Svako ko se odluči vratiti u domovinu dobija po 1.000 eura, ali se to ne odnosi na one koji su došli sa Balkana.

Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine

Vlada Austrije objavila je kako će udvostručiti iznos novca koji daje izbjeglicama i migrantima koji se odluče dobrovoljno vratiti kući, a ovo se tretira kao dio kampanje ubrzavanja repatrijacije približno 50.000 osoba koje su tražile azil u ovoj državi.

Svaki izbjeglica i migrant koji se iz Austrije odluči vratiti u domovinu dobit će 1.000 eura, umjesto 500 eura, koliko je država ranije davala, kazao je ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Sobotka, prenosi agencija AFP.

Ova šema, koja je napravljena u saradnji s grupama koje pomažu izbjeglicama, primarno za cilj ima "one osobe koje vjerovatno neće dobiti pravo dugoročnog boravka", istakao je ministar na konferenciji za medije u Beču.

Najgora izbjeglička kriza
Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine, tokom najgore izbjegličke krize koja je zadesila Evropsku uniju od Drugog svjetskog rata.

Približno 10.700 njih je napustilo Austriju prošle godine, uključujući 5.800 onih koji su to dobrovoljno uradili, pokazuju zvanični podaci.

"Prednost dobrovoljnog povratka je to što je on manje traumatičan", ističe Bernd Wachter iz austrijskog Caritasa, humanitarne organizacije Katoličke crkve koja blisko radi s izbjeglicama.

Međutim, novac se nudi samo onima koji budu među prvih 1.000 osoba koje se registriraju za povratak i koji su ranije predali aplikaciju za azil.

Primarno se odnosi na državljane Iraka, Irana, Afganistana i subsaharskih država, ali su isključeni oni koji dolaze sa Balkana.

(Al Jazeera)

Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu treću godinu zaredom, a 2016. je bila najtoplija godina dosad izmjerena.

Podaci dobiveni putem satelita pokazuju i da je arktički led nešto tanji nego u protekle četiri godine

Površina leda što prekriva Arktički ocean bila je zimus najmanja u zadnjih 38 godina, što je novi znak da se klimatske promjene ubrzavaju, upozoravaju znanstvenici.

Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu, i to treću godinu zaredom otkad su 1979. počela satelitska mjerenja, priopćili su NASA i Američki institut za snijeg i led (NSIDC).

Ovo nije neočekivano, budući da je 2016. bila najtoplija godina dosad izmjerena na planetu, obilježivši treću najtopliju godinu zaredom.

Natprosječna temperatura
Takvo što nije viđeno od 1880. kada se temperatura počela mjeriti.

Led na Arktiku u zimsko vrijeme imao je 7. ožujka površinu 14,42 milijuna četvornih kilometara, što je najveća površina u 2017. jer će se s dolaskom proljeća početi topiti, dodaju znanstvenici.

U 2015. najveća površina leda bila je 14,51 četvorni kilometar, a sljedeće godine 14,52 četvorna kilometra.

Znanstvenici u NSIDC-u pripisuju tu pojavu veoma toploj jeseni i zimi s temperaturom na površini Arktičkog oceana 2,5 Celzijeva stupnja iznad od prosjeka.

"Pratim arktičku klimu zimi već 35 godina i još nisam vidio ovo što se događa zadnjih godina", rekao je ravnatelj NSIDC-a Mark Serreze, prenosi Hina.

Usto, podaci dobiveni putem satelita CryoSat-2 Europske svemirske agencije (ESA) pokazuju da je arktički led nešto tanji nego u zadnje četiri godine.

Mogućnost novog rekorda
"Tako tanak led na početku toplog dijela godine najavljuje mogućnost novog rekorda u najmanjoj površini leda u rujnu", ističe Julienne Stroeve, znanstvenica u NSIDC-u.

Najmanja površina leda u rujnu prvi put je privukla pozornost znanstvenika 2005. kada je pala na neviđeno nisku razinu.

Sličan fenomen je zabilježen na južnoj polutci, gdje je plutajući led na Antarktičkom oceanu 3. ožujka dosegnuo dosad najmanju površinu od 2,11 četvorna km.

No, površina leda na Antarktičkom oceanu je jako promjenjiva, ističu znanstvenici, podsjećajući da je njegova najmanja površina dosegnula povijesni rekord prije samo dvije i pol godine.

 (Al Jazeera)

Afera globalnih razmjera koja je izbila poslije otkrića da je Brazil izvozio trulo meso posijala je strah i u BiH jer podaci nadležnih institucija pokazuju da su pošiljke sa mesom iz najveće zemlje Južne Amerike stizale i na naše tržište.
Naime, kako piše glassrpske, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH potvrdila je u ponedjeljak da je na tržište BiH uvezeno meso iz Brazila. Naveli su da su u 2016. godini na domaće tržište stigle 162 tone mesa iz Brazila u vrijednosti od 516.751 KM. Uvoz je nastavljen i u ovoj godini, a do 15. marta plasirano je 27 tona mesa iz Brazila u vrijednosti od 100.629 maraka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac rekao im je da sav otpad završava na našem tržištu.
Neuređena BiH idealna za švercere
"Meso iz Brazila koje je završilo u nekoj od zemalja Evrope sigurno je na kraju plasirano i građanima BiH. Velike količine tog sumnjivog mesa završavaju svake godine na našem tržištu. Ovo nije prvi put da se takvo nešto dešava, imali smo i slučajeve kada je meso kengura iz Australije uvezeno na domaće tržište", kazao je Usorac.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da je neuređena BiH dobra podloga za švercere mesa i trgovce koji i pošiljke najgoreg kvaliteta mogu da uvezu i pokvarene proizvode plasiraju domaćim građanima.
"Sasvim je moguće da je zaraženo meso iz Brazila završilo u nekoj od susjednih zemalja i na kraju prepakovano izvezeno u BiH. To me uopšte ne bi čudilo kad znam šta se dešava", kazao im je Maljčić.
Kako podsjećaju, policija u Brazilu otkrila je da su najveći izvoznici prodavali pokvarenu govedinu i živinu s falsifikovanim inspekcijskim potvrdama. Brazil, koji je vodeći svjetski izvoznik govedine i piletine i ima klijente u oko 150 zemalja, suočio se s tvrdnjama policije da su proizvođači mesa godinama podmićivali sanitarne inspektore kako bi odobrili prodaju pokvarenog mesa.

(agroklub.ba)

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavilo je Javni poziv za dodjelu grant sredstava za 2017. godinu, između ostalog i za slijedeće obrte:

-Poticaji opstanku tradicionalnih i starih zanata

-Poticaji razvoju vezanih i posebnih obrta

-Poticaji novoosnovanim subjektima MSP

Korisnici sredstava su obrtnici koji posluju najmanje 12 mjeseci i subjekti male privrede u većinskom vlasništvu državljana BiH a registrovani poslije 18.05.2016. godine.

Sve dodatne informacije o načinu prijave, obrascima i uslovima za korištenje finansijskih sredstava mogu se dobiti na web stranici: http://www.fmrpo.gov.ba/javni-natjecaj-grant-sredstva-2017/

POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Hamzalija Hojkurić, dipl. oec.

Australija je došla do završne faze preseljenja 12.000 izbjeglica iz ratom zahvaćenih Sirije i Iraka, što je bilo obećano prije više od godinu dana, javlja Anadolu Agency (AA).

Peter Dutton, ministar za migracije i zaštitu granica u srijedu je rekao da je svih 12.000 izbjeglica dobilo vizu, a njih više od 10.000 već je dovedeno sa Bliskog istoka u izbjegličke kampove u Australiji. Ostatak izbjeglica biće preseljen u narednim mjesecima.

Riječ je o izbjeglicama koje će biti prihvaćen uz 13.750 njih koje Australija svake godine primi u svoju zemlju.

Zbog pojave visoko patogene influence ptica u određenim državama u Evropi, Ured za veterinarstvo BiH je donio Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu influence ptica.

Zabranjuje se uvoz i provoz preko BiH sljedeći vrsta pošiljki:

žive peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj), uzgojene i divlje pernate divljači, uključujući ptice u pratnji njihovih vlasnika (ptice kućni ljubimci)
jednodnevne peradi
rasplodnih i konzumnih jaja
sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divljači
proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divljači
proizvoda životinjskog porijeka (od ptica) namijenjenih ishrani životinja, za industrijsku upotrebu ili upotrebu u poljoprivredi
netretiranih lovačkih trofeka od bilo kojih ptica i netretirano perje ili dijelovi perja,
a koji su porijeklom iz:
Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj
vojvodstava Lubuskie, Malopolsike, Mazowieckie, Pokarpackie, Wielkopolskie u Poljskoj
okruga Bekes, Bacs-Kiskun, Csongrad, Gyor-Moson, Sopron, Hajdu-Bihar, Jasz-Nagykun-Szolnok, Somogy, Vszprem u Mađarskoj
savezne države Donja Austrija u Austriji
distrikta Emsland, Cloppenburg, Vechta, Oldenburg, Northeim, Diepholz, Neustadt a.d. Aisch-Bad Winsheim, Regensburg, Hof, Straubing-Bogen, Kitzingen, Lubeck, Schleswig-Flensburg, Dithmarschen, Steinburg, Vorpommern-Greifswald, Vorpommern-Rugen, Ludwigslust-Parchim, Nordwestmecklenburg, Rostock, Harz, Burgenlandkreis, Salzlandkreis, Jerichower Land, Soest, Gutersloh, Kleve, Paderborn, Wesel, Bielefeld, Germersheim, Greiz, Sommerda, Nordsachsen, Dahme-Spreewald, Ostprignitz-Ruppin, Markisch-Oderland i Witmund u Njemačkoj
departmana Deux-Sevres, Haute-Garonne, Hautes Pyrenees, Gers, Lot et Garonne, Pyrenees Atlantique i Landes u Francuskoj
okruga Lincolnshire, Norfolk, Northumerland i Suffolk u Ujedinjenom Kraljevstvu
provincija Dobrich, Haskovo, Kardzhali, Pazardzhik, Plovdiv, Stara Zagora, Silistra i Yambol u Bugarskoj
oblasti Odessa i Chernovtsy u Ukrajini
okruga Arges, Bacau, Brasov, Constanta, Giurgiu, Ilfov, Mures, Prahova, Sibiu, Teleorman i Tulcea u Rumuniji
regija Bratislava, Trnava i Žilina u Slovačkoj
Južnomoravskog, Olomoučkog i Srednjočeškog kraja u Češkoj Republici
Prefekture Arcadia, Agrolida Florina i Rodopi u Grčkoj
Regije Lombardija i Veneto u Italiji
Opštine Struga u Republici Makedoniji
Provincije Girona u Španiji

Pored navedenog, zabranjuje se uvoz pošiljki koje potiču iz drugih država ako se prije ulaska na teritoriju BiH prevoze preko navedenih područja.

Zabrana se ne odnosi na sljedeće pošiljke:
hermetički zatvorene toplinski obrađene konzerve od mesa peradi i pernate divljači koje su tokom proizvodnje bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i više, odnosno trajne konzerve
proizvodi od jaja koja su prije ili tokom proizvodnje podvrgnuti toplinskoj obradi sušenja u proizvodnji jaja u prahu, pasterizaciji ili sterilizaciji
toplinski obrađeni proizvodi gdje je za vrijeme obrade postignuta temperatura od najmanje 70C u središtu proizvoda
perje ili dijelova perja za koje se na popratnim dokumentima potvrđuje da su tretirani vrućom parom ili nekom drugom metodom koja osigurava da se tom pošiljkom ne mogu prenijeti patogeni uzročnici.

Grupa hakera zaprijetila je da će izbrisati podatke sa više od 300 miliona Apple uređaja, ukoliko im američki gigant ne plati otkupninu.

Hakeri, identifikovani kao "Turska kriminalna porodica", zahtijevali su od Apple da im plati 75.000 dolara u gotovini ili 100.000 dolara putem itune poklon kartica do 7. aprila, u protivnom će da resetuju 300 miliona Apple naloga elektronske pošte, kojima, navodno, imaju pristup.

Grupa hakera poslala je i fotografije poruka koje su razmijenili sa kompanijinim sigurnosnim servisom. Takođe su i na youtube nalogu objavili video koji prikazuje kako ovi hakeri dobijaju pristup jednom od "hakovanih" naloga, prenosi "Sputnjik".

Wikileaks je u martu objavio izvještaj CIA o korištenju "bezbjednosnih rupa" u sistemima, što je uvećalo broj sigurnosnih nedostataka Apple proizvoda.

(nezavisne.com)

Podsjećamo žene žrtve nasilja, samohrane majke, nezaposlene mlade žene mlađe od 35 godina, žene s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, nezaposlene žene koje žive i koje će svoju djelatnost obavljati u ruralnim sredinama, zainteresovane za pokretanje vlastitog biznisa osnivanjem preduzeća ili obrta da će dana 23.03.2017. godine u sali Općinskog vijeća Tešanj, sa početkom u 12 sati biti održana edukacija u pogledu popune obrasca prijave, kojom prilikom će prisutni dobiti i odgovore na sva dodatna pitanja.

Javni poziv možete pogledati ovdje.

POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Hamzalija Hojkurić dipl. ecc.

Radi informiranja javnosti u vezi s početkom ljetnog računanja vremena, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava da je Zakonom o računanju vremena (“Službene novine Federacije BiH”, br. 24/97 i 50/03), propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu kada se, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi računa kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.
Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 26.3.2017. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, tako da će se vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi računati kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(fbihvlada.gov.ba)