Američki Senat je poduzeo prvi konkretan korak prema ukidanju Obamacarea izglasavši rezoluciju kojom se resorni parlamentarni odbori upućuju na izradu zakonskog okvira za poništenje ključne zdravstvene reforme još uvijek aktualnog predsjednika Baracka Obame.

Senat je odluku izglasao s 51 glasom 'za' i 48 'protiv'. Očekuje se da će ovaj tjedan istu odluku donijeti i Zastupnički dom, prenosi Hina.

Ukidanje Obamacarea prioritet je republikanske većine u oba doma Kongresa i izabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Republikanci su dosad nekoliko puta pokretali pravne i zakonodavne inicijative ne bi li srušili taj zakon, ali će sada prvi put biti u situaciji da će istodobno imati većinu u oba doma Kongresa i svoga predsjednika u Bijeloj kući.

Republikanci kažu kako bi proces ukidanja Obamacarea mogao potrajati mjesecima, a izrada zamjenskog programa i dulje, ali su pod velikim pritiskom Donalda Trumpa koji već tjednima govori, a ponovio je to i na tiskovnoj konferenciji u srijedu, da se u proces razmontiranja Obamacarea mora krenuti odmah.

U Republikanskoj se stranci, međutim, čuju i zabrinuti glasovi kako nije pametno ići na ukidanje Obamina zakona bez spremne alternative.

Odluka usvojena u Senatu u četvrtak resornim odborima daje rok do 27. siječnja za nacrt zakona kojim će se poništiti Obamacare. Pritom se namjeravaju koristiti posebnim proračunskim procedurama koje im omogućuju da odbace Obaminu reformu jednostavnom većinom, što znači da im ne trebaju glasovi demokrata.

U Senatu republikanci imaju 52 zastupnika od 100, a jedan, senator Rand Paul, glasao je protiv svoje većine.

Demokrati su, pak, najavili da će se boriti protiv toga svime što im stoji na raspolaganju. "Žele ubiti Obamacare, a istodobno nemaju pojma kakvu alternativu ponuditi", rekao je demokratski senator Bernie Sanders.

Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj skrbi (ACA), kako se službeno zove, usvojen je 2010. kako bi se znatno smanjio broj neosiguranih Amerikanaca i istodobno usporio rapidan rast potrošnje u zdravstvu. Njegovo usvajanje imalo je dramatičan utjecaj na američki zdravstveni sustav.

Obamacare nije javni program osiguranja. To je zakonski okvir koji je privatnim osiguravateljima nametnuo obaveze s ciljem bolje regulacije tržišta i širenja usluga koje su pokrivene osiguranjem.

Postoje samo dva javna zdravstvena osiguranja na saveznoj razini: Medicaid, namijenjen siromašnim obiteljima i pojedincima, i Medicare, za one starije od 65 godina. Većina Amerikanaca osigurana je u privatnom sektoru, najčešće preko poslodavca.

Po Obamacareu, osiguravateljske kuće ne smiju određivati premije osiguranja na temelju povijesti bolesti ili spola, kao što su činile ranije.

Ne smiju niti odbiti osigurati pacijente koji su 'preskupi' ili nametnuti godišnje financijsko ograničenje zdravstvene usluge, što je praksa koja je neke teško bolesne Amerikance odvela na prosjački štap.

Obamacare također zahtijeva da osiguravatelj plati troškove bolničkog liječenja, odlaske na 'hitnu' ili neke preventivne preglede, poput testiranja na dijabetes ili cijepljenja.

Zauzvrat, zakon zahtijeva da svi Amerikanci budu osigurani ili plate kaznu. Za 2017. kazna iznosi 695 dolara za odraslu osobu.

Pošto nekoliko milijuna ljudi više pridonosi zdravstvenom sustavu, kažu zagovornici Obamacarea, premije koje plaćaju zdravi Amerikanci smanjuju troškove liječenja najbolesnijih.

Republikanci kažu da prisilno sudjelovanje u sustavu krši osobne slobode i oštro ga osuđuju.

Za osobe kojima poslodavac ne plaća osiguranje, Obamina administracija je ustanovila internetsku 'tržnicu' na kojoj se pojedinci mogu prijaviti za ACA-u privatnom osiguravatelju. Osiguravatelji zauzvrat, ovisno o prihodu te osobe, imaju pravo na porezne olakšice što smanjuje cijenu premije. 

Problem je u tome što sve manje osiguravatelja sudjeluje na tim 'tržnicama' jer se pokazalo da su im manje profitabilne od očekivanog. Rezultat je taj da premije stalno poskupljuju, a republikancima je to dokaz da je reforma propala.

Otkako je Obamacare stupio na snagu, zdravstveni sustav je dobio 20 milijuna novih osiguranika, a broj ljudi bez osiguranja pao je sa 16 posto 2009. na 8,9 posto prošle godine, što je najniže u povijesti. Bijela kuća također ističe da rast troškova u zdravstvenom sustavu nikada nije bio sporiji.
 

(FENA) B.D.