U Bosnu i Hercegovinu do sada je stiglo 141.800 doza vakcina protiv koronavirua različitih proizvođača, a dok druge zemlje objavljuju podatke na dnevnom nivou o broju vakcinisanih, u BiH je to još uvijek nepoznanica, javlja Anadolu Agency (AA).

U BiH ne postoji centralna evidencija vakcinisanih protiv koronavirusa, zdravstvo je u nadležnosti entiteta Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine, te kantona, kao i Brčko distrikta, pa ne postoje na državnom nivou precizni podaci koliko je građana do sada primilo prvu, a koliko obje doze vakcine.

Nadležni u entitetima nemaju adekvatne povratne informacije iz manjih administrativnih jedinica, tako da je jedino poznato koliko je vakcina stiglo u BiH i koliko ih je distribuirano entitetima, koje su oni potom proslijedili u niže administrativne jedinice.

Osim toga, u brojanju vakcinisanih problem je i to što su se mnogobrojni građani, u nedostatku vakcina u BiH, vakcinisali u susjednoj Srbiji, a podaci o broju na taj način vakcinisanih u BiH potpuna su nepoznanica.

Iz tog razloga neki od onih koji su se vakcinisali u Srbiji napravili su Facebook grupu “Građani BiH vakcinisani u Srbiji” koja trenutno broji oko 1.100 članova. Navode da žele okupiti što više građana BiH koji su se vakcinisali u Srbiji sa ciljem priznavanja, odnosno evidentiranja te vakcinacije u BiH. Dodaju i da će uputiti dopis relevantnim institucijama BiH kako bi regulisali svoju vakcinaciju i ostvarili ista prava kao i građani koji budu vakcinisani u BiH.

U RS-u u potpunosti vakcinisano oko 10.000 osoba

Na području entiteta Republika Srpska (RS) vakcinacija je započela 12. februara, a u ovaj entitet do sada je stiglo 42.000 doza Sputnik V vakcina, 7.020 doza Pfizer/BiNTech, 8.570 doza AstraZeneca (Vaxzervia) i 11.020 doza vakcina Sinovac, ukupno 68.610 doza vakcina.

U Institutu za javno zdravstvo RS-a kažu da je do petka, 9. aprila, u zdravstvene ustanove u ovom entitetu isporučeno više od 31.000 prve doze i oko 10.000 druge doze vakcina. Prema njihovim podacima, u potpunosti je vakcinisano oko 10.000 osoba, dok distribuisanih 31.000 prvih doza nije u potpunosti utrošeno.

Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a, tokom februara i marta u Srbiji je po pozivu koji su uputili privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite vakcinisano 2.360, uglavnom zdravstvenih radnika.

Prema planu vakcinacije protiv COVID-19, u RS-u prioritetne grupe su zdravstveni radnici, korisnici i zaposleni u ustanovama za smještaj starijih lica i drugim ustanovama za smještaj i dugotrajnu njegu, te stanovništvo starije od 65 godina, čija je vakcinacija u toku. Sljedeća grupa, čija vakcinacija tek treba da počne, osobe su sa hroničnim bolestima koje su faktor rizika za COVID-19, a nakon njih slijedi vakcinacija osoba dobi od 18 do 64 godine na poslovima od javnog značaja.

Prve doze u FBiH primilo više od 15.000 osoba

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine vakcinacija je počela 10. marta, nakon što je iz Srbije stiglo 10.000 doza AstraZeneca vakcina, koje su potrošene na vakcinaciju zdravstvenih radnika.

Nakon toga, iz COVAX mehanizma stiglo je 15.210 doza Pfizer/BioNTech vakcina i 17.100 doza AstraZenece, dok je iz donacije Republike Turske za FBiH raspodijeljeno 17.980 Sinovac vakcina.

Ukupno radi se o 60.290 doza vakcina koje su stigle za FBiH, a dodatno je za Kanton Sarajevo stiglo još 10.000 doza AstraZeneca vakcina, koje je ovom kantonu donirala Srbija.

“Ukupno je distribuirano više od 34.000 doza vakcina, a do petka (9. parila, op.a.) je potrošeno više od 15.000 doza vakcina”, rekla je Maja Kojović, stručna saradnica za odnose s javnošću Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pojasnila je da na području ovog entiteta nije počela revakcinacija, jer se ona za AstraZeneca vakcine preporučuje nakon 12 sedmica od primanja prve doze.

I u FBiH prioritetne grupe su zdravstveni radnici, zaposleni i korisnici u staračkim domovima, zatim osobe starije od 60 godina, hronični bolesnici, pa osobe zaposlene u značajnijim javnim ustanovama, odnosno službama.

“Izuzetno smo zadovoljni procesom vakcinacije i odzivom. U nekim od manjih kantona završena je vakcinacija prve i druge prioritetne grupe, a u većim kantonima prve grupe, odnosno zdravstvenih radnika i prelazi se na drugu grupu”, kazala je Maja Kojović.

Brčko distrikt pokrenuo i direktnu nabavku

Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta, kaže da su kroz COVAX mehanizam naručili 32.000 doza za 16.000 stanovnika, a do sada je ukupno stiglo 2.870 doza vakcina.

“Prve doze smo dobili krajem marta, 1.170 vakcina Pfizer, 700 doza AstraZeneca i 1.000 doza kineskih vakcina iz donacije Republike Turske”, kazao je Šadić.

Do juče, 13. aprila, u 12 časova, prve doze vakcina primilo je 612 osoba sa područja Brčko distrikta.

Prvi prioriteti bili su zdravstveni radnici, odnosno uposlenici javne zdravstvene ustanove, a paralelno s tim, krenula je vakcinacija zaposlenih u privatnim zdravstvenim ustanovama, te osoba u staračkim domovima.

“Pokrenuli smo vakcinaciju lica starijih od 75 godina i lica od 65 godina sa hroničnim oboljenjima”, izjavio je Šadić i dodao da je za narednu srijedu zakazan početak revakcinacije zdravstvenih radnika.

U prvoj fazi slijedi vakcinacija i pripadnika policije Brčko distrikta, volontera Crvenog križa, novinara, a u drugoj fazi planirana je vakcinacija mlađih od 65 godina sa hroničnim oboljenjima, zaposlenih u institucijama od posebnog značaja za ovu lokalnu zajednicu.

Prema njegovim riječima, najavljeno je da će nove doze iz COVAX mehanizma stići 22. na 23. april, a zatim i polovinom maja.

“Brčko distrikt BiH pokrenuo je i postupak direktnih nabavki i komuniciramo sa veledrogerijom i proizvođačima, govorim o kineskim i ruskim vakcinama, za šta smo iskazali interes za po 20.000 doza i, ukoliko se isporuči COVAX mehanizam u kompletu, imali bismo neophodne doze za kompletnu planiranu imunizaciju”, rekao je Šabić.

On je pojasnio da je Krizni štab u zdravstvu Brčko distrikta procijenio da je neophodno da se vakciniše 50.000 stanovnika, od 80.000, koliko ih je bilo na popisu stanovništva.

Zaključno sa jučerašnjim danom, prema podacima entitetskih zavoda i instituta za javno zdravstvo i Brčko distrikta, u BiH su od 5. marta 2020. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, registrovana ukupno 185.664 slučaja zaraze. Preminulo je 7.566 osoba pozitivnih na koronavirus, a oporavile su se 142.654 osobe. Aktivnih slučajeva koronavirusa trenutno je 35.444.

(Fokus)

U Sloveniji se susreću s nepovjerenjem u sigurnost cjepiva AstraZenece koje pozvani na cijepljenje masovno odbijaju, makar je nova preporuka slovenskih epidemiologa da se ona bez ograničenja može koristiti za sve starije od 18 godina.

U Mariboru je proteklog tjedna to cjepivo odbila polovica pozvanih na cijepljenje, a u Ljubljani trećina, izneseno je u utorak na vladinoj konferenciji za novinare, na kojoj je istaknuto da se strategija cijepljenja unatoč tome neće mijenjati, a trenutno je prioritet cijepljenje osoba starijih od 60 godina.

Trenutno se za dobnu skupinu od 60 do 65 godina u Sloveniji koristi AstraZenecino cjepivo, a za preostale necijepljene starije osobe i za zdravstveno ranjivije skupine cjepiva Pfizera i Moderne, no vladina je stručna skupina u utorak objavila da je AstraZenecino cjepivo pogodno za imunizaciju svih osoba starijih od 18 godina bez izuzetka.

Kako je na konferenciji za novinare kazao državni tajnik u ministarstvu zdravstva Jernej Završnik, cijepljenje je dobrovoljno i nikoga se ne može prisiliti na cijepljenje određenim cjepivom, ali onaj koji odbije ponuđeno dostupno cjepivo na listu za cijepljenje bit će stavljen na "kraj" reda.

Prema riječima ravnatelja mariborskog doma zdravlja Jerneja Završnika do sada je u toj ustanovi AstraZenecom cijepljeno 10.400 ljudi, oko polovice onih koji su dobili poziv na cijepljenje tim cjepivom, dok je kod ostalih raspoloživih cjepiva odbijanja cijepljenja bilo samo oko 10 posto.

Komentirajući visok postotak onih koji imamu rezerve prema AstraZeneci i ne javljaju se na cijepljenje, vodeća slovenska infektologinja Bojana Beović kazala je da je time začuđena jer su cjepivo odbijale osobe starije od 60 godina, kod kojih u pravilu kod primjene tog cjepiva nema većih zdravstvenih rizika.

Komentirajući odluku američkih zdravstvenih vlasti da privremeno iz opreza obustave cijepljenje populacije u SAD-u cjepivom tvrtke Johnson&Jonnson, koordinator slovenske vlade za cijepljenje Jelko Kacin kazao je da bi to moglo poremetiti dinamiku predviđenog cijepljenja u Sloveniji, gdje je jedna pošiljka te vakcine već stigla, a drugu od 19 tisuća doza očekuju do kraja tjedna.

No, Kacin vjeruje da će, kao i u slučaju kod provjere AstraZenecina cjepiva u vezi s rijetkom pojavama krvnih ugrušaka kod cijepljenih - koju je provela Europska agencija za lijekove (EMA) - i u ovom slučaju doći do ponovnog odobrenja korištenja tog cjepiva i da će se to dogoditi što prije, prenosi Hina.

(Oslobođenje)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana  15.04.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Škapurovo Brdo br.1041, od 08:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Hrvatska od sredine aprila kreće u veliku akciju spašavanja turističke sezone, jer će tada početi s vakcinisanjem turističkih radnika, a država će svim turistima sufinansirati i brze antigenske testove, piše u subotu Jutarnji list.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) početkom iduće sedmice dobiće popise osoba iz turističkog sektora koji se žele vakcinisati, a riječ je o oko 70.000 ne samo stalno zaposlenih, nego i sezonaca koji su u direktnom kontaktu s turistima, poput recepcionera u hotelima, marinama i kampovima, kuvarima i konobarima, radnicima u turističkim agencijama... Ministarstvo turizma podatke je dobilo od udruženja i ustanova u resoru, gdje je njih čak 70 odsto izrazilo želju za vakcinisanjem.

Vakcinacija bi trebala početi u četvrtak, a masovni punktovi u većim gradovima biće organizovani u sportskim dvoranama, moguća je i vakcinacija u velikim hotelskim kućama. Vakcinaciju će provoditi županijski zavodi za javno zdravstvo, a namjera je da se turistički radnici, među ostalim, vakcinišu i s Johnson&Johnson vakcinom koje se daje u jednoj dozi, sve kako bi svi bili vakcinisani do početka sezone.

Nakon toga, plan je vakcinisati i oko 90.000 privatnih iznajmljivača, a Hrvatska se, osim što je uz Tajland jedna od rijetkih zemalja koja je među prvima krenula u prioritetno vakcinisanje turističkih radnika, odlučila i pokriti dio troškova za antigensko testiranje.

U Zagrebu je, na primjer, već spremno 11 privatnih klinika i dvije javne ustanove koje će raditi i antigenska i PCR testiranja, zavisno od toga šta će turisti trebati, a na Trgu bana Jelačića postojaće i mobilni punkt za testiranje koji će raditi i vikendom od 10 do 18 sati. Turista će se dan prije moći prijaviti mailom za testiranje, a na veb stranici "Safe stay in Croatia" biće naznačene sve lokacije za testiranje u Hrvatskoj. S potvrdom iz evisitora, moći će se testirati brzim antigenskim testom po subvencionisanoj cijeni, koju će i više od 50 odsto pokriti Ministarstvo turizma, prenosi Hina.

Ono što je dobro, slažu se sagovornici iz sektora, jeste što će se priznavati brzi antigenski testovi, koji su poprilično jeftini i rezultati se dobiju puno brže nego kod PCR testova, a priznavaće ih mnoge države bitne za hrvatski turizam, pri povratku svojih građana s odmora, piše Jutarnji list.

U Srbiji je do sada prijavljeno 755 neželjenih reakcija na vakcine protiv koronavirusa, što je jedna prijavljena reakcija na 3.973 imunizovanih građana, izjavio je predstavnik Agencije za lekove i medicinska sredstva Pavle Zelić, javlja Anadolu Agency (AA).

“Sve reakcije su bile blage - otok, crvenilo, bol, visoka temperatura, bol u mišićima, mučnina“, objasnio je Zelić za Radio-televiziju Srbije i dodao da to nije ništa zabrinjavajuće.

U Srbiji je dostupna imunizacija vakcinama Sinopharm, Pfizer/BioNTech, AstraZeneca i Sputnik V, a Zelić je kazao da Moderna još nije podnela zahtev za registraciju, da su u toku pregovori, te da očekuje da će se i ona naći u ponudi.

On je naveo i da vakcina ima sasvim dovoljno, jer je više od 3,5 miliona doza do sada stiglo u Srbiju.

U  ponedjeljak, 12. aprila 2021. godine, sa zalaskom Sunca nastupa ramazan 1442. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u utorak, 13. aprila 2021. godine.

Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.

Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.

U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u  kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

Svevišnji je odabrao i istakao  mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, i sevabi od učenja poklonjeni pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama.

Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije.

Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.

Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći  Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr.

U prigodnim programima za Lejletu-Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećivanje intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.

U toku ramazana Bošnjaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno „vitre“, tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.

Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.

Nakon bajram namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: “Bajram šerif mubarek olsun“. U narodu je čestitka skraćena na „Bajram barećola“. Odgovara se riječima: „Allah razi olsun“ ili opet skraćeno „Allah razola“. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom  u novcu i hairli dovom.

Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.

Riječ ramazan  spominje se samo  jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185  ajet: “Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur’an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja“…

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona okončalo je konkursnu proceduru za dodjelu stipendija studentima iz boračke populacije za akademsku 2020/2021. godinu, a pravo na stipendiju ostvarilo je 2.033 studenta sa područja ovog kantona.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković rekao je da je za stipendije izdvojeno 2,3 miliona KM, što je značajan iznos u vrijeme pandemije s obzirom na slabije punjenje budžeta, ali je izrazio žaljenje što, za razliku od prethodne dvije godine, stipendije nisu dobili svi studenti koji su podnijeli prijave i ispunili formalno-pravne uslove iz javnog poziva.

- Došlo je do izmjene Zakona o visokom obrazovanju u smislu bezuslovnog prelaska na narednu godinu studija, tako da smo imali značajno povećanje broja zahtjeva za koje bi trebalo osigurati gotovo 3 miliona KM. Uspjeli smo dodijeliti stipendije svim studentima u malim općinama, međutim u većim općinama to nismo mogli - rekao je Čolaković, navodeći da je u odnosu na 2014. godinu broj broj odobrenih stipendija veći za 700.

Najveći broj stipendija dodijeljen je studentima u Zenici 437, Zavidovićima 237, Visokom 223, Tešnju 218, Žepču 202, Kaknju 170, Maglaju 160, Brezi 114, Olovu 113, Varešu 79, Doboj Jugu 46 i Usori 34.

- Ostaje nam žalbeni rok. Obavijestili smo općine da mogu izdavati rješenja na koja se ulaže žalba, a nakon rješavanja po žalbama u drugostepenom postupku uputit ćemo naloge Ministarstvu finansija za isplatu stipendija - rekao je Čolaković.

Godišnja stipendija za prvu godinu studija iznosi 800 KM, a za drugu i ostale godine studija te drugi studijski ciklus, iznos stipendije je 1.200 KM. Stipendija se isplaćuje u osam mjesečnih rata.

Press služba ZDK

U proteklih četrnaest mjeseci  zdravstveni sistem je pod opsadom virusa. Naš rad zahtijeva kontinuiranu edukaciju, pa smo tako od marta prošle godine usvojili mnogo znanja o novoj bolesti i naučili da sprovodimo svjetske protokole u liječenju COVID – 19.

Blagovremeno, prije početka trećeg vala epidemije u FBiH, tačnije prije četrdeset dana, Ljekarska/Liječnička komora FBiH upozoravala je na sve moguće posljedice i molila institucije da se uvede PCR testiranje prije ulaska u našu zemlju, kao i kontrolisani lockdown na nivou BiH. Bila je to naša moralna obaveza, da struka upozori na novi talas. Na vrijeme smo molili za vakcinaciju, isticali pozitivan značaj istovremenog pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera i masovne vakcinacije. Da je naša molba uvažena ne bismo imali ovoliki broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva.

Tražimo od svih drugih da uvažavaju naše stručno mišljenje i nudimo pomoć svakome ko je traži.

Žao nam je što je u ovako teškim vremenima u kojima je zbog općeg nezadovoljstva građana situacijom i strahom od pandemije, liječnička etika dovedena u pitanje. Naš primarni cilj je borba za život svakog pacijenta i to bez odmora. Bez pauze i bez prestanka radimo već više od godinu dana i to je naša misija. Od zaraze nisu pošteđeni ni ljekari. Na žalost, od početka pandemije do danas, od posljedica izazvanih zarazom COVID - 19, izgubili smo 21 kolegu liječnika u FBiH. Većina njih zarazila se upravo pomažući pacijentima.

Nije lako raditi u vanrednoj situaciji, kada su kapaciteti puni, virus nepredvidiv, a smrtnost od bolesti visoka. Puno  je ljekara koji su oboljeli, izliječili se, a potom ponovo vratili na posao, bez obzira na posljedice koje im je ostavio COVID - 19, jer od njihovog prisustva zavise životi ljudi. S pandemijom se teško, ali grčevito i bez posustajanja borimo od početka i nastavit ćemo i dalje bez obzira na sve.  

S druge strane, teško nam je izboriti se sa osudom dijela javnosti i sve češćim napadima na liječničku profesiju. Mnogo je krupnih riječi napisano da bi odgovori na sva pitanja ostali nedorečeni. Dovedena je u pitanje sigurnost građana, ali i samih ljekara. Doveden je u pitanje naš rad, stvoreno nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu, a ljekari postavljeni na stub srama.
Iako su napadi u cijelom svijetu na zdravstvene radnike izraženiji u konfliktnim sredinama,  COVID-19  je povećao rizike s kojima se suočavaju zdravstveni radnici, kako od virusa tako i od javnog linča.
Zdravstveni radnici s pravom su hvaljeni kao heroji u bijelom tokom pandemije, a sada podnose uznemirujuće  prijetnje i nasilja kako od pojedinaca i grupa, tako i od društvenih institucija, vlada, medija. Zdravstveni radnici trpe i psihološke napade na društvenim mrežama i u medijima, dok se u isto vrijeme suočavaju sa dvostrukim stresom na poslu. Pod neprekidnim strahom od zaraze korona virusom proživljavaju traumatična isustva, svakodnevno svjedočeći smrti svojih pacijenata, kojima i pored nadljudskih napora ne uspijevaju pomoći da se izbore sa opakom bolešću.

Podaci zasnovani na činjenicama pomogli bi ugušiti dezinformacije o bolesti, a realno bi bilo povećati povjerenje i smanjiti neopravdan strah kod naših građana. Zdravstveni radnici su obučeni da deeskaliraju  incidentne situacije sa pacijentima, koje su rijetke i uglavnom završe u korist boljeg zdravlja pacijenta. Zdravstveni profesionalci dobro znaju da su ovakve situacije nekad neizbježne, da je bolestan čovjek ranjiviji kad je u ambulanti ili bolesničkom krevetu, mi to razumijemo stoga se i međusobno konsultujemo, te pokušavamo na najbolji način objasniti pacijentima šta je bolje za njih, a sve to vodeći se medicinom zasnovanom na dokazima.

Na samom početku pandemije u 2020.godini najčešći motivi za napad na zdravstvene radnike je bio strah od samih zdravstvenih radnika za koje se smatralo da su jedini prenosioci  zaraze. Kako se broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva povećavao, tako su češće “napadači” bile osobe nezadovoljne brigom za članove njihovih porodica - bijesni što je po njihovom mišljenju briga bila premala, skupa ili zato što je uopšte dijagnostikovan COVID-19.

Kad napadate zdravstvene radnike, zdravstvene ustanove, uništavate profesionalnu brigu u ustanovama u kojima se liječi velika skupina ljudi. Kada napadate ljekara, povrijedite i pacijente!

Stoga ovom prilikom molimo javnost da pokuša razumjeti i nas ljekare, dati nam podršku, kako bismo se profesionalno, odgovorno i sa velikom empatijom, baš kao i do sada nastavili boriti za svakog oboljelog. Teški psihofizički uslovi u kojima radimo posljednju godinu, ostavili su traga i na nama, ali mi nećemo postustati i iskoristit ćemo sve svoje znanje i vještine kako bismo pružili što bolju zdravstvenu njegu svima kojima je neophodna.

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH će sigurno stati uz svakog kolegu koji časno i pošteno radi svoj posao i ne krši Kodeks medicinske etike i deontologije. Kada i ako se utvrdi da je prekršio ta načela odgovarat će pred Sudom časti na nivou Ljekarske/Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
 

Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH

Članovi zeničkog Eko Foruma, građanski aktivisti i mještani lokaliteta na kojem bi se trebala graditi hidroelektrana Janjići predali su Gradskoj upravi Zenica građansku incijativu za zaustavljanje projekta izgradnje hidroelektrane na rijeci Bosni. Više od 1.500 građana Zenice potpisalo je peticiju kojom traže stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije iz 2013. godine i odluke o utvrđivanju javnog interesa iz 2020. godine.

„Nadamo se da će se ozbiljno ponovo razmotrititi ideja o gradnji hidrocentrale i uzeti ozbiljno mišljenje ljudi koji žive u mjesnoj zajednici. Mi smo stava da ovaj objekat iz puno razloga ne donosi ništa dobro Zenici, jedino dobro je dobit od prodaje struje koju prodajemo vani.“ – kazao je predsjednik Eko Foruma Zenica Zlatan Alibegović, prenosi Federalna TV.

Mještani i ekološki aktivisti su već nekoliko puta protestvovali protiveći se izgradnji hidroelektrane, a ukoliko im vlasti ne udovolje zahtjevima najavljivali su da će svoja prava tražiti na međunarodnim sudovima.

Narod je rekao ne, to jeste četiri mjesne zajednice koje participiraju, imaju Gorica, Janjići, Putovići i Drivuša, mi smo od prvih dana rekli ne. Janjići su vrata grada Zenica, ako idemo ka gradu zelenila moramo biti jako svjesni da će ovo biti štetno za grad.“ – istakao je Miralem Kaknjo predsjednik Mjesne zajednice Janjići.

Podsjećamo, planirana investicija Elektroprivrede je 109,8 miliona maraka, a investitor je ranije sa Gradom Zenica potpisao ugovor o projektima prijateljskog okruženja koji će pratiti izgradnju hidroelektrane Janjići vrijednosti 1,25 miliona maraka.