"Svaki drugi građanin koji od 2030. odlazi u mirovinu primat će mirovinu ispod granice siromaštva i bit će ovisan o socijalnoj pomoći", proizlazi iz istraživanje medijske kuće WDR.

Kako prenosi Hina, prema istim izvorima, oko 25 milijuna umirovljenika neće primati mirovinu dostatnu za život i bit će ovisno o državnoj socijalnoj  pomoći. Pritom se ne radi samo o osobama koje nisu radile, nego i o radnicima koji uredno uplaćuju u blagajnu mirovinskog osiguranja. Razlog za male mirovine, prema istraživanjima WDR-a, sve je veći postotak osoba koje rade u nižem platnom sektoru, poput gastronomije ili maloprodaje. Tomu još treba pridodati i velik broj osoba koje rade sa skraćenim radnim vremenom, što je praksa uvedena nakon reformi tržišta rada, koje je provela vlada Gerharda Schroedera i koje su omogućile fleksibilnije zapošljavanje radnika.

Osoba koja 2030. želi mirovinu koja se nalazi iznad granice temeljnih potreba trebala bi, uz bruto primanja od oko 2000 eura mjesečno, 40 godina uplaćivati u mirovinski fond. Temeljnom potrebom se trenutno smatra iznos od oko 400 eura mjesečno, čemu još treba pridodati dodatak za stanarinu koji ovisi o mjestu stanovanja, a što svima koji nemaju dovoljno velika primanja podmiruje država u sklopu socijalne pomoći.  Iz studije WDR-a proizlazi da ni privatna mirovinska osiguranja (drugi stup) ne predstavljaju rješenje, jer si uposlenici s nižim plaćama ne mogu priuštiti ovakvu vrstu mirovine. 

(FENA) H.Š.