Postavljanjem nosivih stubova, zvanično su počeli radovi na izgradnji Sportske dvorane u Jelahu. Objekat dimenzija 52x32x12 m sa svim potrebnim sadržajima i kapacitetom 750 mjesta gradi se uz OŠ 1.mart u Jelahu. U prvoj fazi radova gradi se kompletna konstrukcija sa tribinama, krovištem i krovom. Ukupna procijenjena vrijednost investicije bez sportskih rekvizita, vanjskog uređenja i parkinga iznosi 1.6 mil. KM.
"Sretan sam da je i zvanično počela gradnja Sportske dvorane u Jelahu. Sve ono što smo radili i pripremali duži niz godina, sada će svima biti vidljivo. Ovo je osma dvorana na području općine Tešanj od 2004. godine i njenom gradnjom omugućit će se još bolji uslovi za sportske aktivnosti", rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.
U aprilu 2018. godine, Općinsko vijeće Tešanj je donijelo odluku kojom je utvrđeno da je od javnog interesa izgradnja Sportske dvorane na lokalitetu Jelah, u blizini OŠ 1. mart sa pristupnim saobraćajnicama. Nakon toga, uslijedila je izrada Idejnog i Glavnog projekta, rješavanje imovinsko-pravnih poslova. U oktobru 2020. godine potpisan je ugovor za prvu fazu gradnje dvorane vrijednosti 600 000 KM, od čega je Vlada FBiH izdvojila 400.000 KM za ovaj projekat. Ugovor je potpisan sa firmom Inžinjering, kao najpovoljnijim ponuđačem na javnom pozivu.
U 2020. godini otvorene su dvorane u Miljanovcima, Kaloševiću i Jablanici. Ranije je završena dvorana u Šijama. Ukupna vrijednost gradnje ove četiri školske dvorane je 2.159.403 KM.
"U 2021. godini planirano je 400 000 KM za drugu fazu radova, koja podrazumjeva zidove i zatvaranje objekta. Za unutrašnje uređenje, instalacije i parking bit će potrebno obezbiljediti još milion maraka, tako da će ukupna vrijednost Sportske dvorane u Jelahu koštati preko 2 miliona maraka", istakao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Kina će platiti cijenu zbog kršenja ljudskih prava, rekao je američki predsjednik Joe Biden odgovarajući na pitanje o odnosu te zemlje prema muslimanskim manjinama u zapadnom regionu Sinđijang.
"Bit će posljedica po Kinu i on to zna", rekao je Biden misleći na kineskog predsjednika Xi Jinpinga. On je govorio na događaju koji je prenosio CNN.

Si Đinping je kritikovan u svijetu jer su manjinski Ujguri pritvoreni u logorima i zbog ostalih kršenja ljudskih prava.

Biden je rekao da će SAD ponovo preuzeti globalnu ulogu u oblasti ljudskih prava i dodao da će raditi sa međunarodnom zajednicom da bi ih i Kina poštovala.

"Kina se veoma trudi da postane svjetski lider, a da bi stekla takav status i mogla to biti mora zadobiti povjerenje drugih zemalja", rekao je američki predsjednik tokom svog prvog zvaničnog putovanja od kada je postao predsjednik u januaru. Rekao je da Kina to ne može postići sve dok je uključena u aktivnosti koje su protivne ljudskim pravima.

Biden je u telefonskom razgovoru sa Sijem prošlog mjeseca, koji je trajao dva sata, naglasio prioritet za SAD da indo-pacifički region ostane slobodan i otvoren i izrazio zabrinutost povodom problematične prakse u trgovini i stanja ljudskih prava u Kini. 

(RSE)

S obzirom na pogrešno interpretiranje podataka “Eurostat-a” o visini najniže plaće od strane određenih medija iz kojih su onda maliciozno izvukli naslov „kako su radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine najsiromašniji u cijeloj Evropi“, radi tačnog i istinitog informiranja javnosti iz Vlade Federacije BiH uputili su saopćenje.

Podsjećaju da “Eurostat“ radi istraživanje za države, te da “statistika Eurostata uzima u obzir zemlje članice EU i zemlje kandidate, te tako ne obuhvata BiH, koja još nema kandidatski status””, navodi se u saopćenju Vlade.

“Navođenjem podataka zagarantirane najniže plaće u Federaciji BiH (406 KM) i Republici Srpskoj (520 KM), upućuje na pogrešan zaključak “kako su radnici u Federaciji BiH najsiromašniji u Evropi“”, navodi se u saopćenju.

Napominju da se uz zagarantiranu najnižu plaću radnicima u Federaciji BiH isplaćuju i neoporezive naknade (topli obrok, prevoz…) u iznosu od 195 KM, čime dolazimo do podatka da je zagarantirana najniža plaća u Federaciji BiH 601 KM, a što je za 81 KM više od najniže zagarantirane plaće u Republici Srpskoj.

“Vlada FBiH je prije nekoliko godina uputila u parlamentarnu proceduru Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Usvajanjem tih zakona će automatski doći do povećanja minimalnih plaća i tada ćemo dobiti i puno jasniju sliku kolika je realna minimalna plaća, odnosno pokazat će se da će ona biti značajno veća od postojećih 406 KM“, poručuju iz Vlade FBiH.

(Akta.ba)

Ljudi koji su preboljeli koronavirus imaju 91 posto niži rizik od zaraze u idućih sedam mjeseci, pokazalo je istraživanje na Medicinskom fakultetu u Grazu koje je objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Investigation.

Taj nivo imunosti samo je malo niža od one koju omogućuje cjepivo Pfizer/BioNTech, za koje je utvrđeno da ima 95 postotnu učinkovitost.

To znači da ranija infekcija koronavirusom stvara gotovo jednak nivo zaštite kao kod vakcinisanih osoba, barem u kraćem razdoblju, pokazalo je to istraživanje provedeno u Austriji koje prenosi dpa.

Istraživanje je proučavalo kako su ljudi koji su bili zaraženi u prvom valu infekcije, od februara do aprila, prošli u drugom valu od septembra do novembra.

(Agencije)

U BiH živi 1.149 osoba koje imaju 100 i više godina, od čega je 329 muškaraca, te 820 žena, potvrđeno je iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Kako naglašavaju iz IDDEEA, najviše stogodišnjaka, njih 195, živi na teritoriji grada Sarajevo, a od toga je 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

BiH tu nije jedinstvena - kada je riječ o životnom vijeku, po riječima stručnjaka, i u Evropi je razlika pet do šest godina u korist žena. U nekim zemljama svijeta, poput, recimo, Japana, ta razlika je i veća.

Štaviše, prema dostupnim podacima, posljednji popis u BiH pokazao je da je među osobama starosti do 48 godina više muškaraca.

Međutim, nakon navršene 48. godine po brojnosti prednjače žene. Što je populacija starija, sve veći je procenat dama u odnosu na muškarce. Recimo, iznad 85 godina starosti dolaze dvije žene na jednog muškarca.

Stručnjaci ističu da je duži vijek žena u odnosu na muškarce uobičajena pojava u cijelom svijetu, te da postoji više faktora koji na to utiču.

"Kao prvi faktor možemo navesti biološki. Iako su muškarci fizički jači pol, žene su fiziološki otporniji pol, tako da mnoge bolesti koje napadaju muškarce ranije, žene napaju znatno kasnije. Samim tim je smrtnost ženske populacije manja u odnosu na smrtnost muške populacije", rekao je za "Nezavisne" Aleksandar Majić, demograf.

Pored biološke komponente, na ovakvu statistiku, između ostalog, utiče i faktor rizika. Recimo, po riječima našeg sagovornika, muškarci su mnogo skloniji konzumaciji alkohola, duvana, opijata i tako dalje, a što je jedan od faktora koji utiču na kraći životni vijek.

"Naravno, u ovaj kontekst možemo da dovedemo i nasilne smrti, kao što su, recimo, povrede na radu. Znamo da muškarci rade teže fizičke poslove. Osim toga, kada je riječ o ubistvima i samoubistvima, na jednu umrlu ženu 'idu' četiri muškarca. Takođe, i saobraćajne nesreće su četiri puta učestalije kod muškog pola u odnosu na ženski", istakao je Majić.

Zanimljivo je da raste broj bh. građana s navršenih stotinu i više godina, pa ih je tako u proljeće 2019. bilo 850.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna starost umrlih u BiH u 2019. iznosila je nešto više od 74 godine. Žena koja je umrla 2019. godine u prosjeku je imala oko 77 godina, a muškarac oko 71 i po godinu.

(N.N.)

Iako su putovanja još uvijek uveliko pod utjecajem pandemije i ograničenja koja je donijela, mnogi se nadaju kako će masovna vakcinacija dovesti do popuštanja mjera i da će se život vratiti u normalne tokove.

Velika Britanija je do danas već cijepila preko 15 miliona osoba, a SAD dnevno cijepe oko 1,6 miliona svoje populacije.

U međuvremenu, Danska je jedna od zemalja koja je najavila uvođenje takozvanog Covid pasoša do kraja februara, koji će služiti kao dokaz da se osoba koja ulazi u zemlju vakcinisala protiv Covid-19.

Mnoge druge zemlje razmišljaju o uvođenju sličnih mjera, a CNN je istražio koje su to destinacije koje već planiraju otvaranje svojih granica za turiste.

Cipar – je u decembru prošle godine postala prva zemlja koja je najavila otvaranje granica za putnike koji su cijepljeni protiv Covid-19 bez potrebe odlaska u karanten.

Turisti koji prilože dokaz da su primili obje doze vakcine moći će ući u zemlju bez negaativnog testa na korona virus.

Ovo će se vjerovatno odnositi samo na one koji dolaze iz zemalja s liste takozvanih sigurnih destinacija, koja se redovno ažurira. Cipar već ima dogovor s Izraelom o putovanjima bez ograničenja između dvije zemlje.

Najavljene mjere još uvijek nisu službeno potvrđene a trenutno je za ulazak na Cipar potrebno priložiti negativan PCR test ne stariji od 72 sata, a zatim provesti 14 dana u izolaciji.

Estonija – nije ukinula pravila karantena samo za građane Europske unije već i za one iz drugih zemaalja koji pruže dokaz da su prebolovali Covid-19 unazad šest mjeseci.

Ova zemlja također prihvata goste koji su primili vakcine protiv Covid-19, i to ne samo one odobrene u EU nego svih devet proizvođača u svijetu.

Bit će prihvaćene samo potvrde o vakcinaciji na estonskom, ruskom ili engleskom jeziku, a posjetitelji koji su prethodno prebolovali Covid-19 morat će dostaviti doktorsku potvrdu kao i svjež PCR test kao dokaz da se nisu opet inficirali.

Trenutno za ulazak u Estoniju potrebno je provesti deset dana u izolaciji osim za europske zemlje koje su trenutno na listi zemalja niskog rizika, kao što su Island, Norveška i Bugarska, te negativan PCR test ne stariji od tri dana.

Gruzija – također najavljuje ukidanje ograničenja za one koji su cijepljeni protiv Covid-19.

Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje je nedavno najavilo da svi putnici koji su primili obje doze vakcine mogu u Gruziju ući bez negativnog PCR testa.

Oni koji se nisu cijepili moraju dostaviti negativan PCR test ne stariji od 72 sata, a trebaju se i retestirati tri dana po dolasku u Gruziju “na svoj trošak”.

Za one koji dolaze iz Velike Britanije postoji i pravilo obavezne 12-dnevne izolacije po dolasku.

Island – će otvoriti granice za sve cijepljene putnike iz Europske unije, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske od 1. maja bez obaveze prilaganja negativnog PCR testa ili obavezne izolacije.

Posjetitelji koji osiguraju potvrdu o cijepljenju na islandskom, danskom, norveškom, švedskom ili engleskom jeziku, dokazujući da su primili dvije doze jednog od tri glavna cjepiva Covid-19, bit će izuzeti od graničnih ograničenja.

Međutim, oni koji predoče “nevaljani” dokument morat će “proći dvostruko testiranje s karantenom između dva testa”, upozorile su islandske vlasti.

Island će svojim građanima izdavati “digitalne pasoše” kao dokaz o vakcinaciji, kako bi im olakšali kretanje u druge zemlje.

Što se tiče putnika koji nisu cijepljeni, oni će po dolasku na Island morati uraditi Covid test, potom provesti pet-šest dana u izolaciji i onda uraditi i drugi test.

Poljska – dozvoljava ulazak svim putnicima iz EU bez odlaska u obavezni desetodnevni karanten, “na osnovu potvrde o vakcinaciji protiv Covid-19”.

Ova europska zemlja je ukinula ograničenja za sve one koji prime obje doze vakcine još krajem decembra prošle godine.

Oni koji prilože negativan PCR test ne stariji od 48 sati pri ulasku u zemlju također neće biti podvrgnuti bilo kakvim ograničenjima.

Rumunija – je još jedna europska zemlja koja dozvoljava ulazak onima koji prime obje doze vakcine protiv Covid-19, a ti putnici neće morati ni u karanten.

Pri ulasku, potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, a druga doza mora biti primljena barem deset dana prije dolaska u Rumuniju.

Trenutno, svi putnici sa “žute liste” zemalja, tačnije onih visokog epidemiološkog rizik, koji dolaze u ovu europsku zemlju moraju u ubavezni 14-dnevni karanten. Oni koji prilože negativan PCR test ne stariji od 72 dana, porovest će u izolaciji deset dana.

(N1)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.02.2021.(srijeda) i 18.02.2021.(četvrtak) zbog planskih radovana elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 17.02.2021.(srijeda):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Dubalj br.1186, od 10:30 do 14:30 sati
2.Trafo područje Hrustička br.1079 - naselja Miljanovci i Hrustička, od 12:00 do 13:30 sati
Dana 18.02.2021.(četvrtak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Marin Han br.1051, od 08:30 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ulazak u Sloveniju od danas će biti moguć bez karantene ili posjedovanja negativnog testa na koronavirus za one koji su vakcinisani s dvije doze vakcina protiv Covida-19 i one osobe koje su preboljele koronavirus, te o tome imaju potvrdu ljekara, saopštila je u slovenska vlada.

Od trenutka kad su preboljeli Covid-19 ne smije proći više od šest mjeseci, a kod vakcinisanih drugom dozom vakcina mora proteći najmanje 14 dana.

Ulazak u zemlju na osnovu prirodne imunizacije onih koji su preboljeli Covid-19 ili su vakcinisani s dvije doze odnosi se samo na državljane i rezidente članica Evropske unije i Schengenskog prostora, ali ne i za one iz trećih država.

Što se tiče skijališta koja do sada nisu primala one bez negativnog testa na koronavirus, na njima će se od ponedjeljka moći skijati s negativnim testom ne starijim od sedam dana, dok je do sada rok morao biti 24 sata.

Moći će skijati i oni koji su preboljeli Covid-19 ili se protiv bolesti vakcinisali s dvije doze. Oni se ne moraju testirati pola godine i trebaju potvrdu ljekara kojim dokazuju da su vakcinisani, odnosno preboljeli koronavirus.

Zbog poboljšanja epidemiološke situacije u Sloveniji će od ponedjeljka ponovo raditi sve trgovine, ukida se zabrana kretanja među opštinama, a obnavlja se i školska nastava u učionicama za sve osnovce i maturante srednjih škola, objavila je Vlada Slovenije.

Otvaraju se sve trgovine i uslužne djelatnosti do 100 metara radne površine, dok će manje trgovine primati samo po jednog kupca.

Dopušten je i ograničen rad studenata i profesora na fakultetima, te održavanje ispita, vježbi i seminara s najviše deset studenata.

 Prijedlog njemačke desničarske ekstremističke stranke AFD da se ukine Pravilo za zapadni Balkan za dovođenje nekvalifikovane radne snage u Njemačku izazvao je otpor svih ostalih poslaničkih frakcija u Bundestagu, koje su jednoglasno najavile da će prijedlog odbaciti.

AFD želi da se ovo pravilo ukine da bi taj posao mogli dobiti njemački radnici, kao i da se prekine praksa da, kako tvrde, loše plaćeni balkanski radnici smanjuju plate u niskoplaćenim sektorima u njemačkoj privredi.

Volfgang Štrengman Kun, poslanik Zelenih, rekao je da je prijedlog AFD-a mješavina nepoznavanja ekonomije i netrepeljivosti prema strancima.

"Tipično za vas, u vaš prijedlog ste ugradili mržnju prema strancima, koju ste potkrijepili kvaziargumentima koji nemaju veze sa stvarnosti", rekao je on i podsjetio na istraživanja nezavisnih instituta, koji su ocijenili da pravilo ne ugrožava domaću snagu, pomaže njemačkoj ekonomiji, ne dovodi do smanjenja plata i ne opterećuje socijalni sistem Njemačke.

"Da ste to pročitali, škodilo bi vam jer tamo ima previše činjenica", rekao je on.

Johanes Fogel iz njemačkih Liberala istakao je da je ovaj prijedlog raskrinkao lažnu zabrinutost AFD-a za više reda u oblasti useljavanja, kako bi pokušali oteti koji glas od glasača s političkog centra.

"Maske su danas pale jer crno na bijelo se ovdje pokazuje da je AFD protiv bilo kakvog useljavanja, čak i kada je ono nesporno u korist njemačke privrede. Njima nije do pravila o useljavanju nego da iskale svoja osjećanja prema državljanima BiH ili drugim ljudima s tog područja i to treba jasno reći", rekao je Fogel.

Maks Štraubiger, poslanik bavarskog CSU-a, rekao je da je prijedlog AFD-a besmislen pošto on nije usvojen jer su to tražili balkanski radnici, već su to tražili njemački poslodavci, i podsjetio da prednost imaju domaći i evropski radnici.

"Bilo bi sjajno da ste pravilo prvo pročitali. Posao dobijaju radnici sa zapadnog Balkana koji su plaćeni u skladu s platom predviđenom za tu konkretnu branšu. To znači da 45-godišnji radnik s Balkana zaposlen u skladu s strukom mora biti plaćen 3.905 evra bruto, a ne kako vi brbljate da Balkanci pritišću plate njemačkih radnika na dolje", rekao je on.

Danijela Kolbe iz SPD-a je rekla da je govor napisala prije nego što je čula izlaganje AFD-a.

"Naravno da ništa nisam morala mijenjati, jer su napisali sve što se moglo očekivati - sadržajno tanko, promašeno, a najviše od svega kontraproduktivno. I sami ste spomenuli da pravilo sadrži odredbu o prednosti za domaće radnike. Ili da to preformulišem, kako biste vi u AFD-u možda lakše shvatili - u tom pravilu domaći radnici imaju prednost, dakle niko njemačkim radnicima ne oduzima radna mjesta", rekla je Kolbeova. Podsjetila je da je prije uspostavljanja pravila kao prijedlog njene stranke njemački azilantski sistem bio preopterećen ljudima sa zapadnog Balkana koji su se željeli zaposliti u Njemačkoj.

Ona je citirala šefa njemačke građevinske branše, koji je rekao da bi bez radnika sa zapadnog Balkana ova branša ušla u krizu.

"Da li to želite? Poštedite nas vaših besmislenih stavova. Vi za naše radnike niste učinili ništa. Prestanite nam oduzimati vrijeme apsurdnim prijedlozima", rekla je.

U narednoj parlamentarnoj fazi ovaj prijedlog ide u raspravu po odborima, a nakon toga će biti stavljen na konačno glasanje.

(N.N.)

Graničnoj policiji BiH, koja se godinama suočava sa migrantskom krizom, nedostaje 340 policijskih službenika za obavljanje redovnih aktivnosti u nadzoru granice, a kako bi se zaštitile sve kritične tačke nezakonitih prelazaka potrebno je oko 1.300 policajaca, izjavio je direktor ove policijske agencije Zoran Galić.

"Granična policija BiH radi u skladu s pravilnikom koji nije promijenjen gotovo 20 godina. Zbog toga smo predlagali izmjene postojećeg pravilnika kojim nisu predviđeni globalni izazovi i neophodno ga je mijenjati", smatra Galić.

On je naglasio da je od početka migrantske krize najveći broj policijskih službenika raspoređen za nadzor granice sa Srbijom i Crnom Gorom, tako da je gotovo 99 odsto postojećih kapaciteta raspoređeno na istočnom dijelu granice, uz ispomoć pripadnika Agencije za istrage i zaštitu BiH, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

"Prije pet godina iskazali smo potrebu za opremanjem po evropskim standardima, ali nismo naišli na razumijevanje političkih subjekata. Sada smo u situaciji da nismo materijalno-tehnički i kadrovski opremljeni za nove izazove, što je neophodno. Sa jednim policajcem na 16 kilometara granice,odnosno jednom patrolom na 32 kilometra, izuzetno je teško odgovoriti ovim izazovima“, rekao je Galić za "Dnevni avaz".

On kaže da su vlasti, prije svega, zanemarile da su nezakonite migracije bezbjednosna prijetnja, podsjećajući da su na početku migrantske krize u BiH pokušali ući državljani iz ratom zahvaćenih zemalja, što se kasnije promijenilo.

"Ne isključujemo humanitarnu dimenziju, ali stvarno stanje je takvo da hiljade ljudi pokušava nezakonito preći granicu, skoro svi se lažno predstavljaju, mnogi su krivično gonjeni u svojim zemljama. Uglavnom se radi o muškarcima iz Pakistana, Avganistana, Maroka i Alžira i jasno je da su, kao takvi, bezbjednosna prijetnja za BiH", naveo je Galić.

Novi priliv migranata, koji će dolaziti i novim rutama koje se pojavljuju, Galić očekuje dolaskom proljeća i ljepšeg vremena.

"Granična policija je od samog početka upozoravala vlast da se priprema nezakonito prebacivanje migranata i prelasci preko BiH, zbog čega smo tražili naše jačanje. Znali su u kakvoj se situaciji nalazimo. Nažalost, oni su smatrali da je migrantska kriza trenutnog karaktera i zato se sada nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo", rekao je Galić.

(N.N.)