A.A.
Organizacija “Aegis Trust”, zadužena za upravljanje Memorijalnim centrom Kigali u Ruandi koji je posvećen istraživanju i sjećanju na genocid nad Tutsima, sutra će, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica, realizirati online diskusiju “Od Kigalija do Srebrenice: Kako se sjećamo genocida?”.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić naglašava da su zaposlenici Centra godinama imali priliku da učestvuju na seminarima i programima gdje bi se susretali s kolegama iz Ruande, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.
– Međutim, ono gdje smo zaostajali bila je zvanična saradnja dvije institucije i to želimo sada promijeniti. Zanimljivo, to je sve nekako krenulo tako što je Memorijalni centar Srebrenica obilježio 26 godina od Kwibuke, genocida nad Tutsima, a onda je do nas stigao video ‘Aegis Trusta’ sa njihovom porukom saosjećanja za Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – 11. jula. Mislim da smo predugo čekali na ovo, ali nikad nije prekasno za iskorak – kazao je Suljagić.
On je pozvao sve zainteresirane da se uključe u online diskusiju zakazanu za nedjelju, 19. jula u 20 sati.
– Važno je da pokažemo interes za saradnju, ali je još važnije da naši prijatelji u Ruandi razumiju da osjećamo njihovu bol i da želimo saznati više. Lekcije iz genocida u Ruandi i Bosni su često učene nekako razdvojeno. Vrijeme je da te teme povežemo, važno je i zbog očuvanja vrijednosti koje nosi međunarodno krivično pravo i trajna borba slobodnog svijeta protiv nekažnjivosti genocida – zaključio je Suljagić.
(Fena)
Na isplatu otpremnine, jer su nezakonito dobili otkaz na poslu zbog nacionalne pripadnosti 1992. godine, na teritoriji sadašnjeg bh. entiteta RS, čeka 7.352 osobe, a bošnjački predstavnici vlasti ukazuju da se taj proces odvija neprihvatljivo sporo.
Iz nadležnog ministarstva u RS su priznali da se isplata otpremnina vrši prema redoslijedu donošenja rješenja, a “trenutno se vrši isplata prema rješenjima donesenim u 2013. godini”.
Za spomenuti broj osoba, mahom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, priznato je pravo na otpremninu, a za te namjene je u budžetu potrebno obezbijediti sredstva u iznosu od 16.212.340,70 KM, (iznos utvrđen na osnovu prosjeka plate u RS od 953 KM za prva tri mjeseca ove godine).
Po podacima entitetskog Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, u periodu od 2003. do 31. maja ove godine, nadležna komisija je riješila 37.495 zahtjeva za isplatu otpremnina, što u odnosu na ukupan broj od 58.658 zaprimljenih i do sada evidentiranih zahtjeva u bazi podataka iznosi 63,92 posto.
U navedenom periodu Komisija je donijela 17.114 rješenja o priznavanju prava na otpremninu, 10.129 rješenja o odbijanju zahtjeva za njihovu isplatu, 10.087 zaključaka o odbacivanju zahtjeva i obustavi postupka, a 165 predmeta je proslijeđeno na nadležno postupanje drugom organu.
Iz resornog ministarstva su naveli da je u navedenom periodu drugostepeni organ donio 735 rješenja o uvažavanju žalbe i priznavanju prava na otpremninu.
Tako da je ukupan broj rješenja o priznavanju prava na otpremninu 17.849.
Po evidenciji iz baze podataka, u periodu od 2007. godine, od kada su počele prve isplate otpremnina, do 31. maja ove godine, ukupno je isplaćeno 10.497 osoba prema rješenjima kojima je priznato pravo na otpremninu u novčanom iznosu od 19.890.837,55 KM.
Da su zadnje isplaćene otpremnine po rješenjima od prije osam godina, upozorio je na nadavnoj sjednici Narodne skupštine RS Senad Bratić, u ime Poslaničke grupe “Zajedno za BiH”.
Nedovoljna sredstva za otpremine bila su i razlog da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS ranije stavi veto na rebalans ovogodišnjeg budžeta, u kojem je za te namjene planirano svega milion KM.
Sva lica koja su smatrala da im je nezakonito prestao radni odnos, u smislu odredbe člana 152. Zakona o radu u RS, imala su pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona (period od 16.11.2000. godine do 16.02.2001. godine), Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.
Prve isplate otpremnina su počele 2007.godine.
Rješenja o priznavanju prava na otpremninu sadrže koeficijent u rasponu od 1,33 do 3,00, a ne tačan novčani iznos sredstava, i po tim rješenjima otpremnina se obračunava i isplaćuje prema prosjeku plaće u RS u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem se vrši isplata otpremnine.
(Fena)
Kompanija Twitter saopštila je danas da se na meti nedavnog hakerskog napada našlo 130 naloga na toj društvenoj mreži, a da su nepoznati napadači uspjeli da preuzmu kontrolu nad 45 naloga, sa kojih su potom, pokušavajući da prevare druge korisnike Twittera, pozivali na vršenje transakcija u kriptovaluti "bitkoin".
Prema javno dostupnim podacima o "bitkoinu", oni su na taj način stekli iznos u protivvrijednosti više od 100.000 dolara, navodi Rojters.
Među onima čiji su nalozi preoteti bili su predsjednički kandidat na izborima u SAD Džo Bajden, američka televizijska zvijezda Kim Kardašijan, bivši predsjednik SAD Barak Obama, milijarder Ilon Mask, reper Kanje Vest, osnivač "Amazona" Džef Bezos, investitor Voren Bafet, suosnivač Microsofta Bil Gejts, a isto se dogodilo i sa zvaničnim nalozima kompanija Uber i Apple
Twitter je naveo da su hakeri mogli da steknu uvid u lične podatke korisnika 130 napadnutih naloga, kao što su elektronske adrese i brojevi telefona, kao i da su im, u slučajevima kada su uspeli da potpuno preuzmu nečiji nalog, bile dostupne i druge informacije, ali se u saopštenju kompanije ne precizira o kakvim informacijama je riječ.
Napad, koji se dogodio u srijedu, omogućen je manipulacijom čija je žrtva bila mala grupa zaposlenih u kompaniji Twtiter, preko koje su hakeri uspeli da ostvare pristup internim alatima za podršku, navodi se u saopštenju.
(N.N.)
U Novom Pazaru prethodnog dana, prvi put nakon mjesec dana, nije bilo preminulih od posljedica virusa korona, kaže koordinator bolnice u Novom Pazaru Mirsad Ðerlek i navodi da je situacija u tom gradu pod kontrolom.
Kako prenosi Tanjug, Ðerlek je u uključenju za TV Pink naveo da je stanje u Sjenici još ozbiljno i da je trenutno u Novom Pazaru 65 pacijenata iz Sjenice, a da je stanje u Tutinu "bolje nego što je bilo, ali daleko od dobrog".
On je rekao da podatak da jučer nije bilo preminulih od virusa korona u Novom Pazaru ne smije da zavara i da je potrebna maksimalna ozbiljnost i pripremljenost za neki talas koji može da iznenadi.
Naveo je da je to što jučer nije bilo umrlih "važno za moral kod zdravstvenih radnika, koji se bore u skafanderima, a moral im je podignut na veći nivo jer se vide rezultati".
‘Sve zavisi od građana’
"Možemo da kažemo da je situacija u Novom Pazaru pod kontrolom. Zdravstveni sistem Srbije pokazuje da je spreman da se bori protiv ove opake bolesti. Apelujemo na građane u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu da se pridržavaju epidemioloških mera. Ovu borbu ne možemo dobiti bez građana”, poručio je Ðerlek.
Ohrabrujuće je, kaže, jer se veliki broj zdravstvenih radnika koji je bio zaražen vraća na posao, te naveo da je saradnja sa kolegama ljekarima iz cele Srbije i regiona fantastična.
Primjena mjera, navodi Ðerlek, dala je rezulatate, ali još nije zadovoljan i poziva građane da se još više pridržavaju mjera.
"Koliko god da se mi borimo ovde i dajemo sve od sebe, sve zavisi od naših sugrađana. Ovo je ozbiljna bolest koja odnosi živote", rekao je Ðerlek.
Naveo je da su jutros u Novi Pazar stigla dva saniteta iz Ministarstva zdravlja koja vrše dezinfekciju unutar vozila.
"Sa tim sanitetima i onima koji su došli iz dijaspore, pokušavamo da uspostavimo bolju vezu sa Tutinom i Sjenicom da se tu ne desi da neko izgubi život", rekao je Ðerlek.
Pula: Osam novih slučajeva zaraze korona virusom
U Istri je potvrđeno osam novih slučajeva zaraze korona virusom, od kojih se kod njih petero radi o bliskom kontaktu s već potvrđeno pozitivnom osobom, izvijestio je u subotu županijski Stožer civilne zaštite.
"Tokom protekla 24 sata u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, ispitano je 142 uzoraka briseva na COVID-19, od kojih je osam pozitivnih. Kod pet osoba radi se o bliskom kontaktu s već pozitivnom osobom, jedan slučaj je uvezen odnosno radi se o dolasku iz Republike Srbije dok je kod dvije osobe u tijeku epidemiološka obrada", istaknuo je načelnik Stožera Dino Kozlevac.
Neslužbeno se doznaje kako od ukupno osam novozaraženih, petero ih je s područja grada Buzeta, jedna je osoba iz Labina, u jednom slučaju radi se o dolasku osobe iz Beograda, a u drugom o osobi iz Zagreba koja je stigla u Vodnjan.
Ukupno je u Istri do danas 76 zaraženih osoba od kojih se 21 osoba liječi u bolnici, a ostali kod kuće s tim da se toj brojci trebaju pridodati današnjih osam novozaraženih.
Dvije od tih osam osoba su već hospitalizirane u bolnici dok za ostale treba tek utvrditi njihovo stanje. Nezavisno o svakodnevnim novim slučajevima novozaraženih, situacija je pod kontrolom, utvrdio je Kozlevac dodavši kako se u mjerama samoizolacije u Istri nalazi 266 osoba.
(Al Jazeera)
Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 20.07.2020.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
Dana 20.07.2020.(ponedjeljak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Zanatski centra Jelah br.1155, od 09:30 do 14:00 sati
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 02 01 32.
Na području Zeničko-dobojskog kantona registrirano je oko 600 zaraženih koronavirusom, od kojih je oko 265 osoba aktivno zaraženo - saopćio je na današnjoj pres-konferenciji ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba tog kantona Adnan Jupić.
Do sada je u tom kantonu zvanično jedna osoba preminula od koronavirusa tokom bolničkog liječenja, dok je kod preminulog iz Tešnja prisustvo koronavirusa u tijelu utvrđeno tek nakon smrti.
"Imamo porast broja oboljelih ljudi, ali u poređenju sa našom okolinom, to je umjeren porast koji smo i očekivali. Sa novim ljudima koji pristižu i koji su oboljeli, raste i broj ljudi koji su ozdravili i koji se vraćaju svojim normalnom zadacima", kazao je Jupić.
On je istakao da su na današnjoj sjednici Kriznog štaba razmatrali higijensko-epidemiološku situaciju na području ZDK-a.
"Problem s kojim se mi susrećemo je pojava nedostatka testova. Zbog toga smo bili prinuđeni da pravimo reviziju načina testiranja, odnosno osoba koje po smjernicama idu na testiranje, a do rješavanja problema i da bismo obezbijedili testiranje osoba kod kojih postoji jasna medicinska indikacija za testiranje", kaže Jupić.
Nedostatak testova neće poremetiti proces komercijalnih testiranja za osobe kojima su PCR testovi neophodni za put u inostranstvo, jer bi, kazao je Jupić, time bile ugrožene i privredne aktivnosti.
S porastom broja pacijenata, najavljuje, najvjerovatnije će biti aktiviran i depadans Kantonalne bolnice Zenica (KBZ), odnosno izolatorij u Stacionaru kapaciteta od 80-ak kreveta. Covid odjeljenje oformila je i Opća bolnica Tešanja (OBT), pa Jupić vjeruje da će kapaciteti biti dovoljni za zbrinjavanje svih oboljelih od infekcije Covid-19.
KBZ još uvijek ima određene količine testova, koji zasad zadovoljavaju njihove potrebe.
"Uglavnom smo ograničeni na testiranja samo pacijenata koji su hospitalizirani u KBZ-u. Međutim, s obzirom na primjetno povećanje broja inficiranih pacijenata, sigurno će doći u pitanje potrošnja tih testova i u perspektivi moramo razmišljati na način da obezbjedimo dodatne količine. Svi smo se nadali određenoj količini još doniranih testova, međutim to ide prilično sporo i neizvjesno u ovom trenutku tako da smo mi pokrenuli proceduru za nabavku testova", ističe direktor KBZ-a Rasim Skomorac.
Na liječenju na Odjelu za Covid u KBZ-u sada se nalazi više od 50 pacijenata, kod kojih je primjetna i ozbiljnija klinička slika bolesti.
"To znači da će i angažman ljudi i svih drugih kapaciteta biti povećan i u budućem periodu. Možemo očekivati, s obzirom na nešto težu kliničku situaciju, da će i situacija sa tretmanom tih pacijenata biti ozbiljnija. Za sada smo kapacitirani i izvršavamo svoje zadatke", kaže Skomorac.
Na Covid odjeljenju OBT, kako je kazao direktor tešanjske bolnice Hasan Škiljo, trenutno se liječe 22 pacijenata. Dnevno imaju dva-tri prijema, ali isto toliko i otpuštaju kao izliječene.
"Trenutno imamo veliki zahtjev za testiranjem - kako medicinski indiciranih, tako i komercijalnih testova. Mi smo izvršili kadrovske i tehničke pripreme da osposobimo i drugu ekipu za testiranje, da bi povećali kapacitet, ali smo sada došli u apsurdnu situaciju da povećavamo kapacitet, a da nemamo testova za testiranje", kaže Škiljo.
On dodaje da su se sa zahtjevom za dodjelu testova obratili i Kantonalnom štabu civilne zaštite ZDK-a, ali i Federalnom štabu te da očekuju pomoć u tom smislu.
(Fena)
Grupa od 83 milionera zatražila je uvođenje većih poreza za najbogatije, i to “odmah” i “trajno” kako bi se doprinijelo oporavku nakon krize izazvane pandemijom virusa korona.
“Dok COVID-19 pogađa svijet, milioneri poput nas imaju suštinsku ulogu u izlječenju svijeta“, piše u otvorenom pismu, koje su, između ostalih, potpisali osnivač američke kompanije za proizvodnju sladoleda “Ben & Jerry”s” Džeri Grinfild i britanski reditelj Ričard Kertis.
Pismom, koje je objavljeno uoči sastanka ministara finansija G20 i vanrednog evropskog samita, pozivaju se vlade da povećaju poreze za ljude poput njih, i to “odmah i trajno”, prenosi sarajevski portal Indikator.
“Nismo mi ti koji se brinu o bolesnima na odjeljenjima intenzivne njege. Ne vozimo vozila hitne pomoći koja bolesnike dovode u bolnicu. Nismo ti koji pune police trgovina prehrambenih proizvoda ili dostavljaju hranu od vrata do vrata“, piše u pismu objavljenom na sajtu grupe “Milioneri za čovječanstvo”.
Međutim, kako dodaju, oni “imaju mnogo novca”.
“Novac je apsolutno potreban sada i biće potreban narednih godina za oporavak od krize, čije posljedice će “trajati decenijama” i mogle bi da “gurnu pola milijarde ljudi u siromaštvo“.
Ističe se da problemi koje je COVID-19 prouzrokovao i otkrio ne mogu da se riješe dobročinstvom, bez obzira na to koliko ono bilo velikodušno. Ukazuje se na to da šefovi vlada moraju da preuzmu odgovornost za prikupljanje potrebnih sredstava i njihovo pravedno trošenje, kako bi se “adekvatno finansirali zdravstveni sistemi, škole i bezbjednost stalnim povećanjem poreza najbogatijima na planeti, ljudima poput nas“.
Pandemija virusa korona dovela je do istorijske recesije širom svijeta zbog čega vlade troše milijarde na pomoć preduzećima koja su teško pogođena ekonomskom krizom.
Prema predviđanjime OECD-a, pad svjetskog BDP-a trebalo bi da dostigne najmanje šest odsto ove godine, a 7,6 odsto u slučaju drugog epidemijskog talasa, dok bi oporavak koji se očekuje za 2021. godinu bio 5,2 odsto, bez novog talasa virusa korona i 2,8 odsto ukoliko ga bude bilo.
Milijarderi poput Vorena Bafeta i Bila Gejtsa već godinama traže povećanje poreza.
Britanska vlada zabranila je britanskim teleoperaterima kupovinu antena i sve opreme za 5G mrežu koju proizvodu Huavej, javlja BBC.
Odluka važi od 31. janura pa nadalje, a osim toga teleoperateri moraju ukloniti svu opremu te kineske kompanije iz svojih mreža do 2027. godine.
Sekretar za digitalne poslove Oliver Dowden juče je u britanskom parlamentu saopštio tu odluku, prenosi Index.
Prošle godine je SAD uveo sankcije Huaveju, tvrdeći kako ta kompanija predstavlja nacionalnu prijetnju, što Huavej negira.
Dowden je rekao kako će ova odluka unazaditi uvođenje 5G mreže za godinu dana.
“Ova odluka nije bila lagana, ali je ispravna za naše mreže i za nacionalnu sigurnost i ekonomiju, sada ali i dugoročno”, rekao je.
Vlada na taj način želi da se udalji od Huaveja kao proizvođača opreme za 5G mrežu u toj zemlji. Ipak, u vladi vjeruju da će 5G uvesti kroz dvije godine.
Dowden je objasnio i da je rok za uklanjanje postavljen do 2027. godine jer zemlja ne želi da se oslanja samo na Nokiju kao jedinog proizvođača opreme.
Nakon što je u utorak crnogorski Institut za javno zdravlje u sistem unio rezultate 2.000 testova koji su ranije zbog manjeg kapaciteta laboratorija u Crnoj Gori poslani na analizu u Njemačku, Crna Gora je postala zemlja s najviše aktivnih slučajeva zaraze virusom korona u regiji.
Naime, rezultati su pokazali da je 475 od 2.000 testova analiziranih u Njemačkoj pozitivno na virus korona, a kada se njima doda 66 pozitivnih slučajava potvrđenih u crnogorskim laboratorijima dobije se ukupno 1453 aktivna slučaja ili 231 aktivni slučaj na 100.000 stanovnika.
Crnogorski mediji prenose da je u Sjevernoj Makedoniji aktivno 167 slučajeva na 100.000 stanovnika, u BiH 109, Albaniji 52, Hrvatskoj 28 i Sloveniji 13. U Srbiji je 66 aktivno oboljelih na 100.000 stanovnika, ali ta zemlja računa broj hospitalizovanih pacijenata oboljelih od virusa korona.
Evropska Unija je u utorak zbog pogoršanja epidemiološke situacije skinula Crnu Goru i Srbiju sa spiska trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja.
Čelnik nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović rekao je da ipak neće doći do drastičnih mjera, poput onih iz prvog talasa pandemije, kada su građani ostali u svojim kućama, a policijski sat je bio nakon 19 sati.
"Sada izlazimo da bi se radilo, jer se i privredom brani javno zdravlje", rekao je Simović i istakao da je ovo sad drugi način života sa epidemijom, "gdje smo izašli iz domova, gdje idemo na radna mjesta, ali ipak toliko toga moramo redukovati, moramo se distancirati, biti odgovorniji i disciplinovaniji“.
U prvom talasu epidemije virusa korona u Crnoj Gori bila su zaražena 324 pacijenta, ili skoro pet puta manje nego u drugom talasu koji je počeo sredinom juna. Prethodno se Crna Gora proglasila za prvu “korona free” državu u Evropi, proglasila je kraj epidemije te je otvorila granice.
Ukupan broj preminulih je 26, u prvom talasu devet, a u drugom 16, prenosi Hina.
(N.N.)
U poplavama uzrokovanim obilnim padavinama koje su zahvatile Južni Sulawesi, u Indoneziji, smrtno je stradalo 16 osoba, prenosi Anadolu Agency (AA).
Zvaničnici navode da se traga za još 23 osobe koje su nestale u poplavama. Povrijeđeno je deset osoba.
Navodi se i da su poplave pogodile više od 4.000 ljudi, te da su u toku akcije traženja i spašavanja.
U nevremenu koje je početkom godine pogodilo neke indonežanske gradove, uključujući i Džakartu, a koje je dovelo do poplava i pokretanja klizišta, smrtno je stradalo više od 60 osoba.
