Globalne emisije ugljika, vrste fosilnog goriva, ove godine će se vratiti skoro na nivo prije pandemije COVID-19, navodi se u novom izvještaju tima međunarodnih istraživača, prenosi Anadolu Agency (AA).

Emisije koje su potaknule klimatsku krizu dostigle su najviši nivo ikada u 2019. godini, prije nego što su globalne mjere zbog pandemije koronavirusa dovele do pada za 5,4 posto.

Međutim, sagorijevanje fosilnih goriva u 2021. poraslo je brže nego što se očekivalo. U izvještaju organizacije Globalni projekt ugljika (GCP) se predviđa povećanje emisija od 4,9 posto ove godine na 36,4 milijardi tona.

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada se svjetski lideri sastaju na konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u škotskom Glasgowu, kako bi se bavili klimatskom krizom i pokušali dogovoriti plan akcije za dalje.

Istraživački tim, koji čine Univerzitet Exeter, Univerzitet Istočne Anglije (UEA), Centar za međunarodna klimatska istraživanja (CICERO) i Univerzitet Stanford, navodi da se daljnji porast emisija u 2022. godini ne može isključiti ako se drumski transport i avijacija vrate na nivoe prije pandemije COVID-19, kao i korištenje uglja.

"Emisije od upotrebe uglja i gasa će rasti više u 2021. nego što su pale 2020. godine, ali emisije od upotrebe nafte ostaju ispod nivoa iz 2019.", navodi se u izvještaju.

Komentarišući rezultate istraživanja, Pierre Friedlingstein iz Instituta za globalne sisteme u Exeteru rekao je da porast globalnih emisija fosilnog ugljikovog dioksida (CO2) u 2021. godini odražava povratak ka ekonomiji koja se prije pandemije temeljila na fosilnim gorivima.

Pariški klimatski sporazum postignut 2015. godine ima za cilj da ograniči globalno zagrijavanje na ispod dva, po mogućnosti 1,5 stepena Celzijusa, do kraja stoljeća u cilju borbe protiv klimatskih promjena. Prema trenutnim pokazateljima, svijet se kreće ka porastu temperature od 2,7 stepeni.

Prema najnovijem izvještaju Programa UN-a za okoliš (UNEP), trenutna opredjeljenja za postizanje cilja nulte emisije ugljika do 2050. godine nisu dovoljna za sprečavanje klimatskih katastrofa.

Stručnjaci vjeruju da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 55 posto do 2030. godine kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 stepeni Celzijusa.

Postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine podrazumijeva smanjenje globalnih emisija CO2 za prosječno 1,4 milijardi tona svake godine.