U Španiji trenutno djeluje više od sto bandi i opasnih kriminalnih grupa iz Srbije, Albanije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, piše španski list "El Paiso", pozivajući se na podatke Centra za obavještajno djelovanje i antiterorizam Španije.

Kako piše list, balkanske mafije haraju tom zemljom, a najviše u Kataloniji, Valensiji i Malagi, gdje se, kako ističu, povezuju s drugim kriminalnim bandama u namjeri da ostvare unosne ilegalne poslove.

"Srpski klanovi se sukobljavaju s nizozemskim, francuskim i alžirskim grupama za kontrolu nad putevima droge u regionu. Rezultat toga su ubistva, pucnjave, kidnapovanja i drugi nasilni zločini", piše list. Posljednji slučaj u nizu je, kako ističu, hapšenje Ljubomira Krivokapića, pripadnika škaljarskog klana iz Kotora, prije nekoliko dana u hotelu u Barseloni, koga su uhapsili zahvaljujući policijskoj saradnji s kolegama iz Srbije. Od balkanskih bandi, kako je naglašeno, najaktivniji su srpski i crnogorski gangovi, koji se prvenstveno bave trgovinom narkoticima i oružjem koristeći jahte i trgovačke brodove za transport kokaina iz Južne Amerike.

"U Puerto de Santosu postoji srpska kolonija, gdje su napravili centralu za kokainski biznis", naglašava list i dodaje da su prve registrovane grupe u Španiji došle iz Albanije i s Kosova, koje Španija označava kao srbijansku mafiju jer ne priznaju njegovu nezavisnost.

Ovo nije prvi tekst o balkanskim mafijaškim mrežama u Evropi, a one su posebno aktivne u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Austriji i drugim zemljama. Jedan od najpoznatijih slučajeva je kada je evropska javnost saznala da su oružje i municija koje su islamski teroristi koristili u napadu u Parizu poteklo sa zapadnog Balkana, te da su u Francusku dospjeli zahvaljujući kriminalnim kanalima balkanske mafije.

Njemački "Deutsche Welle" piše da je Evropa prestravljena djelovanjem balkanske mafije i poslovima u koje su umiješani, posebno kad se radi o švercu oružjem.

"Mnogi islamistički teroristički napadi u Evropi proteklih godina imali su pored ideologije još jednu zajedničku komponentu - dio oružja koje je korišteno u napadima potiče s crnih tržišta Balkana", navodi "Deutsche Welle".

Koliko je situacija ozbiljna, kako piše, svjedoči i namjera njemačke i francuske vlade da zajedničkim snagama sistemski pokušaju da se izbore s ovom pošasti. "Deutsche Welle" podsjeća da je u februaru ove godine održan sastanak na visokom nivou na kojem je Hajko Mas, ministar spoljnih poslova Njemačke, rekao da je cilj inicijative da se spriječi dobavljanje oružja s crnih tržišta u Evropu.

"Cilj francusko-njemačke inicijative je da se trajno riješi problem ilegalne trgovine oružjem s Balkana, pri čemu je usvojen regionalni plan, koji usaglašavaju između sebe donatori, NATO, organizacije UN-a i partneri u regionu. Plan predviđa uspostavljanje kontrole nad oružjem u roku od pet godina", piše "Deutsche Welle".

Međutim, balkanska mafija u Evropi ne bavi se samo švercom droge i oružja. Kako su proteklih mjeseci pisali njemački mediji, u Njemačkoj je i te kako prisutna balkanska građevinska mafija. "Deutsche Welle", naime, u drugom tekstu iz prošlog mjeseca piše da u Njemačkoj djeluje balkanska "bager mafija", kojoj ni dobro opremljena njemačka policija ne može lako stati na kraj.

"Velike građevinske mašine, utovarivači i bageri nestaju bez traga, a konci 'bager mafije' vode na Balkan - u Srbiju, Hrvatsku i BiH. Mašine se prvo skladište u iznajmljenim halama, a onda kriminalci mijenjaju tipske oznake, broj šasije… Transport preko granice preuzimaju firme iz istočne Evrope. Štete su milionske. Samo u Hamburgu je u posljednje tri godine nestalo 16 Zeppelinovih utovarivača", navodi "Deutsche Welle".

Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova RS i bezbjednosni stručnjak, kaže za "Nezavisne" da su RS i BiH suviše male zemlje da bi se samostalno mogle boriti s problemom mafije, koja ima duboke veze s kriminalnim grupama širom Evrope.

"To je problem koji se može riješiti samo saradnjom bezbjednosnih agencija u regionu s agencijama u Evropi, jer poznato je da su kriminalne grupe uvijek jedan korak ispred bezbjednosnih službi, ali i bolje su povezani međusobno. Samo koordinirana aktivnost svih bezbjednosnih agencija može doprinijeti smanjenju broja krivičnih djela koje oni čine. Drugi lijek, bojim se, ne postoji", zaključuje Jovičić.

(N.N.)