Oko stotinu bivših holandskih plavih kaciga moglo bi tužiti svoju državu jer ih je 1995. poslala u "nemoguću misiju", kako je u junu holandsko ministarstvo odbrane opisalo njihovu zadaću u bosanskohercegovačkoj enklavi Srebrenici, rekli su u utorak advokati.

"Država je poslala te vojnike u nemoguću misiju i ondje ih napustila", rekao je advokat  Michael Ruperti.

"To im je nanijelo mnogo štete, tjelesne, psihološke i finansijske, kao i njihovim društvenim životima", objasnio je.  

Genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine, je najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata , koji i danas izaziva rasprave u  Holandiji.  

Sredinom jula 1995. vojska bosanskih Srba osvojila je Srebrenicu, navodno zaštićenu UN-ovu zonu koju su čuvali slabo naoružani holandski vojnici u sastavu UN-a te su se oni zatvorili u svoju bazu, pa isprva primili u nju hiljade izbjeglih Bošnjaka.

Kada su bili pretrpani najprije su zatvorili vrata za novopridošle pa zatim dopustili bosanskim Srbima da odvedu izbjeglice i izdvoje muškarce i dječake te ubiju njih više od  osam hiljada.

Zbog Srebrenice je 2002. pala holandska vlada, a zemlja je postala prva država koja je odgovarala za djela UN-ovih mirovnih snaga kada je holandski sud presudio 2013. da je država odgovorna za smrt 300 dječaka i muškaraca iz BiH.

U junu je ministrica odbrane Jeanine Hennis-Plasschaert priznala na Dan veterana da je jedinica u Bosnu i Hercegovinu bila poslana "bez primjerene pripreme ... bez pravih sredstava, s malo informacija, da štite mir koji više nije postojao".

"Bila je to nerealistična misija, u nemogućim okolnostima", rekla je.

Advokat Ruperti ističe da njegovi klijenti "još teško sudjeluju u društvenom životu" jer prošla su dva desetljeća od tada, a ljudi ih još na stadionu ili u kafiću zapitaju "Pa zašto niste nešto poduzeli?".

"Njihov ugled kao vojnika i muškaraca narušen je jer ih je napustila holandska država", rekao je Ruperti, prenosi Hina.

Evropski sud za ljudska prava u četvrtak je odbacio zahtjev za progonom nizozemskih komandanata jer nisu spriječili smrt triju žrtava pokolja iz 1995. godine.

(FENA) B.D.