Posljedice najveće afere u historiji Volkswagena na svojoj koži će iskusiti i konkurencija, posebno ona čiji se asortiman jako oslanja na dizelsku ponudu. Uslijed medijskog linča na dizelaše praćenog najavama o raznoraznim zabranama daje prve efekte: prodaja dizelaša je u značajnom padu.

Tako je na njemačkom tržištu u martu nakon dugog razdoblja prevlasti dizelski segment pao u drugi plan. Udio dizelaša je iznosio 40%, dok je u istom razdoblju lani bio na razini od 45,8%, piše Automotive News. Na razini Evrope, udio dizelaša u prodaji pao je s 50 na 46%. U postotku možda ne zvuči puno, ali radi se o hiljadama automobila koji stoje na lageru, piše Index.hr.

“U okolini gdje prijete zabranama, ljudi koji najčešće koriste automobile u urbanim područjima neće kupitidizelaša ni pod kojim uslovima, bez obzira na to što tvrdili proizvođači po pitanju čistoće ispušnih plinova”, komentira situaciju Tobias Ulbrich, stručnjak saobraćajnog prava.

Gradonačelnici Pariza i Atene već su najavili zabranu ulaska dizelašima od 2025. godine, a velika je vjerovatnost da će Stuttgart od iduće godine zabraniti ulazak dizelašima starijim od tri godine. München će idući uvesti zabranu, a London će pak uvesti dodatnu taksu od 10 GBP za sve dizelaše koji ne zadovoljavaju Euro 4 normu.

Brojni su se proizvođači našli u problemima. Većina evropskih kompanija je proteklih godina nastojala štedljivijim dizelašima i downsizingom smanjiti CO2 emisije svojih gama kako bi 2020. godinu i strožu regulativu koja dopušta 95 g CO2/km. Međutim, sada su u igru ušle emisije NOx čestica, koje su glavna boljka inače i do 20% štedljivijih dizelaša. Stoga će se opet morati mijenjati strategija poslovanja.

Dobar primjer je Peugeot s najmanjom CO2 emisijom u gami, a koji u prodaji ima značajan udio dizelaša. U Evropi najveći udio dizelaša među premium brendovima ima BMW, čak 71%. Nadalje, Volvo prodaje oko 80% dizelaša, a Land Rover ima gotovo zanemariv udio benzinaca u prodaji.

akta.ba