Nakon što je Vijeće ministara polovinom juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta polovinom jula je došlo do snižavanja cijene peleta, ipak cijene su se vratile na prijašnji nivo.

Kako trenutno stoji na internet stranici kompanije Drvosječa, cijena ove vrste ogrjeva iznosi 640 KM po jednoj toni.

U razgovoru za portal Klix.ba iz kompanije Drvosječa potvrdili su da nije došlo do planiranog snižavanja cijena i kao razlog navode da nisu naišli na kooperaciju od strane proizvođača peleta i drugih učesnika na tržištu ogrjeva. Drugi razlog je učešće cijene goriva u proizvodnji što je zbog velikog rasta cijena dovelo do pogrošavanja situacije.

“U toku mjeseca jula mi smo spustili cijenu, uspjeli smo sa alternativnim dobavljačima da spustimo cijenu i nadali smo se da će se pad nastaviti. Kontaktirali smo i sa konkurencijom i drugim dobavljačima, međutim nakon privremenog spuštanja cijena, cijene su opet podignute,” kažu iz Drvosječe.

Također, iz Drvosječe upozoravaju i da je Vijeće ministara već načinilo izmjene u odluci o zabrani izvoza jer su izuzeli drveni briket što je, s obzirom da je, proizvodnja briketa jednostavnija od proizvodnje peleta dovelo da su peletare počele da proizvode briket i da ga dalje izvoze.

“Trenutna cijena po kojoj se izvozi briket na evropsko tržište je 350 eura. Brojni proizvođači peleta su se prebacili na proizvodnju briketa, ne proizvode uopće pelet i tako i dalje postoji nestašica na tržištu,” pojašnjavaju iz kompanije Drvosječe.

Ističu neozbiljnost Vijeća ministara BiH, ali i Vlade Federacije BiH koja je predložila da se iz odluke o zabrani izvoza izuzmu određeni proizvodi.

“Istakli smo da bi u ovom momentu realna cijena za tonu peleta trebala iznositi od 400 do 450 KM, a za kubni metar iscjepanog ogrjevnog drveta od 100 do 120 KM. Također je istaknuto da će, ukoliko izostane volja adresiranih poslovnih subjekata iz ove oblasti, Vladi Federacije BiH biti predloženo da u skladu sa zakonom i nadležnošću, poduzme i inicira mjere zaštite ekonomskih i potrošačkih interesa građana, ne isključujući i najrestriktivnije zakonske mjere,” poručio je ministar Vujanović.

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine izmijenio je Odluku o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknada na iznos rezervi na način da je smanjio naknade za čuvanje viškova likvidnosti i na taj način bankama oslobodio značajan iznos sredstava.

U samoj odluci CB BiH, koja je usvojena u petak, navodi se da se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknada te da će se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom obračunavati naknada po stopi od minus 10 baznih poena, dok će se na sredstva iznad obavezne rezerve obračunavati naknada po stopi od minus 25 baznih poena.
U suštini, banke koje drže sredstva kod Centralne banke BiH u stranoj valuti do sada su plaćale 0,6 odsto godišnje, a izmijenjenom odlukom to će sada plaćati 0,1 odsto.

Takođe, banke su na višak iznad obaveznih rezervi plaćale naknadu 0,75 odsto godišnje, a sada je ta naknada smanjena na 0,25 odsto.

"Na ovaj način oslobodili smo značajan dio sredstava bankama i očekujemo da će banke sada smanjiti svoje naknade prema klijentima. Radi se o značajnim sredstvima i ova odluka na neki način posljedica je usklađivanja s odlukama Evropske centralne banke", rekao je za "Nezavisne" Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

Inače, odluka Centralne banke BiH uslijedila je nakon što je Evropska centralna banka prvi put u posljednjih 11 godina za 0,5-odstotnih poena povećala ključne kamatne stope. Između ostalih, kamate na depozite podignute su sa - 0,5 na nula odsto, a posljedica toga je i reakcija Centralne banke Bosne i Hercegovine.

"Upravni odbor odlučio je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije monteralne politike nego što je to signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni Upravnog odbora o inflatornim rizicima", saopštili su prošle sedmice iz Evropske centralne banke.

Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Palama, kaže da je odluka Centralne banke BiH očekivana, ali i da su trebali u potpunosti ukinuti negativnu kamatnu stopu. Kako pojašnjava, ta negativna kamatna stopa služila je za to da se banke natjeraju da plasiraju novac privredi, a ne da novac drže na računima, dok je sada u uslovima inflacije stvar potpuno drugačija.

"Sa stanovišta ekonomske teorije sve je potpuno jasno. Ti penali i negativne kamatne stope služili su da preveliku likvidnost banke plasiraju. U ovakvim okolnostima s ovako visokom inflacijom Centralna banka Bosne i Hercegovine tu kamatnu stopu je trebalo dovesti na nulu. To nisu uradili jer vjerovatno gledaju vlastiti interes i kako da zarade, isplate sebi plate i pokriju troškove", rekao je Đogo.

(akta.ba)

Prema podacima Agencije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), cijene hrane na svjetskom tržištu već treći mjesec su u padu zahvaljujući prvenstveno pojeftinjenju palminog, suncokretovog i sojinog ulja, ali i pšenice, kukuruza i šećera, javlja Avaz.ba.

Istječe rok

Trend blagog pada cijena hrane zahvatio je i BiH. Prema riječima Admira Arnautovića, predsjednika Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, uzrok je, između ostalog, smirivanje straha od nestašice.

"Građani su na početku krize kupovali i više nego što im je potrebno, a trgovci su koristili takvu situaciju. I jedni i drugi sada su stvorili zalihe, potražnja za hranom je drastično smanjena, a istek rokova ispravnosti hrane na zalihama se bliži", pojašnjava Arnautović.

Dodaje da su u padu cijene ulja, voća i povrća, a najviše mesa, te da vlasnici mesnica prijavljuju da je prodaja pala i do 80 posto. Cijene suncokretovog ulja, koje su prije nekoliko mjeseci bile blizu 6 KM po litru, sada su 5,10 KM.

Mlijeko i šećer

U isto vrijeme pakovanje brašna od 25 kilograma koštalo je blizu 40 KM, dok su trenutne cijene za desetak maraka niže.

Cijene piletine, koje su rasle i do 16 KM po kilogramu, zbog pada cijena žitarica, ali i piletine iz uvoza, niže su za dvadesetak posto. Teletina bez kosti koštala je i do 28, a junetina 19,5 KM, dok su današnje cijene oko 25 odnosno 17 KM po kilogramu.

"Neke namirnice su još nerealno skupe. Radi se o šećeru, mlijeku i mliječnim prerađevinama, ali očekujemo veoma brzo da cijene i tih artikala budu snižene", kaže Arnautović.

Jeftinije gorivo

Očekuje se da se na pojeftinjenje hrane odrazi i pad cijena goriva, koje su u julu niže za oko 50 feninga u odnosu na juni. U ušima građana još odzvanjaju najave s početka ruske agresije na Ukrajinu da hrana u svijetu više nikada neće biti jeftina.

Dobojska policija je jučer tokom operativne akcije "Plantaža 2022" u mjestu Јohovac, područje grada Doboja, pronašla zasad indijske konoplje, a oduzeta je i veća količine droge, dok je osoba Ž.A. uhapšena, saopćeno je iz PU Doboj.

- U pretresu kuće, pomoćnih objekata, vozila i zemljišne parcele koje koristi uhapšena osoba pronađene su i oduzete 74 stabljike biljke koje svojim izgledom asociraju na indijsku konoplju dužine od 190 do 286 centimetra - navodi se u saopćenju.

Navode da su pronađene i oduzete i četiri sasušene biljke koje svojim izgledom asociraju na stabljike indijske konoplje ukupne dužine po 90 centimetara, četiri staklene tegle u kojima se nalazila sasušena biljna materija koja svojim izgledom asocira na marihuanu ukupne težine od 1.517,1 gram, 1.696 sjemenki koje svojim izgledom asociraju na sjemenke indijske konoplje.

Kako se pojašnjava policija je zaplijenila i dvije plastične vreće u kojima se nalazila sasušena biljna materija koja svojim izgledom asocira na marihuanu ukupne težine od 608,5 grama, staklena tegla u kojoj se nalazilo devet ručno pravljenih cigareta tzv. "džoint" i tri vrećice u kojima su se nalazili usitnjeni ostaci sasušene biljne materije koji svojim izgledom asociraju marihuanu ukupne težine od 365,2 grama.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj koji se izjasnio da navedeno ima obilježje krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, javlja RTRS.

Nakon rekordnih cijena u junu i prvoj polovini jula, posljednjih nekoliko dana cijena goriva konačno je u blagom padu. Činjenica da gorivo pojeftinjuje vrlo malo ili nikako, u ovom trenutku, nema uticaja na cijene proizvoda koje bh. građani kupuju.

Svi koji su očekivali da će roba široke potrošnje pojeftiniti barem u istom procentu kao što je pojeftinilo gorivo, očito su bili u krivu. Građani su ogorčeni, javlja BHRT.

Za položaj u kom se nalaze dobar dio krivice snose i sami potrošači, odnosno građani.

– Mi itekako možemo uticati na sve ovo što se dešava, ali taj bunt treba biti jači. Ovako negodujemo tri četiri dana i to se sve naviklo u ovoj zemlji da poslije toga ipak svi rade onako kao što su naumili, kaže Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor.

Jedan broj trgovaca, kažu ekonomisti, svoj monopolski položaj i manjak konkurencije koristi da u ovoj situaciji ostvari ekstra profit. Izostaje i adekvatna kontrola.

– Gdje ima konkurencije tu će tržište najbrže reagovati i doće do pada cijena. Na žalost zbog izuzetnih regulativa i malog broja učesnika na određenim tržištima u BiH sporije pada cjena, tvrdi ekonomski analitičar Admir Čavalić.

– U ovoj situaciji kada imamo inflaciju uzimanje preko onoga što je moguće, dozvoljeno i korektno je u biti pljačka građana, tvrdi Zoran Pavlović, također ekonomski analitičar.

Pad cijena roba široke potrošnje ipak bi trebao uslijediti u augustu.

– Budući da je ljetna sezona. Budući da je povećan i priljev i dijaspore i turista u BiH skladišta se brže prazne. Sukladno tome punjenjem novim cijenama trebaju očekivati potrošači u BiH da dobiju nešto niže ili veće čak padove cijena prehrambenih proizvoda u narednom mjsecu, tvrdi Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača BiH.

Promptna reakcija trgovaca kada nešto treba poskupiti, a vrlo spora u obrnutom pravcu, za većinu bh. građana je postala nešto normalno, na šta su navikli, što kritikuju, ali baš ništa ne preduzimaju. Zašto bi se trgovci onda drugačije i ponašali.

Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), jednog od dva bh. entiteta, je u četvrtak 28. jula usvojio nacrte tri važna energetska zakona koji bi trebali, između ostalog, omogućiti građanima jeftinu električnu energiju i mogućnost da je sami proizvode.

Kada ovaj paket zakona stupi na snagu, omogučiće građanima i privrednicima da proizvode električnu energiju a za to im neće trebati nikakve dozvole, naveo je tokom rasprave delegat ovog doma Aner Žuljević.

Riječ je o nacrtima Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije; Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti; i Zakona o električnoj energiji.

Ove nacrte je samo dan ranije usvojio i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH a oni, prema Žuljevićevim riječima, predstavljaju bitan korak u tranziciji sa karbonskog ka održivom energetskom sektoru.

Naveo je da žali što je ovaj bitan paket zakona tek u formi nacrta a ne u proceduri usvajanja po hitnom postupku. Dodao je da se nada da će, nakon procedure upućivanja amandmana, konačni prijedlog zakona biti brzo usvojen.

Predlagač usvojenih nacrta, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, treba danas usvojene nacrte i delegatske komentare pretočiti u prijedloge zakona. Prijedlozi će postati važeći zakoni tek nakon što prođu amandmanski proces i budu usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Žuljević je tokom rasprave rekao da je BiH trenutno u jako lošoj energetskj poziciji i da rizikuje da od velikog izvoznika električne energije postane veliki uvoznik.

Kritikovao je Ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermina Džindića, jer je nacrte ovih ključnih zakona u parlamentarnu proceduru uputio tek sada, na kraju svog drugog mandata.

“Bez usvajanja ovih zakona ne može biti definisan energetski klimaktološki plan za 2030. Tek tim planom možemo definisti i ciljeve energetskog razvoja, a tek tada možemo planirati koliko će realizacija tih ciljeva koštati”, rekao je Žuljević.

Dodao je da će naredna zima biti veliki izazov i mnogo razvijenijim zemljama, te da se ovim zakonima planira prvi put zakonski regulisati i proces skladištenje električne energije. Uvođenje građana i privrednika kao proizvođača će potpuno demokratizirati proizvodnja i prodaja električne energije u FBiH, zaključio je.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić je 27. jula ocijenio da će usvajanje tri spomenuta energetska zakona građanima omogućiti i niže cijene energije te približavanje standardima Evropske unije (EU).

“Na donošenje sva tri ova zakona obavezali smo se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sofijske deklaracije”, poručio je Džindić.

Džindić je dodao da usvajanjem ovih zakona BiH ispunjava zadaću da se postepeno integriše u evropsko energetsko tržišto i kreiramo stabilan regulatorni okvir koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energijom i može privući investicije.

Podržali smo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i stoga ovim ispunjavamo i zajednički rad sa EU na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski-neutralan kontinent.

Chiara Matinelli, direktorica europske Mreže za klimatsku akciju (CAN-E) je 13. jula u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekla da je ulaganje u obvnovljive izvore put ka energetskoj sigurnosti i neovisnosti i Evrope i Zapadnog Balkana.

BiH trenutno proizvodi tek oko 2,5 posto električne energije koristeći potencijal sunca i vjetra. Zemlje poput Španije i Portugala, sa druge strane, proizvode više od trećine električne energije iz ovih izvora.

(RSE)

Od 1. augusta stupa na snagu nova uredba za ulazak u Austriju iz zemalja povećanog epidemiološkog rizika.

Prema novoj uredbi certifikat o vakcinaciji osoba mlađih od 18 godina starosti neće imati rok važenja.

Za odrasle se ne mijenja pravilo i certifikat o potpunoj imunizaciji važi 270 dana, prenosi Tanjug

Uz to, austrijske vlasti prihvatile su još jednu kinesku vakcinu Convidecia proizvođača CanSino Biologics.

Radi se o vektorskoj vakcini, koja se daje samo u jednoj dozi.

Nakon četiri do šest mjeseci od vakcinacije preporučuje se booster doza.

Inače pravila za ulazak u zemlju se primjenjuju za zemlje visokog epidemiološkog rizika, ali trenutno nijedna zemlja nije uvrštena u tu listu austrijskih vlasti.

(oslobodjenje.ba)

Hrvatska je na udaru novog vala visokozaraznih podvarijanti koronavirusa koje su povećale udio pozitivnih među testiranima na čak 30 posto, a broj novih slučajeva zaraze na dnevnoj bazi prešao je hiljadu, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Sada cirkuliraju podvarijante omikrona BA.2 i BA.4 i BA.5, najviše su izloženi građani srednje dobi, od 30 do 69 godina, dok je među djecom manje zaraženih jer nema nastave, rekli su Hini u HZJZ-u.

Novi val zaraze u Hrvatskoj je počeo krajem lipnja od kada se bilježi povećani udio pozitivnih u ukupno testiranima.

Posljednjeg tjedna uočljiv je i porast broja hospitaliziranih i umrlih, no to nije povećalo interes za cijepljenje pa se dnevno cijepi svega 300 do 400 osoba, a prvom dozom manje od 50 u cijeloj zemlji.

Građani možda čekaju novo bivarijantno cjepivo koje će sadržavati i Wuhan i omikron komponentu, a europska regulatorna agencija EMA mogla bi ga najranije odobriti krajem augusta, početkom septembra.

Na pitanje o mogućnosti ponovnog uvođenja covid potvrda na jesen, u HZJZ-u odgovaraju da se, prema njihovu saznanju, u ovom trenutku ne razmišlja o ponovnom uvođenju covid potvrda na jesen ili zimu.

Iako su neke europske države već prošle vrhunac novog vala zaraze, u Hrvatskoj je on još uvijek u uzlaznoj fazi, a vrhunac se očekuje u kolovozu s obzirom na dosadašnje iskustvo koje pokazuje da val zaraze traje nekoliko sedmica.

Po statistici HZJZ-a, u Hrvatskoj je do sada 57,76 posto ukupnog stanovništva završilo cijepljenje, 23,26 posto primilo je dodatnu (booster, treću) dozu, dok je 2014 osoba primilo drugu docjepnu (tzv. četvrtu) dozu.

Jedan tragičan događaj potresao je sve stanovnike mjesta Stanari u neposrednoj blizini Doboja prije dva par dana.

Naime, policijskoj stanici Stanari je dana 26.07.2022. godine, prijavljeno je da je prethodnog dana osoba inicijala N.K. otišla u šumu sa traktorom da siječe drva, te da se nije vratilo kući.

Odmah po prijavi su postupili policijski službenici policijske stanice Stanari koji su u šumi u mjestu Jelanjska, područje opštine Stanari, pronašli ovu osobu u ležećem položaju između traktora i prikolice bez znakova života.

Doktor mrtvozornik je konstatovao da je smrt nastupila usljed zadobijenih povreda od radne mašine.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Toplotni talasi postaju sve intenzivniji, češći i traju duže zbog klimatskih promjena, posebno u Evropi, upozorili su naučnici, koji napominju da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu.

Visoke temperature probile su rekorde u Evropi protekle nedjelje, u posljednjoj seriji toplotnih talasa na kontinentu, koji traju od juna. Temperature su bile oko ili iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zapadne Evrope, pa se vreli talas pomjerio ka istoku gdje se očekuje da se zadrži do avgusta.

"Uočavamo nezapaženi porast broja toplotnih talasa i njihovog intenziteta, ovaj sada je samo zadnji u nizu", kaže za Glas Amerike Robert Votar, klimatski naučnik iz francuske Laboratorije za klimu i životnu sredinu.

Vreli talas 2003. godine usmrtio je više 70.000 ljudi. A u narednim talasima 2006, 2010, 2015, 2018, 2019. i 2020. stradale su još hiljade.

U prosjeku, sada je temperatura i do 1,99 stepeni Celzijusa veća nego u predindustrijskom periodu, a Evropa se zagrijavala skoro duplo više od globalnog prosjeka koji je 1,1 stepen Celzijusa.

Posljednji toplotni talasi pokazali su da su u Evropi temperature bile od tri do pet stepeni veće nego u periodu prije klimatskih promjena, kaže Votar.

"Mi zapravo ne znamo zašto imamo toliki porast temperature koji ne može da se predvidi. Modeli predviđanja lako prognoziraju poraste od 1,5 do dva stepena u toplotnim talasima, ali ne mogu da predvide četiri stepena. Zaista nevjerovatno", rekao je francuski klimatolog.

Dim Kumo, klimatolog sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, kaže za Glas Amerike da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu. "Ali, ne razumijemo i dalje zašto je to tako", kaže Kumo.

Klimu u Evropi formira i vazdužna struja koja se brzo kreće od zapada ka istoku, na sjevernoj hemisferi. Nekad se ta struja podijeli na dva dijela, što nije neuobičajeno, ali naučnici kažu da se sada dešava češće i da proces traje duže.

Kumo i njegove kolege objavile su članak o povezanosti podijeljene vazdušne struje i vrelih talasa.

"Dokazali smo da, specijalno u zapadnoj Evropi, česta podjela vazdušne struje može da dovede do jačih toplotnih talasa".

Međutim, za ostatak Evrope ova pojava uzrokuje vrele talase samo 30 odsto, dok su ostatak drugi faktori.

Ono za šta naučnici jesu sigurni da je pojačalo vrele talase je suvo tlo uzrokovano sušama, koje je značajan faktor u vrelom talasu u julu.

Vlažno tlo odbija vrelinu, kaže naučnica Sonja Senervitan iz Ciriha.

"Kada se tlo koje je inače vlažno isuši, imate smanjeno isparavanje vode iz biljaka ili iz tla direktno. Taj proces koristi inače mnogo energije, a ako se ne dešava zbog isušenog tla, onda ta energija počinje da zagrijava vazduh", objašnjava ona za Glas Amerike.

Usporavanje glavne okeanske struje u Atlantiku (AMOC) takođe može da doprinese vrelim talasima u Evropi.

Ta struja zagrijava vodu na sjeveru i donosi hladu vodu iz dubina na jug. Klimatski modeli su predviđali da će struja usporiti zagrijavanje.

"Nismo 100 odsto sigurni, ali postoje indikatori da struja u posljednjim decenijama usporava", kaže fizičarka Levke Cezar sa univerziteta Mejnut u Irskoj.

Usporena morska struja mogla bi da ohladi Sjeverni Atlantik i uzrokuje promjene u vazdušnoj struji tako da donese još toplijeg vazduha u centralnu Evropu, što bi moglo da znači i još vrelih talasa.

Svi ovi faktori mogu i da djeluju zajedno ili da se prepliću, pa je teško utvrditi glavnog krivca za vrele talase.

Naučnici su saglasni da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se Evropa zagrijava toliko brzo. Jasno je, kažu, da će ljeta u Evropi biti sve toplija.

Votar zaključuje da nadležni treba da se spreme na toplotne talase i do 50 stepeni.

"Da mi je neko prije 20 godina rekao da će biti 40 stepeni u Londonu, ne bih mu vjerovao. Ali, desilo se".

(N.N.)