Ne postoje precizni podaci koliko se ulaže u zaštitu okoliša u BiH, a ni kolike su štete za društvo zbog zagađenog okoliša. Jedan od zadnjih aktualiziranih podataka je iz izvještaja Svjetske banke "Upravljanje zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini" iz oktobra 2019. godine.

U izvještaju je navedeno da procijenjeni ekonomski troškovi smrti uzrokovanih izloženosti zagađenju zraka u BiH se kreću između 1 i 1,8 milijardi američkih dolara (US$), što je srazmjerno 5,9 - 10,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2016. godine. Ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenja ambijetalnog zraka u BiH u prosjeku iznose 1,38 milijardi US$, što je ekvivalent 8,2 posto BDP-a iz 2016.

Na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) otpada 67 posto ukupno procijenjenih troškova, dok preostalih 33 posto otpada na Republiku Srpsku (RS).

"Ova procjena troškova je konzervativna i ne uključuje troškove bolničkog liječenja, troškove bolesti i izgubljenih radnih dana, čije bi uključivanje povećalo procijenjene troškove. Dakle, ovo su podaci o troškovima. Ne postoje podaci koliko ulažemo u prevenciju zagađenja zraka. Potrebna bi bila jasna strategija na nivou države i/ili entiteta koja bi donijela jasne podatke o troškovima po društvo kada već zagađenje nastane, te o troškovima I benefitima prevencije nastanka zagađenja zraka", objasnila je za Akta.ba Jasminka Bjelavac iz Fondacije Heinrich Böll Stiftung.

Novac od taksi usmjeriti u prevenciju zagađenja zraka

Postoji znatan broj taksi koje građani plaćaju, a koje bi se trebale nakon toga usmjeriti u prevenciju nastanka zagađenja ili u sanaciju nastalih šteta. Jedan dio tog novca prikupljaju entitetski fondovi za okoliš. Jedan dio novca fondovi usmjeravaju u svoje projekte, a drugi dio prosljeđuju kantonima za investiranje.

"Dobar dio tog novca se na kraju utroši u financiranje funkcioniranja samih fondova za zaštitu okoliša, njihovih zaposlenika, itd. Ako ste prikupili novac iz vodoprivrednih naknada odnosno naknada zaštite voda, ti novci bi se onda trebali vratiti u zaštitu voda, ali to puno puta bojim se i nije baš tako. Mislim da se npr. u 2020 odustalo od ovih projekata te se novac preusmjerio u borbu protiv pandemije", ističe Jasminka.

Također tu su i ekotestovi koje građani plaćaju kroz registraciju vozila, zatim takse na računu za električnu energiju koje idu Operatoru sistema za OIE kako bi se promovirali OIE.

"Novca ima, ali postoji nedostatak transparentnosti kako se novac troši, a i građane se malo pita šta su po njima prioriteti koje treba hitno rješavati. Tako na primjer svjedoci smo rasprave u Gradu Tuzli, koja od TE Tuzla dobiva značajna financijska sredstva od nekoliko miliona KM godišnje, koja bi se trebala trošiti na unaprijeđenje kvalitete života prvenstveno zajednica koje žive u samoj blizini termoelektrane, ali taj novac se prečesto troši i na neke ne toliko prioritetne stvari budući da je unaprijeđenje kvalitete života vrlo širok pojam, te ne znači za svakoga isto", naglasila je Jasminka.

U našoj zemlji ne postoji sveobuhvatan javni registar zagađivača. Na tome se radi već više od 10 godina. Ovaj proces bi trebalo maksimalno ubrzati kako bi javnost imala uvid u ove važne podatke.

"Sve analiza ukazuju na jasnu potrebu za provođenjem sveobuhvatnog i tačnog popisa emisija u BiH  koji bi obuhvatio razne sektore. Ako nemate jasnu i tačnu procjenu emisija  onda ne možete znati ni koliko su mjere koje primjenjujete učinkovite, te prije svega na što biste trebali fokusirati pažnji i ionako oskudne financijske resurse. Što se tiče zagađenja zraka znamo da se u BiH nalazi veliki broj postrojenja na ugalj i lignit, znači termoelektrane, željezare, itd. Ali svakako da i stambeni sektor, pored saobraćaja ima veliku ulogu u emisijama zagađujućih materija", rekla je Bjelavac.

Koliki su troškovi zdravstvenog sistema i privrede zbog zagađenosti još uvijek nije utvrđeno.

"Za sve ove godine trebalo je da neko od odgovornih do sada izračuna tačne podatke. Ako radnici moraju na bolovanje zbog bolesti uzrokovanih zagađenim zrakom, taj trošak nedolaska na posao onda snosi privreda. Također, u  slučaju kada su kao u Sarajevu na snazi mjere ograničenja prometa za određena vozila i kamione, to onda ide na trošak privredi. Ali za sada tačne podatke nemamo, a morali bismo ih imati za bilo kakvu ozbiljniju analizu ekonomskih efekata zagađenja zraka kao i mjera za prevenciju/sanaciju šteta", ističe Jasminka.

Ključno je ulagati u prevenciju zagađenja. Svaka konvertibilna marka uložena u prevenciju vrati se mnogostruko.

"U BiH barem na papiru u Zakonima o okolišu postoji princip koji zagađivač plaća. Međutim to nikada nije do kraja zaživjelo, te se troškovi raspoređuju na cijelo društvo, a što je mimo svih pravila u Europskoj Uniji. Kod nas imate paradoksalnu situaciju da se više isplati ispuštati zagađujuće materije u okoliš nego ulagati u njihov tretman kontrolu i prevenciju. Kazne za zagađivače su mizerne, a sve dok su na snazi takva pravila teško da možemo do čistog i zdravog okoliša", naglasila je Bjelavac.

Ipak dosta lokalnih vlasti, pa i onih na višim nivoima još uvijek negiraju postojanje ovog problema i njegovu ozbiljnost.

"Previše smo navikli da problem guramo pod tepih i onda nam se to sve skupa obija o glavu. Na primjer o bespravnoj gradnji se počelo govoriti tek kada je problem zagađenja zraka u Sarajevu eskalirao i sada je vrlo teško naći način kako pomoći vlasnicima nelegalnih objekata kako bi riješili problem grijanja, a koji proizvode enormne količine zagađenja koje onda guši cijeli zajednicu. Svi smo taoci pogrešne politike, na koju žmurimo već godinama", ističe Jasminka.

Kako smanjiti zagađenje?

Kvaliteta zraka u našoj zemlji se može poboljšati striktnom primjenom postojeće zakonske regulative i konstatnim radom na njenom usklađivanju sa regulativom EU.

"Svaka godina propuštena na ovom putu nam se vrati kao boomerang u vidu još većeg zagađenja i još većeg pada kvalitete života, većih troškova za zdravstvo i privredu zbog većeg broja bolovanja itd. To je u stvari jedan začarani krug u kojem se naše društvo vrti konstantno i nikako da smognemo hrabrosti i vizije da iz njega već jednom izađemo", rekla je Jasminka.

Mnogo je mjera koje bi naša država mogla preduzeti da se popravi sadašnje stanje. Mjere prije svega podrazumijevaju energetsku tranziciju sa fosilnih na obnovljive izvore energije.

"Ovo se odnosi kako na el. energiju tako i energiju u sektorima grijanja, hlađenja, saobraćaja, itd. Takva jedna tranzicija podrazumijeva stavljanje građana i lokalnih zajednica u središte zbivanja, umjesto do sada velikih državnih i privatnih kompanija. Tko god to želi treba mu se omogućiti da kroz jednostavan postupak sam proizvodi eektičnu i toplotnu energiju za svoje potrebe. Susjedne država, a i širi region već odavno podržavaju male fotonaponske elektrane na krovovima zgrada i privatnih kuća", zaključila je Bjelavac.

Također, u smanjenju zagađenja pomažu i pilot projekti kao što je i nedavno objavljeni Pilot projekat subvencioniranja zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u Kantonu Sarajevo.

(akta.ba)

Pandemija virusa korona nije uplašila prosjake, koji su tokom prošle godine novac od sugrađana najčešće tražili u blizini lokalne pijace i Doma zdravlja, potom u glavnim gradskim ulicama, kao i u ugostiteljskim objektima, u kojima su konobari s njima muku mučili tokom ljetne sezone.

"Što se tiče 2020, mi smo imali evidentiranih 109 prekršaja, a u 2019. smo imali 76. Znači, to je povećanje za 43,4 odsto... Što se tiče polne strukture, 25 izvršilaca su bili muškarci, a 84 su žene", kaže Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave (PU) Doboj, te na pitanje gdje završava novac od prosjačenja odgovara:

"To se oduzima, naravno, i to je dokaz u prekršajnom postupku. Gdje se zatekne novac, tu mi podnosimo zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka, a naravno, sud u postupku odlučuje svojim rješenjem o tom novcu."

Dodao je da se u prosjačenju najčešće zateknu pripadnici romske populacije.

"Ali isto tako mi imamo veliki broj tih lica koja dolaze s područja FBiH, Tešnja, Maglaja, Gračanice. Tako da ta lica dolaze, zadržavaju se vrlo kratko ovdje na području grada Doboja", rekao je načelnik PU Doboj, te dodao da je zbog toga vrlo teško utvrditi da li je riječ o organizovanom prosjačenju kao obliku trgovine ljudima.

Dobojlije na društvenim mrežama tvrde da su bili svjedoci da se kombijem prosjaci dovoze u grad, ali u policiji navode da nisu imali takvih dojava niti su policijski službenici raspolagali takvim informacijama.

Vrijednost prekršajnih naloga izdatih prošle godine zbog prosjačenja je značajna, ali je naplata simbolična.

"Novčani iznos svih tih prekršaja, vrijednost izdatih prekršajnih naloga i zahtjeva je 21.200 KM, međutim tu je slaba naplativost, ukupno je naplaćeno 800 KM od tih 21.200. Uglavnom to su lica lošeg imovnog stanja i teško je naći modus, odnosno način za naplatu tih kazni. Naravno, kada bi ta naplata bila daleko veća, smanjio bi se i broj tih prekršaja, kazne bi uticale na izvršioce", smatra Radinković. Na dobojskim ulicama najčešće se u "poslu" mogu sresti majke sa bebama koje od sugrađana traže novac da bi im kupile hranu ili djeca predškolskog uzrasta, koja tokom ljetnih mjeseci u baštama ugostiteljskih objekata traže novac, a kada im vremenske prilike ne idu naruku, prosjače u blizini trgovačkih centara.

(N.N.)

Azra Ibrahimagić i Adna Ibrahimović su srednjoškolke iz Tuzle koje su osmislile alternativni biljni lijek za liječenje upale pluća, čija je učinkovitost potvrđena. Njihov uspjeh nagrađen je zlatnom medaljom na međunarodnom takmičenju u Indoneziji.
“Plan(t) to Cure” je projekt u kojem se kao autorice potpisuju 18-godišnje Azra Ibrahimagić i Adna Ibrahimović, učenice četvrtog razreda Međunarodne srednje škole Richmond Park u Tuzli.

Kroz svoj rad detaljno su istražile djelovanje ekstrakata različitih biljaka na bakterije i viruse koji uzrokuju upalu pluća, a u konačnici su uspjele kreirati alternativni lijek za pneumoniju.

Njihov rad na međunarodnom takmičenju Indonesia International Applied Science Project Olympiad, održanom u Jakarti, osvojio je prvo mjesto, a ove mlade inovatorice okitile su se zlatnom medaljom.

“Kroz ovaj projekt željele smo pronaći lijek koji će biti dostupan svima, a efikasno će odgovoriti na problem današnjice. Nakon dugog istraživanja shvatile smo da postoje bolesti koje ostavljaju negativan utjecaj u državama koje se razvijaju, poput Bosne i Hercegovine, a naša odluka je bila kreiranje lijeka za pneumoniju”, kaže za Klix.ba Azra Ibrahimagić.

Ove učenice koristile su biljke koje su lako dostupne građanima Bosne i Hercegovine, ali i šire, poput majčine dušice, hajdučke trave, žalfije i čurokota. Kako nam pojašnjavaju, od njih su napravile biljne ekstrakte koje na vrlo jednostavan način mogu pripremiti i građani u svom domu.

“Na osnovu prethodno zadanih naučnih metoda to smo testirale u laboratoriji, kako bismo vidjele da li naši biljni ekstrakti imaju dobar efekt na zaustavljanje rasta bakterija i gljivica koje uzrokuju upalu pluća”, ističe Ibrahimagić.

Testiranje je obavljeno u laboratoriji Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pod nadzorom stručnjaka, a rezultati su potvrdili učinkovitost biljnih ekstrakata u zaustavljanju rasta faktora koji uzrokuju upalu pluća.

“Postoje dva načina za izradu ekstrakata, odnosno uz pomoć glicerina ili etanola, koji omogućavaju biljkama ispuštanje svih ljekovitih svojstava. Prosječnoj osobi bi trebalo sedam dana za izradu ovog lijeka”, pojašnjava za Klix.ba Adna Ibrahimović i ističe da je proces izbora biljaka trajao nešto manje od mjesec, dok su znatno više vremena utrošile u laboratorijsko ispitivanje.

Kroz ispitivanje je utvrđeno da lijek u potpunosti dovodi do neutralizacije lakše kliničke slike, dok u složenijim oblicima upale pluća pomaže u ublažavanju simptoma te olakšava borbu na putu do potpunog oporavka pacijenta.

“Naš idući korak na koji ćemo se fokusirati je upravo način primjene tih biljnih ekstrakata, odnosno da li će se oni kapati na kocku šećera te tako unositi u organizam ili će se praviti u obliku sirupa”, navodi Ibrahimagić.

U ovom projektu postoji mogućnost masovnije proizvodnje biljnog pripravka, a mlade Tuzlanke planiraju vršiti i edukaciju stanovništva vezano za pozitivne strane alternativne, odnosno biljne medicine.

“Potrebno je ljude ohrabriti u smjeru korištenja biljnih pripravaka koje smo nekada upotrebljavali. Osim što su djelotvorni, oni su i veoma nježni za naš organizam, s mnoštvom pozitivnih svojstava”, naglašava Ibrahimagić.

Naše sagovornice veoma značajnom smatraju nagradu na takmičenju u Indoneziji, a vjetar u leđa za realizaciju projekta predstavljalo je učešće na prošlogodišnoj Naučnoj olimpijadi Bosanski naučni projekt (BOSEPO 2020) koja je međunarodnog karaktera. U okviru te olimpijade učenici pokušavaju odgovoriti na izazove modernog vremena te se uhvatiti ukoštac s problemima koji se svakodnevno dešavaju.

“Ova olimpijada predstavlja i jednu vrstu odskočne daske, jer učenici shodno postignutom rezultatu dobijaju mogućnost učestvovanja ne međunarodnim takmičenjima, što im opet pored prikupljanja iskustva za njihove karijere donosi i priliku za stipendiju koju mogu iskoristiti na međunarodnim univerzitetima”, kazao nam je Nedžad Konjić, jedan od profesora koji predaje Azri Ibrahimagić i Adni Ibrahimović.

On navodi da su učenice iz Tuzle postigle veliki uspjeh u Indoneziji gdje su se okitile zlatnom medaljom u veoma jakoj konkurenciji među kandidatima iz Singapura, Južne Koreje, Kine, Japana, Malezije…

“Naprimjer, Singapur je zemlja u kojoj obrazovni sistem slovi za jedan od najjačih u svijetu. Ostvarivanje rezultata naših učenica pokazuje koliko je njihov projekt vrijedan, a bitno je da se on može višestruko iskoristiti”, naglašava Konjić.

Proizvodnjom blagog lijeka koji nema nuspojava i pozitivno utječe na ljudski organizam u cjelini tuzlanske učenice žele doprinijeti i u smanjenju upotrebe antibiotika koji se u Bosni i Hercegovini koriste u velikim količinama, na što nerijetko upozoravaju i istaknuti ljekari.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalna uprava policije, postupajući po nalogu Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, podnijela je krivičnu prijavu protiv Fuada Kasumovića i još šest osoba, potvrđeno je za Federalnu televiziju iz FUP-a.

Osumnjičeni su za više teških krivičnih djela – zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

Kako FTV saznaje, riječ je o predmetu Zenicatransa, gdje ova organizovana grupa navodno oštetila ovo preduzeće za četiri miliona maraka.

Istraga je još u toku.

(federalna.ba)

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH sutra, 21. januara, pretežno oblačno vrijeme očekuje se na području Hercegovine, na zapadu i jugozapadu Bosne, gdje lokalno može pasti malo kiše. U većem dijelu Bosne umjerena oblačnost. Vjetar umjerene jačine, povremeno s jakim udarima, južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 5, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12 stupnjeva.

Također i u petak, 22. januara, u Bosni i Hercegovini prognozira se umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje većinom na području Hercegovine, Bosanske krajine i na jugozapadu Bosne. U ostalim područjima slabije padavine. Vjetar južnog smjera s jakim, lokalno i olujnim udarima. Jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 8, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12 stupnjeva.

Za vikend, u subotu 23. januara, očekuje se pretežno oblačno vrijeme s kišom, koja će tokom dana oslabiti i postupno prestati. U planinskim dijelovima sa susnježicom ili slabim snijegom. Jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 8, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 9, na jugu do 11 stupnjeva, saopćeno je iz FHMZBiH.

Proteklih dana nepoznate osobe su u telefonskim pozivima zakazivala građanima Novog Grada vakcinaciju protiv virusa korona.

S obzirom na to da su građani, nakon ovih poziva tražili informacije u Domu zdravlja, u ovoj zdravstvenoj ustanovi su apelovali da građani ne nasjedaju na dezinformacije.

Kako su pojasnili, kad počne vakcinacija protiv virusa korona, biće obavljana u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi o čemu će građani biti blagovremeno obaviješteni.

Ovaj slučaj uznemiravanja građana prijavili su u Policijsku stanicu Novi Grad, gdje je potvrđeno da se preduzimaju radnje radi otkrivanja počinilaca.

(akta.ba)

Iako je ljeto još daleko, a virus korone ne jenjava, hotelijeri i ugostitelji iz Hrvatske započeli su pripreme za predstojeću turističku sezonu i pronalazak radnika u inozemstvu, obećavajući plaću do 2000 eura.

Društvene mreže preplavljene su oglasima hrvatskih poslodavaca koji traže konobare, profesionalne kuhare i druge sezonske radnike.

Iako su u Hrvatskoj na snagu stupili novi propisi prema kojima će, između ostalog, lokalni stanovnici imati prednost na sezonskim poslovima, tamošnji hotelijeri i ugostitelji i dalje ulažu puno nade u bh. Sezonske radnike, jer, kako kažu, ne mogu pronaći dovoljno radna snaga u Hrvatskoj.

Sezonske plaće u Hrvatskoj kreću se od 600 do 2.000 eura mjesečno, uz besplatan smještaj i hranu, kao i registraciju i zdravstveno osiguranje.

Vlasnik tri ugostiteljska objekta na Krku Nermin Hasanagić, koji se krajem prošle godine počeo pripremati za predstojeću turističku sezonu, kaže da ovog ljeta planira zaposliti 20 radnika, između ostalih i iz BiH.

"Pripremamo se za nadolazeću sezonu kao da virus korone ne postoji. Preko poznanika tražim profesionalnog kuhara i više konobara, koji znaju engleski, a poželjno je i znanje njemačkog. Smještaj i hrana su osigurani", rekao je Hasanagić, koji je za dobrog kuhara spreman platiti i do 1.500 eura mjesečno.

Plaća konobara, dodao je Hasanagić, u prosjeku iznosi 1.000 eura, pa može varirati ovisno o poslu.

Vlasnik restorana na Rabu Marinko Štokić također je krenuo u potragu za chefovima, majstorima pizze i konobarima.

"Trebaju nam dvije kuharice, majstor pizze i dvije konobarice. Međutim, u Hrvatskoj se promijenio zakon koji nalaže da se prvo zaposle osobe koje su na našoj evidenciji nezaposlenih. Radne dozvole za radnike iz drugih zemalja možemo raditi tek nakon što na domaćem tržištu rada nema zadovoljavajućeg osoblja", objasnio je Štokić i dodao da se svakodnevno javljaju sezonski radnici iz BiH, Srbije, Makedonije i drugih zemalja.

Koronski virus nije utjecao na odluku sezonskih radnika iz drugih zemalja da budu zainteresirani za rad na jadranskoj obali, a da je, kaže, ove godine mnogo više poziva nego lani.

Predsjednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih radnika u RS-u Željko Tatić rekao je da je, unatoč neizvjesnosti uzrokovanoj virusom korone, nekoliko ozbiljnih poslodavaca iz Hrvatske već kontaktiralo radnike iz BiH.

"Prava navala hrvatskih poslodavaca tek dolazi, jer sezona uskoro započinje. Mnogi stanovnici u BiH jedva čekaju priliku da odu na more raditi, jer je plaća, na primjer konobara, neusporedivo veća nego ovdje. Vjerujem da će isti, ako ne i veći broj ljudi i ove godine ići raditi na hrvatsku obalu", rekao je Tatić.

Dragana Lazić iz Banjaluke kaže da je već razgovarala s obitelji s Korčule, gdje već nekoliko ljeta radi kao konobar, a po potrebi i kao pomoćni kuhar.

"Prošle godine nisam radio na moru, iako je sve bilo dogovoreno. Zbog virusa korone nisam želio roditelje ostaviti na miru, iako nije bilo posla, tako da moja plaća sigurno ne bi bila ista kao prethodnih godina", rekao je Lazić. 

(akta.ba)

Tuneli Karaula i Vranduk nisu prošli tehnički prijem, potvrdili su iz Cesta FBiH. Kažu zahtjev za upotrebnu dozvolu nisu mogli da podnesu do završetka svih radova koji su se odvijali u više etapa. I dok u Cestama FBiH uvjeravaju da su tuneli sigurni za promet, Federalna uprava za inspekcijske poslove provjerava kako je došlo do ovoga.

Prije više od četiri godine, čelni ljudi u FBiH svečano su otvorili tunel Karaula. Četiri godine kasnije, tunel i dalje nema upotrebnu dozvolu. Iz Cesta FBiH poručuju radi se o objektima rađenim u više faza, nisu imali mogućnost predati zahtjev prije kraja svih radova, što je u slučaju Karaule bila 2019. godina.

"Mi ćemo ponovo podnijeti zahtjev za tehnički prijem kompletne građevine. Upotrebnu dozvolu nemaju jer je složena građevina, jer smo mi i za tunel i sve što smo radili podnoslili zahtjev 2016. godine, ali smo odbijeni, dok se ne završi treća faza koja je završena 2019. godine", kaže Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH.

Isti slučaj je i sa tunelom Vranduk, pojašnjavaju iz Cesta FBiH. Ni Vranduk nije prošao tehnički prijem, no uvjeravaju da su objekti sigurni za promet.

Da ove važne saobraćajnice nemaju potvrdu o sigurnosti ukazao je, gostujući na Hayat TV-u, direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić.

"Šta mislite da li je ikada iko pitao ima li upotrebnu dozvolu tunel Karaula, tunel Vranduk, imaju li upotrebnu dozvolu mostovi na Neretvi? Ja ću vam reći – nemaju. Oko toga niko ne pravi problem", ističe Terzić.

Terzić uvjerava da se put bez dozvole može pustiti u promet. Autoceste, kojim rukovodi, to su učinile prije nešto više od mjesec dana, kada su pustile u promet Zeničku obilaznicu.

"Može, na osnovu dozvole za probni rad", navodi Terzić.

No inspekcija ne misli tako, pa je Zenička zaobilaznica zatvorena za saobraćaj. Ranije, kažu nisu imali saznanja o slučaju Karaula i Vranduk. Sada su reagovali na osnovu navoda iz medija, i upita građana.

"Federalni urbanističko-ekološki inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove poduzima radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa važećim propisima. Raspolažemo relevantnim informacijama potrebnim i vezanim za dalji tok inspekcijskog nadzora, a u cilju provjere zakonitosti i pravilnosti rada subjekta nadzora", poručuju iz Inspektorat.

Neregularnostima pri puštanju u saobraćaj Zeničke zaobilaznice dovele su do njenog zatvaranja. Ovaj slučaj otvorio je pitanje koliko je objekata na putevima BiH ima potvrdu o sigurnosti.

(akta.ba)

Veoma zarazna varijanta korona virusa koja je prvi put otkrivena u Velikoj Britaniji mogla bi da postane dominantan soj u SAD-u do marta, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorio je na "brzi rast" i širenje ove varijante u narednim sedmicama.

Isti izvor navodi da bi takav skok mogao dodatno ugroziti zdravstvene sisteme koji su već opterećeni zimskim naletom kovida.

Najnovije istraživanje Javnog zdravstva Engleske (PHE) sugeriše da je ova varijanta - koja je sada dominantna u većem dijelu Britanije zaraznija za između 30 i 50% od prethodnih sojeva. Trenutno nema dokaza koji ukazuju na to da uzrokuje bilo kakvu ozbiljniju bolest, navodi BBC.

Stručnjaci, takođe, odbacuju mogućnost da sadašnje vakcine neće biti toliko efikasne protiv novog soja virusa.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden predstavio ambiciozni plan za intenziviranje vakcinacije.

Biden je rekao da je cilj vakcinacija 100 miliona Amerikanaca tokom prvih 100 dana njegovog mandata, te da će u tom smislu njegova administracija preuzeti aktivniju ulogu u pojačavanju distribucije vakcina.

On je izložio plan za uspostavljanje novih centara za masovnu vakcinaciju, zapošljavanje dodatnih zdravstvenih radnika i osiguravanje da vakcinacija bude dostupna svima, uključujući manjinske zajednice koje su najteže pogođene epidemijom.

SAD je zabilježilo najveći broj potvrđenih infekcija korona virusom - 23,5 miliona - od bilo koje zemlje na svijetu, dok je umrlo više od 391.000.

Kriza je posebno akutna u Kalifornija u kojoj je smrtnost porasla za više od 1.000 posto od novembra.

(RSE)