Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine donijelo je novi Pravilnik o registraciji vozila u BiH koji će nakon što je objavljen u Službenom glasniku BiH stupiti na snagu 1. septembra ove godine. Međutim, iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozoravaju kako su u više navrata dostavljali Ministarstvu komentare i prijedloge u vezi tog pravilnika koji nisu uvaženi od Ministarstva.

Iz Agencije napominju da su skretali pažnju da će, tada još nacrt Pravilnika sadržavati pojedina rješenja i odredbe koje su suprotne odredbama važećih pravnih propisa i koje će činiti Pravilnik neprimjenjivim i nezakonitim ako bude sadržavao na taj način predložene odredbe.

– Odredba člana Pravilnika o registraciji vozila koja se odnosi na nabavku, raspodjelu i personalizaciju stiker naljepnica (član 43.) nije u skladu za odredbom člana 8. Zakona o Agenciji. Odredbama navedenog člana Pravilnika utvrđeno je da za poslove nabavke, raspodjele i personalizaciji stiker naljepnica Ministarstvo može ovlastiti stručnu instituciju izabranu putem javnog konkursa, te da je ona dužna uspostaviti funkcionalan sistem obavljanja poslova nabavke, raspodjele i personalizacije stiker naljepnica – navode iz IDDEEA-e.

Također naglašavaju i da je Agencija stvarno nadležna u skladu sa odredbama Zakona o Agenciji da vrši nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvaliteta i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa BiH, tehnički dizajnira i formira evidencije definisane zakonom, održava baze podataka, upravlja bazama podataka i informacionih sistema putem kojih se pristupa navedenim evidencijama, te da vrši personalizaciju i tehničku obradu dokumenata za registraciju vozila i vodi evidenciju o registrovanim vozilima na nivou BiH.
Agencija ukazuje i na nezakonitost odredbe Pravilnika koja predviđa davanje tih poslova putem javnog natječaja stručnoj instituciji – pravnomsujbektu, jer navode kao obrazloženje da se prema Zakonu o upravi BiH procedura povjeravanja javnih ovlaštenja u konkretnom slučaju stručnoj instituciji može povjeriti samo zakonom.

Agencija ističe i odredbu Pravilnika, koja se odnosi na oblik i sadržaj stiker naljepnice, a koja je, kako naglašavaju ekonomski neisplativa, neopravdana i nekorisna iz više razloga, posebno akcentirajući da je tehnički veoma zahtjevna implementacija; da je veliki broj nadležnih organa u BiH već uveo stacionirane kamere koje vrše prepoznavanje registarskih tablica i automatsku provjeru, između ostalog i to da li je vozilo registrovano ili ne.

– Imajući u vidu da bi se putem stiker naljepnice sa RFID čipom vršila ista funkcija kao i putem kamera, postavlja se pitanje opravdanosti uvođenje ove tehnologije; uvođeje ove tehnologije podrazumijevalo velika dodatna ulaganja u stacioniranu i mobilnu tehnologiju za čitanje, što implicira i veoma dug period tehničkih priprema za implementaciju i početak primjene tehnologije; radi se o veoma skupoj tehnologiji, jer je omjer uloženih sredstava i koristi koje će dobiti nadležni organi u BiH drastično nesrazmjeran u korist troškova koji bi se morali napraviti uvođenjem ove tehnologije – navode iz IDDEEA-e.

Upozoravaju i da su benefiti koji bi eventualno imali nadležni organi u BiH minorni i zanemarivi u odnosu na visinu sredstava koje je potrebno uložiti; da ni jedna zemlja u okruženju, niti jedna zemlja članica EU nije implementirala taj sistem.

– Ministarstvo od Agencije nije tražilo mišljenje vezano za cijenu stiker naljepnica. U skladu sa svojim nadležnostima Agencija je izvršila nabavku stiker naljepnica po prethodnom važećem Pravilniku o registraciji vozila, te su osigurane količine za iduće četiri godine. Ranija cijena unutrašnjih i vanjskih stiker naljepnica iznosila je 5.00 KM, dok je cijena stikera za unutrašnjiu upotrebu po novom Pravilniku o registraciji vozila sada 9.00 KM, a cijena vanjskih stikera je ostala nepromijenjena – naveli su iz Agencije.

Podsjetili su i na to da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nije ovlašteno da utvrđuje način vođenja centralne i lokalne elektonske evidencije o vozilima, kao i da je odredbom Zakona o sigurnosti saobraćaja BiH utvrđena definicija centralne evidencije koja glasi; „centralni registar je evidencija o svim vozačima i vozilima a bliže odredbe o sadržaju i načinu vođenja centralnog registra pravilnikom propisuje Agencija.

Iz IDDEEA na kraju navode da su uz navedeno kao i na niz nelogičnosti u vezi sa Pravilnikom o registraciji vozila u više navrata skretali pažnju Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, koje kako su istakli nisu uvažene.

(tuzlanski.ba)

Mesna industrija MADI i ovog ljeta vam donosi proizvode koji će unaprijediti vašu kulinarsku izvrsnost i ubrzati pripremu kvalitenog obroka za one koje volite.

Pažljivo birajući najbolje komade mesa i najfinije začine, izradili smo dva proizvoda nova, za okus iz snova :
– pileći doner te
– juneći doner,
u pojedinačnom pakovanju od 200 g.

Kao vodeća mesna industrija u BiH, potrudili smo se da donere prilagodimo vašem ukusu, ali i brzom stilu života. I pileći i juneći doner se jednostavno pripremaju, bilo da ih zagrijete u mikrovalnoj ili u tavi sa malo vode, a preporučujemo serviranje uz omiljeno pecivo i umak, u tortilji ili uz salatu. S puno okusa, a sa malo truda, iznenadite svoja čula, a vaša porodica i prijatelji će biti oduševljeni vašim kulinarskim umijećem.

Pronađite u svim bolje snabdjevenim objektima širom BiH.
Prijatno.

Doner po vašem ukusu – MADI doner!

Izuzev toga što su ograničene marže na promet naftnim derivatima, BiH jedina, u odnosu na zemlje u okruženju, institucionalno još nije uticala na smanjivanje cijena goriva.

Za razliku od naših donosilaca odluka, koji su, manje-više, prespavali period u kojem su cijene goriva divljale, u susjednoj Hrvatskoj reagovali su već ko zna koji put.

Vlada Hrvatske, naime, prije nekoliko dana donijela je novu odluku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, što je primoralo tamošnje pumpaše da ponovo srežu svoje apetite. Stoga, kako javljaju agencije, litar benzina u Hrvatskoj od juče košta maksimalno 11,19 kuna (2,92 KM), dizela 12,12 kuna (3,16 KM), a plavog dizela 8,49 kuna (2,21 KM).

Slično je nedavno učinila i Vlada Srbije, usvojivši izmijenjenu Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, čime je njeno trajanje produženo do 31. avgusta, a s ciljem sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda građana Srbije.

Početkom prošlog mjeseca, i Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva finansija, produžila odluku o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, čime je akciza za gorivo i dalje umanjena za građane i privredu, da bi se obuzdale cijene i plaćalo jeftinije gorivo.

"Procjena je da ovu odluku produžimo do 30. avgusta. Kada dođe rok, onda ćemo procijeniti da li ćemo to i dalje produžavati", rekao je ranije ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović.

U BiH nema šta produžavati, jer nije usvojena nijedna mjera koja bi srezala cijene goriva, a i dugo očekivana suspenzija akciza još, umjesto jedne, ima tri tačke. Ne čudi to borce za zaštitu potrošača, koji ističu da se vlast u ovom momentu takmiči samo za naklonost birača.

"Definitivno su pokazali da se brinu samo za sebe. Našu vlast nije briga za njihove građane. Da li će se nešto promijeniti u ova nepuna dva mjeseca do izbora? Sasvim je sigurno da neće", kaže za "Nezavisne novine" Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

Jedan od tek nekoliko političara koji su bili glasniji zagovornici suspenzije akciza na gorivo je Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, koji ističe da je od samog početka pozivao na buđenje onog ljudskog u političarima - da shvate da je ovo u korist svakog građanina, jer bi niže cijene goriva uticale na pojeftinjenje brojne robe i usluga.

"Posljednje glasanje u Domu naroda, 140 dana nakon što smo mi u Predstavničkom domu u hitnoj proceduri usvojili ukidanje akciza, daje mi nadu da se ono ljudsko probudilo u političarima koji su do tada odbijali da ukinu akcize. Sa tom vjerom dočekujem narednu sjednicu Doma naroda gdje ta odluka treba da bude potvrđena", rekao je Magazinović za "Nezavisne novine".

Dok se čeka hoće li prije predstojećih izbora uopšte biti održana sjednica Doma naroda, pumpaši kalkulišu da li je novi pad cijena barela na svjetskom tržištu dovoljno jak da i oni dodatno koriguju svoje cjenovnike.

Cijena nafte, naime, juče ujutru je pala ispod 94 dolara za barel, dok Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima RS, kaže da će se trenutne cijene na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj zadržati i u idućih deset dana, a tek nakon toga moguće su nove korekcije.

"Mislim da sadašnje cijene ostaju na snazi još bar deset dana i tek nakon toga moći ću dati prognozu da li će gorivo još pojeftiniti", naveo je Trišić.

(akta.ba/N.N.)

Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narandžasto upozorenje zbog visokih vrijednosti temperature zraka i UV indeksa za četvrtak.
Ovo upozorenje izdaje se za područje cijele BiH 18. augusta, u vremenu od 12.00 do 17.00 sati.

Iz FHMZBiH navode da će se maksimalna dnevna temperatura zraka kretati između 34 i 40 stepeni Celzijusovih.
"Poduzmite mjere opreza i pratite poslijednju prognozu vremena. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni na prekid aktivnosti na otvorenom", ističu iz FHMZBiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Kantonalna bolnica Zenica trenutno na liječenju ima 23 pacijenta koji su pozitivni na Covid-19, ali niko od njih nije smješten na Odjelu intenzivne njege – izjavio je za Fenu pomoćnik direktora za medicinske poslove KBZ-a Kasim Spahić.

To je blago povećanje broja hospitaliziranih zbog infekcije Covidom-19, jer je prošlog ponedjeljka na liječenju u toj ustanovi bilo 16 pacijenata.

-U proteklih sedam dana imali smo i dva preminula pacijenta koji su bili pozitivni na Covid-19, što ne znači da je koronavirus i uzrok njihove smrti. Jedan je preminuo jučer. Inače je dnevni prosjek hospitaliziranih tokom prošle sedmice bio oko 20 pacijenata- napominje Spahić.

Opća bolnica Tešanj, prema riječima glavne sestre Zejne Huremović, danas ima na liječenju šest pacijenata, što je također blago povećanje u odnosu na prošlu sedmicu. Opća bolnica Tešanj je, naime, prošlog ponedjeljka na svom odjelu imala četiri hospitalizirana pacijenta.

– Tokom vikenda smo imali još nekoliko pregleda u Covid-ambulanti, ali ti su pacijenti vraćeni na kućno liječenje – ističe Huremović.

Cijena jednog gigabajta najniža je u Crnoj Gori (0,58 EUR) dok je u Bosni i Hercegovini gotovo pet puta veća i iznosi 2.76 eura.

(RSE)

Bakterije s vremenom postaju sve otpornije na antibiotike, što uzrokuje problem mnogim naučnicima i zdravstvenim organizacijama. Naime, suvremena medicina se suočava s problemom razvoja bakterija rezistentnih na sve postojeće lijekove, uključujući i one koji se smatraju zadnjom linijom odbrane.

No, možda nas čeka pozitivan korak na tom području. Naime, naučnici su nedavno pronašli molekulu koja može učinkovito kontrolisati bakterije otporne na sve vrste antibiotika. Radi se o spoju fabimicinu, koji bi se, ako prođe klinička testiranja (testiranja na ljudima), mogao koristiti pri borbi protiv nekih od najtvrdokornijih infekcija.

Novi potencijalni tretman usmjeren je na gram-negativne bakterije, skupinu patogena koje je teško uništiti i koji su obično uzrok infekcija urinarnog trakta, upale pluća, pa čak i krvotoka, piše Science Alert.

Smrtonosne gram-negativne bakterije

Ove vrste bakterija otporne su na antibiotike zbog zaštitne vanjske membrane koja stvara svojevrsni zid koji ne propušta za njih štetne tvari; poput lijekova. Prema istraživanju objavljenom 2022. u Lancetu, rezistencija bakterija na antibiotike odnosi oko 3500 života svaki dan, čime je postala vodeći uzrok smrti u svijetu.

Slične obeshrabrujuće rezultate imalo je i istraživanje provedena u engleskoj bolnici koja je pokazala da je više od trećine osoba s infekcijama krvi gram-negativnim bakterijama umrlo unutar godinu dana.

Fabimicin se tokom istraživanja uspio probiti kroz taj problematični vanjski sloj, pri čemu nije nanio preveliku štetu zdravim, odnosno nama potrebnim, bakterijama.

Naučnici su prvo analizirali antibiotik za koji se zna da je učinkovit protiv gram-pozitivnih bakterija i na njemu proveli nekoliko strukturnih promjena kako bi molekula dobila sposobnost da se infiltrira kroz moćnu obranu gram-negativnih sojeva.

Djeluje na više od 300 vrsta rezistentnih bakterija

Ovaj spoj je prilikom testiranja u laboratoriju i na miševima djelovao na više od 300 vrsta bakterija otpornih na lijekove. Štaviše, kod miševa s upalom pluća ili infekcijama mokraćnog sustava je čak smanjio razine štetnih bakterija.

“S obzirom na obećavajuću aktivnost fabimicina u modelima infekcije miševa i ohrabrujuće podatke da je fabimicin dramatično stabilniji u plazmi štakora i ljudi, razumno je vjerovati da bi se njegova učinkovitost mogla poboljšati pri liječenju viših organizama”, pišu stručnjaci.

Otkrivanje antibiotika koji bi mogli djelovati na gram-negativne bakterije nije nešto što se događa svaki dan, tako da je biosinteza fabimicina zapravo vrlo značajan korak. Kako vrijeme prolazi, sve više razumijemo kako funkcioniraju gram-negativne bakterije te nam je jasnije na koje ih sve načine možemo suzbiti.

Naravno, treba proći vremena prije nego što se fabimicin može koristiti kao lijek. Da bi bio odobren, lijek mora proći kroz tri faze kliničkih ispitivanja. U prvoj fazi sudjeluje manji broj ispitanika, obično između 20 i 100 (ili rjeđe nekoliko stotina) te se njome utvrđuje preliminarna procjena sigurnosti i učinkovitosti lijeka.

U drugoj fazi se učinkovitost testira na većem broju ispitanika, obično između 50 i 300, te se analiziraju različiti načini primjene doza. U trećoj fazi sudjeluje najveći broj sudionika – od više stotina do više desetaka hiljada; ovisno o bolesti za koju se razvija lijek ili vakcina. U ovom trenutku se određeni kandidat uspoređuje s placebom da bi se ispitala stvarna uspješnost razvijenog lijeka te se dodatno testira sigurnost i utvrđuju nuspojave.

Istraživanje naziva An Iterative Approach Guides Discovery of the FabI Inhibitor Fabimycin, a Late-Stage Antibiotic Candidate with In Vivo Efficacy against Drug-Resistant Gram-Negative Infections objavljeno je u časopisu ACS Central Science.

(index.hr)

Iz Rudnika mrkog uglja Banovići navode kako je riječ o upitima iz država EU, naročito iz Poljske, Mađarske i Njemačke sa kojima do sada nisu poslovali.

Prije nekoliko dana na snagu je stupila zabrana uvoza ruskog uglja u Evropsku uniju, što je ponukalo da članice EU-a potraže dodatne izvore ovog energenta. Na listi su i bosanskohercegovački rudnici, a iz Rudnika mrkog uglja Banovići za Al Jazeeru kažu kako je riječ o potražnji većih količina uglja.

Naime, EU je zabranila uvoz uglja iz Rusije 10. augusta u sklopu paketa sankcija prema Moskvi koji je objavljen u aprilu. Ovaj paket sankcija iz Brisela bio je prvi koji je direktno napao energetski sektor Ruske Federacije zbog njene invazije na Ukrajinu.

Zvanična Moskva je 24. februara pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu što je dovelo do sankcija prema Rusiji, a samim tim i do povećanja cijena i smanjenja dostupnih količina brojnih energenata kao što su nafta, plin, pelet, ugalj…

Evropske države su imale rok od aprila do augusta da traže alternative ruskom uglju što je značilo da povećaju uvoz iz drugih država, povećaju domaću proizvodnju ako je moguće ili da traže druge alternative za proizvodnju električne energije.

Kako navode iz Rudnika mrkog uglja Banovići, dobili su ponude iz država EU-a, a ugovori su u proceduri.

„Radi se o potražnji većih količina uglja, ali RMU Banovići trenutno je u mogućnosti isporučiti samo 20.000 tona uglja, s obzirom da se prvenstveno moraju uvažiti potrebe stalnih kupaca i ugovori koji su ranije sklopljeni“, ističu iz ove kompanije i dodaju kako je ponuđena cijena dosta veća u odnosu na trenutne cijene po kojima se ugalj isporučuje.

Enormno visoke cijene energenata

U odgovoru direktora RMU Banovići Elvira Salihovića na upit Al Jazeere ističe se kako su u pitanju i neke države koje nisu ranije iskazivale interes za banovićki ugalj.

„U skorije vrijeme došlo je do naglog porasta potražnje za ugljem iz država Evropske unije, posebno Poljske, Mađarske i Njemačke sa kojima do sada nikada nismo imali prilike surađivati“, navodi Salihović.

Dodaje kako je ova bh. kompanija zadržala isti nivo proizvodnje uglja ove godine u količinama kao iz prethodnih godina.

„RMU Banovići ne može zadovoljiti trenutnu cjelokupnu potražnju za ugljem, koja je u velikoj mjeri uzrokovana neisporukom uglja komercijalnog karaktera od strane drugih rudnika, kao i enormno visokim cijenama drugih energenata kao što su pelet, drvo, plin.“

Salihovića smo pitali da li očekuje neku zabranu ili ograničenje izvoza na nivou države ili entiteta.

„Ne očekujemo nikakve zabrane izvoza uglja, obzirom da ćemo zadržati nivo izvoza komercijalnog uglja kao i prethodnih godina. Ali, naravno, iskoristit ćemo ukazanu priliku na tržištu shodno našim proizvodnim mogućnostima“, dodaje on.

Poslali smo upite nadležnim ministarstvima na entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini, ali odgovora do zaključenja teksta nije bilo.

Ovisnost o ruskom uglju

Evropska unija inače jako ovisi o uvozu ruskog uglja za stvaranje električne energije, približno 70 posto uvoza uglja za termoelektrane pokriva Rusija, pokazuju podaci Bruegela, briselskog think-tanka koji se fokusira na pitanja politike i ekonomije.

Dodaje se kako su Njemačka i Poljska naročito ovisne o ovom izvozu.

Stoga su države članice EU-a posljednjih mjeseci povećale uvoz iz brojnih država kao što su Kolumbija, Australija, Sjedinjene Američke Države, Južnoafrička Republika…

Prema podacima Braemara, koji prati usluge transporta, evropske države su samo u junu uvezle 7,9 miliona tona uglja za termoelektrane što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. Ipak, podaci Braemara pokazuju kako je tokom aprila i maja uvezeno, na mjesečnom nivou, po dva miliona tona više.

Primjera radi, evropske države su u junu uvezle 1,2 miliona tona uglja iz Kolumbije, dok je lani iz te južnoameričke države uvezeno 287.000 tona. Iz Australije je uvezen 1,1 milion tona, dok je uvoz iz SAD-a uvećan za 28 posto.

(AJB)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)