- Nivo vode u rijeci Mekong pao je na najnižu vrijednost od 1926., izazivajući najtežu sušu i salinizacijiu tamo - izjavio je za AFP Nguyen Van Tinh, zamjenik čelnika odjela za vodoprivredu u okviru ministarstva poljoprivrede.

Regija delte Mekonga, koja je intezivno obrađena i na maloj je nadmorskoj visini, dom je za više od 20 miliona ljudi i vijetnamska je riznica riže.

Intenzivno obrađivanje i rastući nivoi mora već su je učinili jednom od ekološki najosjetljivijih regija u svijetu.

Naučnici krive aktuelni vremenski fenomen El Nino iz perioda 2015-16. godine, jedan od najjačih otkako se vode vremenski podaci, za trenutnu sušu. 

Nestašice vode također su naštetile popljoprivredi u susjednim Kambodži, Laosu, Tajlandu i Mijanmaru.

Le Anh Tuan, profesor klimatskih promjena na univerzitetu Can Tho u srcu regije Mekonga, izjavio je da je 40 do 50 posto od 2,2 miliona hektara obradivih površina u delti teško pogođeno salinizacijom.

- Nemamo nikakvih konkretnih mjera za ublažavanje situacije - izjavio je Tuan ua AFP, dodajući da je od mještana zatraženo da koriste vodu za ličnu upotrebu, a ne u poljoprivredi. 

Vijetnamski komunistički vladari objavili su 3,8 milijardi dolara finansijske pomoći za ugrožene regije.

Vijetnam je drugi svjetski izvoznik riže i kafe, dvije kulture koje su posebno osjetljive na sušu.

Teške hladnoće i suše pogodile su vijetnamsku unosnu industriju uzgoja kafe u  2013. i 2014.

Vijetnamska polja riže skoro su se učetverostručilla od 1970-ih, pokazuju zvanične brojke, zahvaljujući visokootpornim kulturama i izgradnji mreže brana koja danas omogućuje farmerima da imaju i do tri prinosa godišnje.

(FENA) E.F.