznos uračunati i porezi i doprinosi koje treba platiti. Prosječna bruto plata u BiH je oko 1.550 maraka (794 eura), dok je neto iznos oko 1.000 maraka.

Njemački zavod za statistiku ističe da u Njemačkoj domaćinstvo mjesečno za hranu i piće izdvaja oko 321 euro po osobi, dok je u BiH, prema podacima kojima raspolažemo iz prosječne sindikalne korpe, taj iznos oko 231 marku po osobi.

Što se tiče cijena hotela, cijene u BiH su, kako je navedeno, između 44 i 60 eura, dok su u Njemačkoj cijene prosječnih hotela oko 115 eura u Minhenu pa do 85 u Drezdenu. U BiH je cijena prosječne karte za gradski prevoz oko evro, dok je u Njemačkoj taj iznos otprilike dvostruko veći.

Što se tiče troškova prevoza, prema njemačkim podacima Nijemac svojim automobilom godišnje pređe oko 11.000 kilometara, dok je taj iznos u BiH u prosjeku oko 8.000 do 10.000. Njemački auto-klub ističe da Nijemac godišnje na gorivo potroši oko 990 eura, dok u BiH potroši oko 1.200 maraka.

Prema studiji "Destatisa", za Nijemce je najskuplja Švajcarska, koja je od Njemačke skuplja za oko 50 odsto. Iza Švajcarske nalaze se Island i Norveška, koji su, kako je naglašeno, 30, odnosno 20 odsto skuplji od Njemačke. Turska, kako je navedeno, je za trećinu jeftinija od Njemačke, a Sjeverna Makedonija za 47 odsto.

U našem regionu najskuplja je, očekivano, Slovenija, koja ima troškove od 79 odsto njemačkog nivoa, a sljedeća je Hrvatska, sa 64 odsto njemačkog nivoa. Srbija ima troškove 56 odsto njemačkog nivoa, a Crna Gora 52 odsto. Inače, ispred BiH su sljedeće zemlje, i to ovim redom: Srbija, Albanija, Crna Gora, Bugarska, Rumunija, iza koje dolazi BiH.

U Njemačkom zavodu za statistiku kažu da su u većini susjednih zemalja troškovi veći nego u Njemačkoj, navodeći primjer da je u Danskoj potrebno za potrošačku korpu platiti 28 odsto više, dok je taj iznos u Nizozemskoj sedam odsto veći. Oni pojašnjavaju da su u svojoj studiji računali koliko košta određena količina robe i usluga u različitim zemljama Evrope.

"Cilj je uporediti nivo cijena u drugim zemljama s njemačkim cijenama. Mi svakog mjeseca objavljujemo i klasificiramo oko 500 nivoa cijena u različitim zemljama za različite artikle i usluge, poput životnih namirnica ili energije", naglasili su oni.

(Antena Radio/N.N.)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 01.10.2021.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Donja Raduša br.1123, od 08:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Glavna tema u susret početku nove NBA sezone jeste vakcinacija.

Pojavili su se navodi da je oko 90 odsto igračkog kadra vakcinisanog, ali bilo je i onih koji su javno istupili protiv vakcinacije.

Ipak, stav NBA lige je jasan.

"Svaki igrač koji odabere da se ne ponaša u skladu sa smjernicama lokalnih vlasti u vezi sa vakcinisanjem, neće biti plaćen za utakmice koje propusti“, izjavio je Majk Bes, izvršni potpredsjednik NBA za komunikacije.

Među predvodnicima grupe protivnika vakcine je Endrju Vigins. Košarkaš Golden Stejta zahtjevao je izuzeće od vakcinacije iz religijskih razloga, ali je to odbijeno.

Igrači poput Kajrija Irvinga i Bredlija Bila javno su govorili da ne žele da se vakcinišu, dok se Lebron Džejms vakcinisao ali i dodao da on to ne preporučuje drugima.

Košarkaš Orlanda Džontan Ajzak je navodno ponosan što nije vakcinisan, dok Dvajt Hauard nije želio ni da komentariše ovo pitanje.

(Antena Radio/N.N.)

Potrošnja se povećava, Azija kupuje naveliko, Rusi zavrću ventil, a vjetar slabije duva… To su razlozi energetske krize koja se pomalja nad Evropom. Posljedice su jasne: grijanje i struja su skuplji, a prijete i nestašice.

Širom Evrope dramatično su porasli računi za struju za domaćinstva i preduzeća. Tokom ove godine cijena se stalno povećavala, ali je najzapaženiji skok bio u septembru. Samo ovog mjeseca veleprodajne cijene električne energije u Njemačkoj porasle su za skoro pedeset posto. 

Glavni uzrok je globalna nestašica gasa, čime se cijena prirodnog gasa u Evropi se od početka godine učetvorostručila. Čini se da se situacija pogoršava i mnoge vlade se plaše nestanka struje uoči neizbježnog skoka potražnje tokom zime. 

U Ujedinjenom Kraljevstvu su najveće energetske kompanije zatražile od vlade paket hitne pomoći. Pet manjih dobavljača već je prestalo sa radom u posljednjih mjesec dana, zbog nemogućnosti da plate energiju kojom je trebalo da  snabdijevaju preduzeća. Drugi strahuju da bi narednih dana i nedjelja moglo isto da im se desi. 

U Španiji je Vlada već usvojila hitan zakon o smanjenju visokih računa za energiju za potrošače preusmjeravanjem dobiti od energetskih kompanija. Italija ove sedmice predstavlja paket podrške domaćinstvima u iznosu od 4,5 milijardi eura, dok je Francuska uvela subvencije za milione domaćinstava sa niskim prihodima, piše Deutsche Welle.

Zbog čega se ovo dešava? 

Prema Verivoksu 32, online-platformi koja upoređuje cijene energije, cijene su u Njemačkoj u septembru i oktobru porasle u prosjeku za 12,6 posto. Prema njihovim podacima, takvo povećanje predstavlja 188 eura dodatnih troškova grijanja godišnje za jednu porodičnu kuću. 

Jedan od uzroka nestašice je što Evropa svoju energiju dobija iz različitih izvora, pri čemu prirodni gas čini oko 20 posto. Pojedine zemlje se više oslanjaju na gas od drugih. U Njemačkoj se skoro polovina domaćinstava grije na gas. 

Takođe, na nestašicu gasa su u velikoj mjeri uticale vremenske prilike. Prošla zima u Evropi bila je neobično hladna, zbog čega su se iscrple zalihe gasa. Obično bi se gas dopunjavao tokom proljeća i ljeta u pripremi za sljedeću zimu, ali je jedan od najhladnijih aprila u dvije decenije dodatno otežao snabdijevanje. 

Zatim je tu i pitanje ruskog gasa. Ruski energetski gigant Gasprom, koji isporučuje čak trećinu evropskog gasa, uporno je odbijao da poveća snabdijevanje. Neki komentatori nagađaju da je Rusija obustavila isporuke gasa kako bi izvršila pritisak na EU da što prije pusti u rad gasovod “Sjeverni tok dva”. 

Nedavno je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da će novi gasovod “značajno uravnotežiti parametre cijena prirodnog gasa u Evropi”. 

Postoji li alternativa? 

Postoje i drugi faktori koji pogoršavaju problem. Neobično jake vrućine u Aziji prouzrokovale su povećanu potražnju za klima-uređajima i, kao rezultat toga, povećali potrošnju električne energije. Time su dodatno pogođene zalihe prirodnog gasa. 

Problema je bilo i sa alternativnim rješenjima, poput tečnog gasa. Potražnja za tečnim prirodnim gasom brzo raste širom svijeta, posebno u Aziji, usljed brzog ekonomskog rasta i povećanja stanovništva. To je pogodilo snabdijevanje u Evropi, pri čemu je uvoz ove godine pao u odnosu na prošlu. 

Još jedna alternativa je ugalj, ali je i njegova cijena sada rekordno visoka, djelimično zbog gasne krize, ali i zbog sve strožih politika EU o sprečavanju klimatskih promena.

Klimatske politike u centru optužbi 

Klimatske politike EU za 2030. i 2050. godinu su pokazale da je Unija postavila ambiciozne ciljeve za korišćenje obnovljive energije. U Evropskoj uniji je 2019. udio potrošene energije koja dolazi iz obnovljivih izvora bio 19,7 posto. Cilj je da se ova potrošnja do 2030. poveća na 32 posto. 

Ali nedavno je nastao problem i sa obnovljivim izvorima energije. Energija vetra je posljednjih godina najveći proizvođač električne energije u Njemačkoj, ali je udio njene potrošnje pao sa 29 posto na 22 posto u prvoj polovini 2021. Na to je uticalo neobično mirno vrijeme, odnosno odsustvo vjetra u vjetroparkovima. 

Sve to je sada dovelo do evropske energetske krize i optužbi da su klimatske politike EU krive za ovaj problem, kao i da je prelazak na klimatski neutralnu budućnost preskup za potrošače. 

U Evropskom parlamentu prošle nedjelje, tokom rasprave o predlozima Evropske komisije za plan pod nazivom “Fit za 55”, kojim se predviđa smanjenje štetnih emisija od 55 odsto, nekoliko evropskih polsanika iskazalo je ljutnju građana zbog toga kako politike protiv klimatskih promjena utiču na cijene energije. 

Međutim, Frans Timermans, komesar Evropske komisije za klimatska pitanja, odbacuje ove optužbe i ističe da je nedostatak gasa primarni razlog energetske krize, kao i da su povećani troškovi samo ojačali argument za brzi prelazak na obnovljive izvore. 

Stiže zima 

Opšta slika je veoma složena, mada je sve jasno kada su u pitanju potrošači širom Evrope. Grijanje i električna energija su poskupjeli. Scenario koji vlade očajnički žele da izbjegnu pred zimu je nestašica struje, kako za potrošače tako i za preduzeća. 

Blaga zima bi sigurno riješila mnoge probleme, kao i jači vjetrovi. Slično, ako bi Rusija povećala snabdijevanje gasom – bilo kroz postojeće gasovode ili preko još neodobrenog “Sjevernog toka dv”a – onda bi cijene vjerovatno pale. 

Ako se to ne dogodi, i ako ova evropska zima bude hladna kao i prošla, energetska kriza bi mogla da preraste u glavni problem u EU. Građani i kompanije polako osjećaju zimu.

(Antena Radio/akta.ba)

Jedna od tri osobe zaražene koronavirusom osjeća najmanje jedan simptom sindroma produženog COVID-19, pokazalo je novo veliko istraživanje o produženom dejstvu zarazne bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu, Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) i Oksfordskog zdravstvenog biomedicinskog istraživačkog centra (BRC) dobili su nova saznanja o produženom dejstvu bolesti COVID-19, nakon što su proučili zdravstveno stanje više od 270.000 osoba koje su se oporavile od zaraze koronavirusom.

Otkrili su da je 37 posto oboljelih imalo najmanje jedan simptom COVID-19 tri do šest mjeseci nakon infekcije. Najčešći simptomi bili su problemi s disanjem, abdominalni simptomi, umor, bol i anksioznost ili depresija.

"Rezultati potvrđuju da na značajan dio ljudi, svih dobi, može uticati niz simptoma i poteškoća šest mjeseci nakon infekcije koronavirusom", izjavio je Max Taquet, akademski klinički saradnik NIHR-a.

Mnogi su pacijenti imali više od jednog simptoma produženog COVID-a, naveli su istraživači.

Produženo dejstvo COVID-19 bilo je češće kod hospitalizovanih osoba, i nešto prisutnije kod žena, pokazala je studija objavljena u časopisu “PLOS Medicine“.

Studija je također proučavala iste simptome kod osoba koje se oporavljaju od gripe. Oboljeli od gripe mogu imati produžene simptome slične onima koji se javljaju kod nekih pacijenata s produženim COVID-19, ali trajni simptomi javljaju se u daleko manjoj mjeri kod onih koji su imali gripu, pokazalo je istraživanje.

Britanski Zavod za nacionalnu statistiku (ONS), procjenjuje da 970.000 ljudi u Velikoj Britaniji ima kontinuirane simptome nakon infekcije koronavirusom, prenosi “The Guardian“.

Podaci također ukazuju na to da 384.000 Britanaca i dalje živi sa simptomima godinu dana nakon infekcije.