Novi ustav ima za cilj smjeniti temeljni dokument države usvojen u vrijeme vladavine islamističkog predsjednika Mohameda Mursija, nekoliko mjeseci prije nego što ga je svrgnula vojska, prenosi BBC.

Vojska želi da veliki broj birača glasa za novi ustav čime bi se podržala Mursijeva smjena. 

Njegovo muslimansko bratstvo, sada proglašeno terorističkom grupom, bojkotuje glasanje i pojavila su se strahovanja od novog nasilja. 

Neposredno pred početak glasanja, eksplozija se čula u zgradi suda u Kairu, iako nije javljeno o žrtvama.  

Golema sigurnosna operacija pokrenuta je dva dana uoči referenduma. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je 200.000 policajaca, 150 jedinica centralne sigurnosti i 200 borbenih grupa razmješteno širom glasačkih mjesta tokom dva dana glasanja. 

Prelazni premijer Hazem Beblawi nazvao je referendum "najkritičnijim trenutkom" za Egipat. 

Novi ustav sačinila je 50-člana komisija koja uključuje samo dva predstavnika islamističkih stranaka. 

Na osnovu novog ustava predsjednik može odslužiti maksimalno dva četverogodišnja mandata i može ga opozvati parlament, Islam ostaje državna religija - ali je sloboda vjere apsolutna, što daje izvjesnu zaštitu manjinama. Država garantuje "jednakost između muškaraca i žena", stranke se ne smiju formirati na osnovi "vjerske, spolne ili geografske pripadnosti", a vojska će imenovati ministra odbrane tokom naredna dva predsjednička mandata.  

Kritičari tvrde da novi ustav favorizira vojsku na račun naroda i da ne ispunjava ciljeve revolucije iz 2011. godine u kojoj je svrgnut Hosni Mubarak. 

Ustav zadržava odredbu koja omogućuje da se civilima sudi pred vojnim sudovima i daje vojsci kontrolu nad imenovanjem ministra odbrane u narednih osam godina. 

Ustav također predviđa vojni budžet koji će biti izvan civilnog nadzora. 

Glasanje za ustav otvorilo bi put za nove predsjedničke i parlamentarne izbore. 

Sada izgleda sasvim izvjesno da će se general Abdel Fattah al-Sisi, vojni zapovjednik koji je podržao Morsijevo uklanjanje s vlasti nakon protesta, kandidovati za predsjednika. 

Očekuje se da ustav potvrdi uvjerljiva većina birača, ali je odziv građana od ključnog značaja, tvrde analitičari. 

Posljednji ustav zemlje, usvojen prije samo nešto više od godinu dana, usvojen je sa 63,8 posto glasova, ali je samo 32,9 posto stanovništva glasalo. 

Mnogo veći odziv glasača omogućio bi prelaznoj vladi da prezentira javnosti glasanje kao način legitimiziranja Mursijeve smjene. 

Mohamed Mursi prvi je egipatski demokratski izabrani predsjednik, ali ga je vojska svrgnula u julu prošle godine. 

On se drži u zatočeništvu u Aleksandriji, suočavajući se s nekoliko krivičnih optužbi povezanih s periodom njegove vladavine - za koje tvrdi da su politički motivirane. 

Brojni visoki čelnici i pristalice Muslimanskog bratstva sada su također iza rešetaka. 

Više od 1.000 ljudi poginulo je u nasilju od Mursijevog svrgavanja. 

(Fena) mb