Slovenija i Hrvatska otvoriće granicu u maju za vlasnike nekretnina na drugoj strani, a u junu i za sve turiste.

To je rezultat dogovora ministra zdravstva Slovenije Zdravka Počivalšeka i hrvatskog ministra turizma Garija Kapelija, koji su se usaglasili o otvaranju granica i oživljavanju turizma u dvije faze.

Prva bi mogla započeti do kraja maja, kada će se recipročno omogućiti prelazak granice za vlasnike nekretnina i plovila u drugoj državi, a u drugoj fazi, koja bi mogla da počne najvjerovatnije u drugoj polovini juna biće puštena i druga turistička putovanja.

Prijedlozi će biti dati na odobrenje vladama dvije države, izvijestila je RTV Slovenije, preneo je Tanjug.

Slovenci imaju oko 110.000 privatnih nekretnina i plovila u svom vlasništvu u Hrvatskoj.

„Sada će im bilo dopušteno da posjete svoje lejtne rezidencije”, rekao je Počivalšek.

Počivalšek je rekao novinarima da Slovenija i Hrvatska imaju dobru epidemiološku situaciju, koja omogućava razmišljanje o postepenom otvaranju turizma.

Prije otvaranja granica, kako je rečeno, biće potrebno sastaviti protokol o prelasku granice i dolasku i boravku na turističkom odredištu za šta će biti zadužena zdravstva obje države.

U Hrvatskoj je prošle godine bilo gotovo 1,6 miliona posjeta Slovenaca koji su ostvarili nešto manje od 11 miliona noćenja.

Gradonačelnik Gračanice Nusret Helić juče  je potpisao ugovor sa USAID-om u vrijednosti od 50.000 KM.

Podrška Fonda namijenjena je razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća kao i seoskih domaćinstava žena žrtava nasilja, samohranih majki, nezaposlenih mladih žena mlađih od 35 godina, žena s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, te žena koje su na neki drugi način marginalizirane, doprinoseći konkurentnosti lokalnih ekonomija i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje teško zapošljivih kategorija.

“Danas nastavljamo sa našim naporima da osiguramo ekonomske prilike ženama, posebno marginaliziranim ženama. Žene vrlo često imaju izvrsne ideje za posao, a rijetko ih mogu realizirati zbog nedostatka resursa ili drugih ograničenja. USAID radi u partnerstvu sa 9 novih lokalnih zajednica na uspostavljanju trećeg ciklusa našeg fonda za pomoć marginaliziranim ženama za razvoj preduzetništva. Udruživanjem sredstava iz ovih lokalnih zajednica u BiH uspostavit ćemo fond vrijedan skoro 500.000 KM, kako bismo pomogli desetinama žena da pokrenu vlastiti posao”, izjavila je Nancy J. Eslick, direktorica misije USAID za BiH i dodala da će po završetku trećeg ciklusa USAID osigurati podršku za više od 200 žena u 27 zajednica u BiH.

Fond za podršku razvoju marginaliziranih grupa žena bit će dostupan u devet zajednica: Bratunac, Čapljina, Gračanica, Jajce, Milići, Modriča, Osmaci, Srebrenik, Vlasenica.

Nakon potpisivanja ugovora, svih devet jedinica lokalne samouprave će uz podršku USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama raspisati javne pozive na koje se mogu prijaviti žene zainteresirane za pokretanje i razvoj svojih biznisa.

(akta.ba)

Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka u Federaciji, dostigli su na kraju 2019. iznos od 19,4 milijarde KM. Ostvareni je rast u iznosu od 1,8 milijardi KM ili 10,3 posto, u odnosu na godinu ranije, sa učešćem od 80,2 posto u ukupnoj pasivi.

Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, povećani su za 769,3 miliona KM ili 8,7 posto i iznose 9,6 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa, depoziti stanovništva iznose 9,9 milijardi maraka, dok su depoziti pravnih lica oko 9,5 milijardi, piše Biznisinfo. Samo u prošloj godini depoziti stanovništva porasli su za skoro milijardu KM, jer su na kraju 2018. iznosili devet milijardi.

Inače, u FBiH je na dan 31. decembar 2019. godine poslovalo 15 komercijalnih banaka, sa 533 organizaciona dijela, u kojima je bilo zaposleno ukupno 6.659 osoba, prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosila je 24,2 milijarde KM i za 2,1 milijardu KM ili 9,6 posto je bila veća u odnosu na godinu ranije.

Profit 273,9 miliona KM

Posmatrajući osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utiču na poziciju likvidnosti banaka, može se zaključiti da je likvidnost bankarskog sektora u FBiH sa 31. decembrom 2019. godine zadovoljavajuća.

Na nivou bankarskog sektora u FBiH, prema izvještajnim podacima banaka, iskazan je pozitivan finansijski rezultat – dobit u iznosu od 273,9 miliona KM, što je za 17,7 miliona KM ili 6,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Sve banke, osim jedne, iskazale su dobit u poslovanju.

Ukupni kapital banaka u FBiH iznosi 3,1 milijardu KM, što je za 160,3 miliona KM ili 5,4 posto više u odnosu na kraj 2018. godine, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde KM.
Regulatorni kapital iznosi 2,7 milijardi KM i povećan je za 211,3 miliona KM ili 8,5 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Stopa regulatornog kapitala bankarskog sektora FBiH iznosi 17,9 posto i za 0,4 procentna poena veća je u odnosu na kraj 2018. godine, odnosno za 5,9 procentnih poena od zakonom propisanog minimuma od 12 posto.
Rizična aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosi 19,6 milijardi KM i za 1,1 milijardu KM ili 6,1 posto je veća u odnosu na kraj 2018. godine.

Rast kredita

Krediti, sa učešćem od 62,8 posto u strukturi ukupne aktive, zabilježili su rast u odnosu na kraj 2018. godine u iznosu od 895,1 milion KM ili 6,2 posto, tako da iznose 15,2 milijarde KM.

Rast kredita ostvaren je kod kredita odobrenih stanovništvu, privatnim preduzećima, javnim preduzećima, bankarskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama, a smanjeno je kreditiranje vladinih institucija i ostalih sektora.

Krediti odobreni pravnim licima ostvarili su rast za 348,8 miliona KM ili 4,7 posto, tako da iznose 7,8 milijardi KM, sa učešćem u ukupnim kreditima od 51,4 posto. Krediti dati stanovništvu imaju rast za iznos od 546,3 miliona KM ili 8 posto, sa učešćem u ukupnim kreditima od 48,6 posto i iznose 7,4 milijarde KM.

Učešće NPL-a je smanjeno sa 8,5 posto na 7,6 posto, kao rezultat kreditnog rasta, aktivnosti na naplati i izvršenog otpisa.
Novčana sredstva iznose 7,6 milijardi KM ili 31,6% ukupne aktive i veća su za jednu milijardu KM ili 15,9 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Ulaganja u vrijednosne papire sa 31.12.2019. godine iznose 1,5 milijardi KM, sa učešćem u aktivi od 6 posto i povećana su u odnosu na kraj 2018. godine za 11,6 posto.

(biznisinfo.ba)

Povodom 1. maja - Međunarodnog praznika rada upućujemo iskrene čestitke građanima općine Tešanj, kao i građanima Bosne i Hercegovine. Iskreno želimo da i ovaj praznik provedete u vedrom raspoloženju, pridržavajući se propisanih mjera Kriznog štaba FBiH.

Neka ovo bude i prilika da se prisjetimo nedavnog praznika - Dana planete Zemlje i da u sklopu obilježavanja nastupajućih prvomajskih praznika pokažemo visoku ekološku svijest, ljubav i brigu za okolinu u kojoj živimo.

Posljednjih nekoliko sedmica primjetan je povećan broj građana koji posjećuju šljakište u naselju Divkovići nedaleko od Tuzle, piše Tuzlanski.ba.

Brojni građani posljednjih dana postavljaju fotografije sa ovog lokaliteta uz šaljive opise da se zbog boje vode radi o “tuzlanskim Maldivima”

Na prvu se čini kao mjesto idealno za boravak na otvorenom, za stvaranje odličnih fotografija za profile na društvenim mrežama. Međutim, stručnjaci su pronašli visoku koncentraciju nikla, kroma, arsena i drugih po život opasnih metala u vodi, zraku i zemljištu u njihovoj blizini.

Voda i okolna zemlja tog područja sadrži ogromnu koncentraciju otrovnih materija koji su uzročnici za čak 17 smrtnih slučajeva u tom naselju u svega dvije godine.

"Mi imamo ozbiljan problem da spriječimo ljude da ne obrađuju parcele na deponiji. Oni ne bi trebali prije svega ulaziti tu jer postoji tabla upozorenja“, još 2015. godine za CIN upozorio je direktor TE „Tuzla“ Izet Džananović.

Uprkos mjerama zabrane okupljanja, lokalno stanovništvo u Foči jutros je počelo sa blokadom izgradnje malih hidroelektrana (MHE) Bjelava i Mala Bjelava, a pridružili su im se i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka BiH.  Na blokadi se okupilo više od dvadeset mještana koji su spriječili radnike da priđu mašinama i nastave sa nelegalnim radovima.

Nelegalnu izgradnju ovih MHE, firma "Srbinjeputevi" d.o.o. iz Foče počelo je u situaciji kada je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan, što je izazvalo revolt lokalnog stanovništa.

“Mi smo ovdje odrasli i ova rijeka nas je odgojila. Ovdje smo naučili plivati i želimo da spriječimo dalje uništavanje naše životne sredine. Zahvalio bih se ljudima koji su došli da nas podrže i poručio svima da mi od Bjelave nećemo odustati”, izjavio je mještanin Miloš Vujičić.

Lokalno stanovništvo u njihovim zahtjevima podržale su i druge organizacije koje se u svojim opštinama bore za očuvanje rijeka. Među njima su bili i predstavnici Udruženja građana “Eko Centar” iz Višegrada.

"Došli smo na poziv naših saboraca za zaštitu rijeka. Ovdje je na djelu kršenje svih prava i veliki zločin protiv prirode i nas ljudi", izjavio je Dejan Furtula, predsjednik “Eko Centra”.

Odmah po zaprimanju informacija o početku gradnje MHE Bjelava i Mala Bjelava, iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS upućen je zahtjev za uvid u ekološke, građevinske i urbanističke dozvole izdate za pomenute hidroelektrane.

Ministarstvo je dostavilo odgovor u kojem jasno stoji kako nisu vođeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenju, na osnovu čega su u Centru za životnu sredinu, u ime Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odlučili da podnesu krivičnu prijavu protiv osumnjičenog privrednog subjekta.

"Zahtijevamo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske da pokrene istražni postupak protiv investitora koji uveliko gradi bez potrebnih dozvola. Smatramo da činjenje krivičnog djela ne smije ostati nekažnjeno, a pogotovo ne u slučaju kada neko koristi ovakvu situaciju, prouzrokovanu pandemijom korona virusa, kako bi nelegalno gradio", izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Pored podnošenja krivične prijave, iz Koalicije zahtijevaju od Urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove hitan inspekcijski nadzor nad procesom izvođenja radova na rijekama Bjelava i Mala Bjelava.

"Kada nadležna inspekcija ustanovi da su naše tvrdnje tačne, a po osnovu odgovora nadležnog ministarstva i foto dokumentacije koju smo im dostavili, od njih zahtijevamo da postupe u skladu sa Zakonom i njihovim ovlaštenjima te da zaustave ove nelegalne radove na ovim dvjema rijekama", kazao je Orlić.

U međuvremenu, mještani lokalnih zajednica u kojima se grade male hidroelektrane na rijeci Bjelavi poručuju da neće odustati od svoje borbe i neće dozvoliti da privatni interes bude iznad zakona i javnog interesa.

(akta.ba)

Hiljade britanskih radnika moraće ove godine da se uključe u poljoprivredne poslove tokom žetve, pošto sezonski radnici ne mogu da dođu iz drugih dijelova Evrope zbog pandemije virusa korona, saopštio je danas ministar za okolinu Džordž Justis.

On je rekao da, u normalnim okolnostima, oko 30.000 ljudi godišnje dođe u Britaniju, uglavnom iz zemalja EU, da bi obavljali sezonske poljoprivredne poslove, a da ih je sada tu samo trećina.

"Biće nam potreban značajan broj Britanaca, naričito onih koji su privremeno ostali bez posla. Imaće šansu ako to žele", rekao je Justis Radiju BBC.

On je dodao da postoji veliko interesovanje od onih koji žele ovo da rade i naglasio da su potrebne "desetine hiljada ljudi" za ove poslove.

Vrhunac sezone je krajem maja i početkom juna, dodao je ministar.

Petoro Dobojlija kod kojih je u protekla 24 časa otkriveno da su pozitivni na virus korona su kontakti četvoro od ranije zaraženih zdravstvenih radnika, uposlenika dobojske bolnice "Sveti apostol Luka".

"To su porodični neki klasteri koji su već definisani sa naše strane, oni su u izolaciji tako da ne očekujemo dalje širenje od njih", izjavio je Mladen Gajić, direktor ove zdravstvene ustanove, te dodao da će svi kojima je  potvrđen virus korona biti smješteni u bolnicu u kojoj je već hospitalizovano šestoro zaraženih i pet sumnjivih.

"Od tih šest koji su pozitivni čekamo danas u toku dana, eventualno ujutru da dođe drugi test, ako dođe negativan, oni idu na kućno liječenje, tako da od ovih šest koji se trenutno vode kao zaraženi, već sutra bi mogli smanjiti na tri, ali ćemo zato primiti nove slučajeve koji su registrovani u našoj zajednici", navodi Gajić.

On je kazao da se nastavlja testiranje svih zaposlenih na dva odjeljenja, Internom i Neurologiji, gdje su se ranije zarazile dvije medicinske sestre, jedan anestetičar i jedan ljekar.

"Rezultati koji su došli za prvu grupu koju smo radili sa Internog, to je 12 naših radnika su negativni testovi, što nam je izuzetno drago jer je ta lična, zaštitna oprema koji su oni koristili dala svoj učinak", kaže Gajić, kojem je danas uručena donacija dobojskog Američkog kutka u vidu 70 vizira za radnike bolnice.

Klinička slika zaraženih je srednja, navodi direktor bolnice, niko trenutno u Doboju nije u teškom stanju, pa nije bilo potrebe da se stavi u upotrebu respirator, ali je jedan radnik bolnice prebačen u Banjaluku.

"Mi smo imali potrebu za stavljanje jednog pacijenta na respirator, to je naš radnik, njega smo uputili na Klinički centar i on je tamo već smješten. I on je bolje, oporavlja se, tako da za sada nemamo teških kliničkih slika", kazao je Gajić.

(Nezavisne)

Gotovo trećina Amerikanaca izgubila je posao ili prihode zbog korona virusa, a talas otkaza posebno je teško pogodio one s nižim primanjima, pokazalo je najnovije istraživanje Galupa.

Ukupno je 30 posto ispitanika u anketi Galupa navelo da je epidemija negativno uticala na njihovo radno mjesto, odnosno na njihove finansije.

Deset posto ispitanih ima status privremeno otpuštenih, pri čemu 85 posto smatra da će se vratiti na staro radno mjesto, pokazalo je istraživanje, objavljeno prošle sedmice.

Četvrtina ispitanika navela je da su im se primanja smanjila, a svaki šesti radi kraće nego pre.

Među onima s nižim primanjima trajno je bez posla ostalo četiri posto ispitanika, dok je takva sudbina zadesila dva posto u ukupnom broju ispitanih, pokazuje istraživanje, javlja Hina.

Među onima s godišnjim primanjima nižim od 36.000 dolara otpušteno je 14 posto, a njih 32 posto ostalo je bez prihoda.

Galupova anketa sprovedena je putem Interneta od 13. do 19. aprila na slučajnom uzorku od 5.725 punoljetnih građana SAD.