Nije bilo razgovora o pokretanju zaštitne klauzule, pa čak ni najave da bi to moglo biti učinjeno, rekao je Tanjugu zapadni diplomat u Bruxellesu, koji je inzistirao na anonimnosti, komentirajući izjavu europske povjerenice za unutrašnje poslove Cecilije Malmström objavljenu jučer u beogradskom tisku.

Malmström je jučer rekla da su neke zemlje već neformalno razgovarale o zaštitnoj klauzuli, koja predviđa mogućnost suspenzije bezviznog režima za zemlje iz koje dolaze lažni azilanti, među kojima je i Srbija.

Tanjugovi izvori u Bruxellesu, međutim, tvrde da je pokretanje mehanizma malo vjerojatno, s obzirom da su i Srbija i ostale zemlje zapadnog Balkana demonstrirale da čine sve što je u njihovoj moći kako bi se priljev azilanata smanjio.

Ne vjerujem da je uvođenje viza realna mogućnost, rekla je za Tanjug i Aleksandra Stiglmayer, analitičarka Europske inicijative za stabilnost (ESI), nevladine organizacije koja aktivno prati ovu problematiku.

Ona je ukazala da države koje su svrstale Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana među takozvane sigurne zemlje praktično nemaju problem s lažnim azilantima, a da se i Njemačka sprema to učiniti.

Azilanti koji dolaze iz "sigurnih zemalja" suočavaju se s kraćom procedurom i teže dolaze do beneficija koje su obično osnovni motiv traženja azila, objasnila je ona, dodavši da to pokazuje kako ovaj problem treba rješavati smanjivanjem "privlačne sile" zemalja domaćina, a ne uvođenjem restrikcija zemljama porijekla azilanata.

Stiglmayer je podsjetila da je mehanizam za ponovno uvođenje šengenskih viza kompliciran, i da je predviđen kao krajnja mjera, te da glavnu riječ u tom procesu ima Europska komisija, a ne zemlje članice.

Prema podacima ESI-ja, broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana u 2013. je oko 50 000, što predstavlja povećanje od oko 20 posto u odnosu na 2012.

{fcomment}