A.A.
Agonija s državnom nabavkom vakcina protiv koronavirusa natjerala je ljekare, koji se već skoro godinu dana bore s pandemijom da stvar preuzmu u svoje ruke, a partnere su pronašli u kantonalnim vladama.
"Ostvareni su kontakti Vlade Zeničko-dobojskog kantona s Pfizerom i tu je naš sindikat preuzeo ulogu medijacije, da se to što prije ostvari. Želimo potaći državu, entitete i kantone da se uključe u direktnu nabavku i da vidimo ko će prije, da se osnovna misija ispuni, odnosno da se vakcine što prije nađu u Bosni i Hercegovini", kaže za Klix.ba Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.
Kako je potvrđeno za naš portal sastanak između predstavnika kompanije Pfizer i Vlade ZDK održan je jučer.
Zaid kaže kako očekuje i ostale kantone da se uključe, a informacije govore kako su se posebno zainteresovali Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10.
"Prije svega očekujemo da Federacije preuzme inicijativu u nabavci. Najsretniji bi bili da država nabavi, ali očito je da to ide jako sporo i jako teško. Ako ne može država neka krenu niži nivoi vlasti, ali neko mora napokon pokrenuti stvari", kazao je on.
Ljekari su svjesni da proces treba kordinirati Vlada FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva, ali kako kažu, mora se početi od nečega.
"Ili ćemo sjediti i čekati skrštenih ruku ili ćemo početi raditi, ostvariti kontakte. Očekujemo da se nama priključe i FBiH i država jer oni dosad čekaju samo famozni COVAX koji omogućava da neko ozbiljnije vakcinisanje krene tek na ljeto", kazao je Zaid.
Očito je da su ljekari pronašli političare koji razumiju njihove potrebe.
Prva isporuka vakcina preko COVAX mehanizma u našu zemlju trebala bi doći krajem ovog mjeseca ili početkom narednog, a najkasnije 10. februara. Riječ je o malim količinama koje bi sukcesivno trebale pristizati.
(klix.ba)
Više od 300 uposlenika društvene mreže Twitter potpisalo je internu peticiju kojom se poziva da se predsjedniku Donaldu Trumpu trajno zabrani pristup platformi nakon racije na američki Kapitol 6. januara.
Twitter prati odlučnija akcija Facebooka, koji je u četvrtak suspendovao Trumpa na neodređeno vrijeme. Facebook, Twitter, YouTube i druge platforme počeli su uklanjati objave ili ograničavati njegov račun u srijedu nakon što je predsjednik objavio video u kojem hvali svoje pristalice zbog napada na Kapitol.
Ova odluka Twittera je konačna i permanentna.
“Nakon pažljivog pregleda nedavnih tweetova s @realDonaldTrump naloga i konteksta oko njih, trajno smo suspendovali račun zbog rizika od daljnjeg poticanja na nasilje”, rekli su iz kompanije Twitter.
Navodi se da se tweet u vezi s inauguracijom može smatrati daljnjom izjavom da izbori nisu legitimni, što je povreda Twitter smjernica o istinitosti informacije koja dolazi s računa s multimiliomskom publikom. Također se navodi da bi se tweet mogao protumačiti kao da Trumpova navodna naznaka da bi inauguracija bila “sigurna” meta za nasilje jer on ne bi prisustvovao.
Trumpova druga izjava o američkim patriotama sugeriše da “planira i dalje podržavati, osnaživati i štititi one koji vjeruju da je pobijedio na izborima”.
Zabrana Twittera izričito se odnosi na “@realDonaldTrump račun”, a ne lično na predsjednika Donalda Trumpa. Ograničenja za Trumpa odnose se na njegov lični račun, s obzirom na indirektno pozivanje na nasilje, navodi ova kompanija.
(Agencije)
Gotovo da nema dimnjaka na području hrvatsokg grada Petrinje koji u potresu nije oštećen ili uništen.
“Uslijed potresanja i statike koja više nije sigurna, kako na objektima tako i na dimnjacima, opasnosti su višestruke. Od mogućnosti gušenja do kojeg može doći uslijed poroznosti dimnjaka, pogotovo onih koji su starije gradnje, do požara koji mogu dodatno ugroziti stanovnike i prilikom čega može doći do ljudskih žrtava”, rekao je za RTL Hrvoje Ostović, zapovjednik Operativnog vatrogasnog zapovjedništva Petrinja.
Prilikom sanacija nalaze i na opasnosti iz Domovinskog rata.
“Nažalost kroz aktivnosti, a bilo je gotovo 2500 intervencija koje su vatrogasci odradili na terenu, uz sve ostale zadaće s ciljem pomaganja građanima Petrinje, u dva slučaja smo usred saniranja krovova i dimnjaka zatekli i minsko-eksplozivna sredstva. Apelujemo da građani predaju takva sredstva ako ih imaju, bez sankcija se mogu predati nadležnoj policijskoj upravi, ali i da nam prilikom sanacije daju informaciju o tome kako ne bi došlo do povrede vatrogasaca”, poručio je Ostović.
Stipendija mladom bh. naučniku Damiru Varešliji u Dublinu za istraživanje stanica raka dojke
09 Jan 2021Damir Varešlija rođen u Zenici, s porodicom je preselio u Irsku 2000. godine. Završio je studij biohemije na Univerzitetu Trinity College Dublin, a doktorirao 2014. godine. Od tada je zaposlen kao istraživač-saradnik na Medicinskom fakultetu RCSI University of Medicine and Health Sciences. Tu se, među ostalim, bavi molekularnom karakterizacijom metastaziranim ćelijama kod pacijenata koji imaju rak dojke.
Kako ističe u razgovoru za Fenu dr. Varešlija, savremena medicina sve je uspješnija u borbi protiv tumora, zahvaljujući znanju i tehnološkom napretku. Iako više žena (nego ikad prije) preživljava tu bolest, ako se tumori počnu širiti po tijelu (poznat kao “sekundarni” ili “metastatski” rak dojke) bolest nažalost postaje neizlječiva.
– Mada se sekundarni rak dojke ponekad može kontrolirati, ne može se izliječiti. Procjenjuje se da 15 do 30 posto pacijentica sa sekundarnim rakom dojke razvija tumore u mozgu, s tim da je mozak uobičajeno mjesto za širenje raka dojke, pluća i melanoma – naglasio je.
Kako je kazao, to širenje raka na mozak može uzrokovati iscrpljujuće simptome poput napadaja epilepsije, glavobolje, povraćanja i nekoordinirano kretanje, što može ozbiljno uticati na kvalitetu života osobe.
– Opcije liječenja su ograničene jer mozak ima jedinstvenu barijeru, (poznatu kao krvno-moždana barijera) koja ga štiti od bilo čega štetnog i sprječava da mnogi ciljani tretmani i hemoterapija dođu do njega – dodao je.
Kako ističe dublinski naučnik dr. Varešlija, ne tako davno dobio je stipendiju od dobrotvorne organizacije Breast Cancer Now, u iznosu od više od 660.000 funti, za petogodišnje istraživanje tog kliničkog problema.
Varešlija i njegov tim iz RCSI rade na identificiranju i razumijevanju različitih prekidača gena koji pomažu raku dojke da se proširi na mozak. Kako je kazao, učinit će sve što je u njihovoj moći da bi unaprijedili razumijevanje o tome ‘koji geni zavaravaju mozak da postane spreman domaćin odbjeglim ćelijama raka dojke’.
– Ta oblast nije dovoljno klinički ispitana. Drago nam je što će biti realizirana posebna istraživanja u potencijalni razvoj naših otkrića, u tretmane u korist pacijenata s metastatskim rakom dojke u mozgu – istaknuo je.
Kako pojašnjava, njihova istraživanja žele shvatiti kako rak dojke može prestati reagovati na trenutne tretmane i što čini da se rak ‘vrati’ i proširi na druge dijelove tijela.
– Istražujemo kako možemo manipulisati lošim genima kako bismo spriječili širenje i utvrdili možemo li identifikovati bilo koju novu terapiju zasnovanu na aberantnim genima – naglasio je.
Precizira da mu je to treća nagrada kao glavnog istražitelja, u posljednje tri godine. Imao je, kaže, dovoljno sreće da slijedi svoje istraživačke ciljeve.
– Naravno nije bio idealan start za tu stipendiju, zbog pandemije virusa korone. Ipak, naš rad nije prestao u 2020., ali je bio sporiji i s mnogo više restrikcija. Teško je normalno istraživati u laboratoriji sa socijalnom distancom, bio je potreban ograničen pristup za osoblje laboratorija i restriktivan rad u smjenama – istaknuo je.
Za epidemiološku situaciju u Irskoj kaže da je donedavno bila relativno u redu, a sad ‘zbog praznika broj pozitivnih na virus korona je veliki, nalazimo se u još jednom strogom zaključavanju’.
– To nije dobro za ekonomiju niti za mentalno zdravlje ljudi, ali je apsolutno potrebno. Vakcina je neophodna. Virus neće nestati sam od sebe, stalno se vraća i bez vakcine nema povratka u normalan život. Nadam se da će se naša istraživačka zajednica moći fokusirati odnosno u potpunosti vratiti na rješavanje problema raka – istaknuo je.
Doktor Varešlija prati i situaciju na Balkanu. Nada se da će uskoro, sa ostalim članovima porodice, moći posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Za bh. dijasporu u Dublinu kaže da je minimalna, a nisu niti adekvatno organizovani. Ima osjećaj da ni država nema neku jasnu strategiju za dijasporu.
– Vjerujem da ima dosta ljudi koji bi mogli doprinijeti razvoju države. Čak i ako nemam puno kontakata s ljudima koji žive u BiH, imam familiju i prijatelje Bosance i Balkance koji su način povezivanja sa mojim korijenima. Oduševljen sam i počastvovan što sam nagrađen stipendijom, pogotovo kad mogu da zastupam jednu generaciju ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine – kazao je dr. Varešlija.
Vlada Repubike Slovenije je na sjednici ponovo vratila stari zakon u kojem se kaže da PCR testovi iz trećih zemalja priznaju se prilikom ulaska u Republiku Sloveniju iz trećih zemalja.
Ova odluka vrijedi za sve granične prijelaze Republike Slovenije i stupa na snagu od subote, 9. januara 2021. godine.
Odlukom o priznavanju testova na graničnim prijelazima u Republici Sloveniji ne znači da PCR test vrijedi iz svakog laboratorija napravljen u trećim zemljama, već isključivo iz priznatih laboratorija s liste koje je Vlada Republike Slovenije predočila građanima.
PCR detekciju SARS-CoV-2 virusa (COVID-19) mogu obavljati samo laboratoriji zdravstvenih ustanova koji su verificirani od strane Federalnog ministarstva zdravstva.
Na linku OVDJE možete saznati koje su to vrificirane laboratorije u FBiH.
Podsjećamo, PCR test u Republici Sloveniji vrijedi 48 sati od trenutka uzimanja uzorka.
Vlada ZDK isplatila podsticaje za samozapošljavanje i zapošljavanje branilačke populacije
09 Jan 2021Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona izvršilo je isplatu druge rate podsticaja korisnicima Programa samozapošljavanja pripadnika branilačke populacije u 2020. godini u iznosu od 260.000 KM. Sredstva su dobili vlasnici 76 privrednih subjekata koji su otvoreni uz podršku Ministarstva za boračka pitanja ZDK-a.
Također, općinama i gradovima isplaćen je kompletan iznos podsticaja za zapošljavanje 23 pripadnika boračke populacije u postojećim firmama, tako da je po ova dva osnova ukupno doznačeno oko 400.000 KM.
Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković zahvalio se premijeru Mirnesu Bašiću i ministru finansija Jospiu Lovriću što su uspjeli iznaći sredstva za isplatu podsticaja te što vode računa o potrebama branilačke populacije.
– Ponosan sam što se radi o pripadnicima boračke populacije koji su se u uslovima nesreće izazvane koronavirusom odvažili da pokrenu biznis i otvore radna mjesta. Prema evidencijama lokalnih službi za boračko-invalidsku zaštitu, od ukupno 76 firmi, opstalo je i radi 75 – rekao je Čolaković.
Naglasio je da će Ministarstvo za boračka pitanja i Vlada ostati dosljedni dosadašnjoj politici prema boračkoj populaciji u ZDK-u.
– Imamo namjeru da nastavimo s realizacijom ovakvih programa koje ćemo pokušati inovirati i poboljšati s ciljem stvaranja što boljeg ekonomskog ambijenta i pomoći boračkoj populaciji – rekao je Čolaković.
Najuspješnija bh. naftna kompanija Hifa Petrol i ove godine organizuje nagradnu anketu za svoje kupce pod nazivom „ Vaše mišljenje nam je važno, zato Vas nagrađujemo“
Cijeneći mišljenje kupaca, a sve u cilju unaprijeđenja svojih usluga i što kvalitetnije ponude, Hifa Petrol organizovala je ovu nagradnu anketu putem koje će nagraditi 20 kupaca sa po mjesec dana besplatnog HPLUS Euro 6 premium goriva.
Učešće u anketi mogu ostvariti svi kupci koji posjeduju Premium Card karticu ili aplikaciju programa lojalnosti kompanije Hifa Petrol i koji obave kupovinu bilo kojeg proizvoda na nekoj od 45 lokacija u toku trajanja nagradne ankete. Oni koji još uvijek ne posjeduju Premium Card, mogu se registrovati i potpuno besplatno preuzeti svoju karticu na svim Hifa Petrol prodajnim mjestima ili download-ovati aplikaciju za Android i IOS.
Po izboru stručnog žirija, najboljih 20 prijedloga će biti nagrađeni.
Period trajanja nagradne ankete je od 1.1. do 28.2.2021. godine, a sretni dobitnici će biti objavljeni 6.3.2021. na web stranici kompanije, kao i zvaničnoj Hifa Petrol Facebook stranici.
Premium Card program loyalnosti postoji nešto više od godinu dana i broji preko 120.000 zadovoljnih korisnika.
Više o loyalty programu Premium Card i pogodnostima koje pruža možete pronaći na: https://www.hifapetrol.ba/bs/article/173/premium-card
Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Mike Sherwin je izjavio će njegov ured razmotriti podizanje optužnice protiv svakoga ko je učestvovao u napadu na Kongres SAD-a i da iz toga ne izuzima ni odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa.
Sherwin kaže da je njegov ured sada optužio 55 osumnjičenika za različita kaznena djela, uključujući ilegalni ulazak, napad, krađu i oružje.
Osam osumnjičenih suočava se s optužbama za oružje. Jedan osumnjičenik imao je poluautomatsku pušku i 11 Molotovljevih koktela.
Sherwin kaže da savezni i lokalni istražitelji pretražuju “stotine ljudi”, pretražuju fotografije i videoisječke na društvenim mrežama osumnjičenih za nezakonite aktivnosti. Ti ljudi bit će uhapšeni što je brže moguće. Ministarstvo pravosuđa očekuje da će potraga za osumnjičenima trajati cijelu godinu, prenosi NBC.
-Odjel također kaže da provjerava jesu li osjetljivi materijali ili predmeti nacionalne sigurnosti možda ukradeni sa stolova članova Kongresa, uključujući elektroničku opremu i dokumente.
Upitan da li bi se podizanje optužnice moglo odnositi i na predsjednika, Sherwin je rekao da ne isključuje tu mogućnost.
Ranije su američke pravosudne vlasti saopćile da su “sve opcije na stolu”, uključujući optužbe za pobunu, kad je riječ o procesima protiv nasilne rulje Trumpovih pristalica koja je napala Kongres SAD-a.
Sherwin je kazao da tužioci planiraju podići 15 optužnica za zločine, među kojima su neodobren pristup i krađa imovine, te da istražitelji “češljaju” mnoštvo dokaza s ciljem dodatnih optužbi.
Sherwin je rekao da je 40 optužnica već podignuto pred Višim sudom u Washingtonu.
Policija je navela da je uhapsila više od 90 osoba i da su nova hapšenja vjerovatna.
Američki tužioci iz cijele zemlje navode da će naći i privesti pravdi svakog građanina koji je učestvovao u pobuni čiji je cilj bio sprečavanje mirnog prijenosa vlasti.
Trumpove pristalice u srijedu su upale u Kongres SAD-a, u vrijeme posebnog zasjedanja, na kojem je kasnije potvrđena pobjeda kandidata demokrata Joea Bidena na predsjedničkim izborima.
(tnt.ba)
Moja obitelj porijeklom je iz Gračanice, grada u dolini rijeke Spreče u Bosni i Hercegovini. To je grad u kojem na svakom koraku možete pojesti dobru zeljanicu, krumpirušu, burek s mesom, buredžik ili maslanicu. Više od obiteljskog stabla me, ipak, uvijek zanimala priprema tih mekih listova prozirnog tijesta s nadjevima. Zato sam pite naučila pripremati s deset godina, gledajući majku kako spretno razvlači jufku na stolu u dnevnoj sobi.
Da razjasnim jednu stvar, za mene su to sve pite, kao što su bile i za moje obje bake, moje tete, moju majku i oca. Vjerojatno ću isti naziv upotrijebiti i za jelo od prhkog tijesta s nadjevom od voća, ako ga ne zamijenim razvikanijom imenicom “tart”. Iako sam radeći ovaj posao vrlo brzo naučila da su bureci baš sve pite, u mojoj kući i obitelji to ipak nije tako.
Burek je, samo i jedino, pita s mesom. I to pita sa sjeckanom junetinom i lukom. To nikad i nikako nije mljeveno meso, a tajna dobrog bureka je juneći but te puno luka i papra. Sinusi vam moraju proraditi kad jedete burek s mesom. On se pak uvijek mota u pužiće jer se tako može jednostavno primiti u ruku i neometano jesti. Majka je kao mlađa znala skupljati sijeno na obiteljskoj njivi i govori mi:
– Jedva sam čekala vrijeme ručka. Tad bih mogla ostaviti vile na polju i sjesti u hlad sa zvrkom bureka. Svatko bi se sakrio u svoj hlad i tamo uživao.
Ona me naučila sve što znam o pitama. Kad sam bila mlađa, zaista se činilo kako bi s jufkom mogla izaći na dvorište koliko se mogla vući. Ne znam je li me više fascinirala tehnika razvlačenja ili korištenja oklagije. Kako bilo, s deset sam već bila navučena, s dvadeset sam izmišljala svoje nadjeve, a s trideset shvatila da je tradicija ipak najbolja.
Najviše sam problema imala s izradom tijesta. Iako su to samo tri sastojka: brašno, voda i malo soli, nije jednostavno zamijesiti meku lopticu koja će se nakon pola sata odmaranja moći jednostavno razvući (barem do hodnika, ako ne do dvorišta). Moja majka, kao i moje bake, nikad nisu mjerile sastojke, a tako jufku i ja danas radim.
Otprilike izmjerim brašno, ovisno o tome koliku lopticu želim dobiti, imam svoju omiljenu čašu kojom ulijevam vodu, a sol nikad ne izostavljam. Važno je dugo mijesiti tijesto donjim dijelom dlana. I to u posudi u kojoj su se pomiješali svi sastojci. Mama nikad nije koristila radnu plohu u kuhinji, nego bi uvijek, kao da je znala, stavila savršen omjer sastojaka u posudu i zamijesila tijesto tako da u njoj ne bi ostalo nijedno zrno brašna. Tako me i učila. Govorila je: – Tijesto si savršeno zamijesila kad si pokupila sve brašno, a ono se više ne lijepi za posudu. Koliko sam samo loptica kvrgavog tijesta zamijesila prije nego što sam razvila vlastitu tehniku.
Taman kad bih pomislila da je najgore prošlo, na red bi došlo valjanje i razvlačenje tijesta. Oklagija je zapravo sinonim za valjak, bez obzira na veličinu ili oblik.
Ja se za valjanje jufke koristim oklagijom “uradi sam” koju mi je otac napravio od drške metle. Cilj je imati što duži štap kako biste jufku mogli što tanje razvaljati, budući da ona svakim pokretom postaje sve veća i veća. U jednom ćete trenutku primijetiti kako sredina jufke vrlo dobro napreduje, ali krajevi ostaju ipak malo deblji. Tada rukom lagano razvucite jedan dio ruba jufke, namotajte ga pažljivo na oklagiju i nastavite motati do kraja kruga. I tako dok ne obiđete cijelu kružnicu.
Čini se komplicirano, ali zaista nije. To ionako uvijek možete učiniti koristeći se samo rukama. Jufka se uvijek razvlači od sredine prema krajevima i, prije nego što je počnete razvlačiti, bitno je ostaviti je nauljenu da se odmori barem petnaest minuta. To će uvelike pomoći.
Također, temperatura je vrlo važna. Ako je u prostoriji u kojoj razvlačite jufku hladno, ona će biti neposlušna i jako se teško razvlačiti, bez obzira na to koliko ste je ostavili da se odmara. Ako je pak pretoplo, pod rukom će vam se činiti previše krhka i pomalo gnjecava te će lako pucati. Ali ne brinite se, poanta izrade dobre pite nije u tome da vam jufka baš nigdje ne popuca. To su sitne greške koje u procesu motanja vrlo vješto možete sakriti.
Gledajući svoju majku, primijetila sam da svaku pitu mota na drugačiji način. Krumpiruša se uvijek pekla u okrugloj tepsiji u obliku velikog puža, a bučnica (ili bundevara, kako je ona zove) uvijek na trake u tepsiji u obliku pravokutnika. Jajuša se uvijek slagala, a nikad motala, maslanica također. Burek se uvijek motao u pužiće, a oblik tepsije nije bio bitan. I kod mojih teta i baka uvijek je bilo tako i nikome nije padalo na pamet promijeniti načine. Baka bi mi govorila: – To se jednostavno tako radi. Naravno, kasnije sam u razgovoru s majkom saznala da se i burek nekada slagao s listovima kora ili motao u jedan veliki puž, bučnica također. Ovisno o tome u kojem se dijelu Bosne nalazite, načini motanja se razlikuju, a još više ovisno o tome u kojoj se kući nalazite. Ja nekako po inerciji uvijek motam na način na koji je to činila moja baka.
Kako bi moj otac rekao: – Nije me bilo briga kako je motana, glavno da sam je mogao primiti u ruku na putu do nogometnog igrališta a da mi sav nadjev ne klizne kroz ruke.
Pita se mota uz pomoć stolnjaka na kojemu se i valja. Malo nadjeva na rubove, par pokreta rukom i jedan velik i pažljiv pokret stolnjakom. Cilj je dobiti velike “zmijice” koje možete oblikovati u pužiće ili jednostavno tako staviti u tepsiju i ispeći. Bez ikakve namjere da zvučim pretenciozno, moram napisati kako nikad nisam jela burek u piteriji, restoranu ili pekari. U mojoj kući pita je vikend-poslastica, nerijetko svi sudjeluju u njezinoj izradi, a nikad ne napravimo samo jednu.
Predstavlja mi nešto posebno i nemam je potrebu jesti ako nisam sudjelovala u njezinoj pripremi. Ali ljudi oko mene redovito kupuju pite i najčešće se žale na to da su premasne. Pita nikada ne smije biti masna, jedino ulje koje je potrebno jest ono na dnu tepsije koje stavljate kako se jufka ne bi za nju zalijepila. Pita je na koncu pečenja mekana ne zbog ulja, nego zaljeva.
Svaka pita ima svoj zaljev. Burek od mesa zalijeva se temeljcem, idealno goveđim ili junećim. Moja ga je baka vrlo često znala preliti i s malo domaćeg maslaca rastopljenog u vodi. Krumpiruša se zalijeva na isti način, dok se sirnica, bučnica i jajuša prelijevaju mlijekom. Cilj je jufku učiniti mekanijom, zato se pita nakon pečenja prelijeva zaljevom i ostavlja u ugašenoj pećnici još pet minuta dok ne upije svu tekućinu. Moja je baka pekla pitu u peći na drva (fijakeru) i cijeli je taj proces trajao puno kraće nego što je meni danas potrebno.
Nikad nisam voljela sirnicu, ali sam zato jajušu obožavala. Ovu tradicionalnu pitu još nazivaju razljevuša ili tijepeka. Priprema se tako da se razvučena jufka reže na manje listove i slaže u tepsiju naizmjenično sa smjesom od jaja, mlijeka i vrhnja. Ključ dobre jajuše su suhe kore jufke. Moja ih je baka sušila na staroj peći na drva tako da ih je stavljala na ravnu užarenu plohu samo nekoliko sekundi s jedne i druge strane.
To je zato da dobije konzistenciju mlinaca, nego samo kako ne bi trebala čekati da se jufka sama od sebe osuši na stolu na kojem ju je razvukla. Ja danas, kad radim jajušu, ostavim razvučenu jufku da se suši na sobnoj temperaturi dok ne osjetim da su se rubovi jufke potpuno sasušili, da ih gotovo mogu izmrviti rukom. Ovo je bitno jer pita nakon pečenja bude prozračna, a listovi jufke se ne zbiju i na koncu ne završite s hrpom slijepljenog tijesta. Nadjev ne može biti jednostavniji, a idealno je imati domaća jaja, kajmak i mlijeko. Kad se samo sjetim da se nakon pečenja dio nadjeva zalijepi za tepsiju i poprimi zlatnožutu boju, odmah mi krene slina. Ista se tehnika koristi prilikom izrade maslanice, takozvane prazne pite koja se “puni” rastopljenim domaćim maslacem.
Da, vrlo važna stvar! Pita se uvijek jede iz tepsije, bilo da se radi o bureku, krumpiruši, jajuši, sirnici, bučnici, maslanici, zeljanici… Pribor za jelo se koristi u minimalnim količinama, možda samo da žlicom odredite “granicu” komada koji ste namijenili sebi pa nastavljate jesti rukama. Baš svaki put kad sam pitu jela kod bake čak nisam ni sjedila za stolom.
Ona bi stavila veliki šareni stolnjak na sredinu dnevnog boravka, a u centar njega tepsiju s pitom. Svi bismo okružili “mjesto zločina” i počeli definirati svoje “granice”. Pita bi nestala u tren oka. Prije nego što bi je poslužila, ostavila bi je na pragu ulaznih vrata da se ohladi.
Inače, to je bio omiljeni hobi moga oca i njegovih prijatelja: nakon dugog dana igranja nogometa na užarenom suncu na obližnjem igralištu, krenuli bi u izvidnicu. Na čijem se pragu hladi pita? Da ne ističem očito, rijetko kome se dalo trčati za malim mulcima koji su ukrali pitu s praga, jednostavnije je bilo napraviti novu. Ipak, tepsija bi uvijek bila vraćena vlasniku. Tako bar on tvrdi.
Ako je nadjev koji stavljate na jufku vruć, ona će odmah puknuti. Zato svaki nadjev treba ohladiti.
Kako biste se uvjerili da je ulje ravnomjerno raspoređeno po jufki, krajeve kružnice naizmjenično savijajte prema centru i ponovno vratite na staro mjesto. Na taj način će ulje doći i do rubova jufke.
Ako vam stol nije dovoljno velik pa niste rubove jufke uspjeli dobro razvući, otrgnite ih. Ako ih ne otrgnete i tako nastavite motanje pite ostati će vam predebeli i nepečeni.
(Slobodna Dalmacija)
Američki policajac Brajan Siknik preminuo je sinoć od posledica povreda zadobijenih tokom dežurstva za vrijeme sukoba koji su se dogodili kada su nasilne pristalice Donalda Trumpa upale u zgradu Kongresa, saopštila je policija, prenosi AP.
U saopštenju se navodi da je Siknik odgovorio na nerede u srijedu i da je povrijeđen u sukobu. On je poslije zadobijenih povreda prebačen u lokalnu bolnicu gdje je podlegao povredama. Policija će istražiti smrt policajca. Siknik je peta žrtva nasilja koje se dogodilo kada su nasilne pristalice odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa upale u Kongres 6. januara.
Žena koja su policajci ranili u srijedu u Kongresu kasnije je podlegla povredama, a ostale tri osobe su stradale usljed "medicinskih problema" povezanih s upadom Trampovih pristalica u zgradu parlamenta.
Nasilni upad dogodio se tokom procesa potvrđivanja rezultata američkih predsjedničkih izbora održanih u novembru prošle godine. To je prvi put od 1812. godine kada su britanske trupe zapalili Capitol Hill da se dogodio nasilni upad u zgradu Kongresa.
Tokom upada u zgradu Trampove pristalice su uzvikivale “Želimo Trumpa”. Kongres je evakuisan, a jake policijske snage uz Nacionalnu gardu raspoređene su u Washingtonu. Pojedini nasilni demonstranti ušli su i u prostorije Senata, razbijali prozore, a snimci CNN-a pokazali su jednog od Trampovih pristalica kako sjedi na stolici predsjedavajućeg Senata.
Najmanje 68 osoba uhapšeno je kao rezultat nasilja koji se desio ispred i u Capitol Hillu. U četvrtak, dan nakon što su njegove nasilne pristalice upale u zgradu Kongresa dok su članovi potvrđivali Bidenovu pobjedu odlazeći američki predsjednik Donald Trump priznao je da će Joe Biden biti naredni predsjednik.
Tramp koji je još u četvrtak ujutro nastavljao sa tvrdnjama da je prevaren na izborima, rekao je da će se sada fokusirati na osiguranje glatkog prenosa moći na Bidenovu administraciju, u video izjavi objavljenoj na Twitteru gdje je dan ranije bio blokiran na 12 sati.
“Nova administracija imaće inauguraciju 20. januara”, rekao je Tramp u videu.
Poslije objavljivanja rezultata u svih 50 saveznih država i Distriktu Columbia Joe Biden dobio je 306 elektorskih glasova u Kongresu. Potpredsjednik Majk Pens, koji je kao predsjedavajući Senata nadzirao postupak certifikacije, potvrdio je Kongresu da su od 538 glasova Elektorskog koledža Joe Biden i Kamala Harris dobili 306, a Donald Tramp i Mike Pence 232 - što odražava rezultate predsjedničkih izbora u novembru 2020.
"Najava stanja glasanja od strane predsjedavajućeg Senata smatraće se dovoljnom za izbor predsjednika i potpredsjednice Sjedinjenih Država, čiji mandat počinje 20. januara 2021. godine", rekao je Pence.
(RSE)