Nakon dva dana ceremonijalnih sastanaka, lideri Jugoistočne Azije propustili su razgovore o dva velika problema kršenja ljudskih prava u regiji - mijanmarsku krizu u slučaju Rohinja i krvavu kampanju protiv trgovaca drogom na Filipinima.

Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte, koji je ove godine predsjedavao Udruženjem nacija Jugoistočne Azije (ASEAN), uspio se odbraniti od kritika na račun njegovog "rata protiv droge" u kojem su ubijene hiljade ljudi.

"Mislim da je Duterte bio veoma pametan koristeći ovaj događaj da se opravda i odbaci kritike na račun njegovog rata protiv droge. Vidjeli smo da glavne zemlje ne pokreću rat protiv droge ili ako to urade - to bude veoma slabo ", kazao je Richard Heydarian, geopolitički analitičar na Univerzitetu De La Salle u Manili.

Duterte je poštedio mijanmarsku čelnicu Aung San Suu Kyi objašnjenja o progonu 600.000 Rohinja u Bangladeš.

Glasnogovornik filipinskog predsjednika rekao je da je dvoje od deset lidera ASEAN-a postavilo pitanje o problemu Rohinja na plenarnoj sjednici u ponedjeljak, te da je Suu Kyi uvjerila grupu da se kriza rješava.

Dodao je da je Suu Kyi pristala da prihvati humanitarnu pomoć za Rohinje. Mijanmar je ranije optuživan da to odbija uraditi.

'Apsolutna izopačenost'
Kako se vidi iz dokumenta u kojem se ukratko opisuju rezultati samita, lideri ASEAN-a su se kratko dotakli Rohinja.

"Opet izražavamo zahvalnost za brzi odgovor za isporuku pomoći za žrtve poplava i klizišta u sjevernom Vijetnamu, raseljenim zajednicama u Marawi na Filipinima, kao i pogođenim zajednicama u državi Rakhine, Mijanmar."

Rohinje se više ne spominju, dok dokument sadrži dva paragrafa o problemu droga, ali ne navodi kampanju Dutertea niti koliko je bilo žrtava.

"To je apsolutna izopačenost", rekao je Heydarian o šutnji kada su u pitanju Rohinje.

"Mislim da je ovo najgora stvar koja se mogla desiti ASEAN-u jer, pored Sirije, mijanmarska kriza je najveća humanitarna kriza s kojom se suočavamo u 21. stoljeću."

(Al Jazeera)