Osim zemalja Evrope, medicinari iz RS odlaze da rade i u Federaciju BiH, u prvom redu zbog plata koje su tamo kudikamo veće nego u manjem bh. entitetu.

Iz sindikata koji okuplja zdravstvene radnike iz RS poručuju da će to biti sve masovnije, s obzirom na daleko bolje uslove rada u tamošnjim ustanovama, piše Srpskainfo.

Primjera radi, medicinska sestra u UKC RS mjesečno prima oko 870 KM, dok su ukupna primanja medicinske sestre u UKC Tuzla do 1.400, a u KC Univerziteta u Sarajevu 1.700 KM, saopštili su nedavno iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

U Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS kažu da je za očekivati da će sestre iz RS u još većem broju prelaziti u FBiH kako zbog duplo veće plate, tako i zbog plaćenog toplog obroka i regresa.

„Do sada su sestre i tehničari uglavnom išli iz naših zdravstvenih ustanova u opštinama koje graniče u FBiH, ali se na odlazak spremaju i sestre iz drugih bolnica i domova zdravlja u RS. Naime, pored duplo većih plata, plaćenog toplog obroka i regresa, njima nije teško da putuju i po 50 kilometara, jer im put plaćaju ustanove u koje pređu“, kaže predsjednik ovog sindikata Milenko Granulić.

Slična situacija je i sa ljekarima iz RS, čija je plata, u poređenju sa iznosima koje primaju njihove kolege u FBiH, duplo manje.

Na primjer, osnovna plata specijalista je oko 1.680, a njihova ukupna primanja kreću se oko 2.000 KM. U KCUS, s druge strane, plata ljekara specijalista je od 3.700 do 4.100 KM, u zavisnosti od broja dežurstava.

Iz Strukovnog sindikata doktora medicine RS više puta su upozorili da iz domova zdravlja i bolnica u RS „bijeli mantili“ odlaze i u FBiH, gdje im je plata duplo veća.

Iz Bolnice „Srbija“ potvrdili su istakli da su im dva ljekara otišla da rade u Opštu bolnicu Sarajevo.

„U junu ove godine jedan naš pedijatar je otišao da radi u Sloveniju, dok su maju lani, iz privatnih razloga, dva doktora prešla u radni odnos svega nekoliko kilometara dalje, u sarajevsku Opštu bolnicu“, poručuju iz ove zdravstvene ustanove.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić početkom avgusta potvrdio je za medije da je imao dva susreta sa naoružanim hrvatskim graničarima na teritoriji BiH koji su vraćali migrante u pokušaju prelaska granice s Hrvatskom. On je, kako je kazao, još prije godinu o tome upoznao sve nadležne institucije.

“Zabrinjava me da to traje godinu dana, ali jel trebamo mi naredni put zarobiti te policajce i da tako dokažemo da izjava predsjednice Kolinde da su povrede na migrantima od šipražja i grana vrijeđa inteligenciju normalnih ljudi. Inteligenciju vrijeđa i što kod nas nadležni ne znaju za te prelaske granice, a čitav grad zna”, kazao je Fazlić tada.

Samo nekoliko dana nakon te tvrdnje bihaćkog gradonačelnika na području Velike Kladuše pripadnici Granične policije BiH pronašli su grupu ilegalnih migranata koje su prevezli do lokalnog doma zdravlja zbog povreda koje su imali.

„U vezi događaja na granici Bosne i Hercegovine, na području Velike Kladuše, upoznato je Tužilaštvo BiH“, glasio je odgovor portparola Granične policije BiH Sanele Dujković na upit medija o incidentu na granici s Hrvatskom.

Iz Tužilaštva BiH krajem avgusta su na upit Novinske agencije Patria o ulasku naoružanih hrvatskih graničara na teritoriju BiH odgovorili:

„U vezi sa navedenim incidentom, a koji se dogodio 7. augusta 2019. godine, možemo odgovoriti da je predmet u radu i vrše se provjere“.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić također je u više navrata govorio o povredi teritorijalnog suvereniteta BiH od strane hrvatskih graničnih policajaca. I bez obzira na tvrdnje gradonačelnika Fazlića koji ponajbolje sa svojim sugrađanima osjeti migrantsku krizu, direktor Granične policije BiH Zoran Galić optužio je i Fazlića i Mektića da lažu i da svoje izjave temelje na tvrdnjama migranata.

U isto vrijeme Galić navodi kako je isključivo Granična policija BiH nadležna za utvrđivanje graničnih incidenata. Pitanje koje se nameće je zašto je onda Granična policija BiH 7. avgusta prijavila Tužilaštvu BiH incident u Velikoj Kladuši ukoliko, kako tvrdi Galić, nema takvih slučajeva.

„Mi uopće nismo do sada utvrdili nijedan incident s Republikom Hrvatskom. Sve drugo su izmišljotine s pokušajem nepotrebnog podizanja tenzija“, rekao je Galić.

Zabrinjavajuća je činjenica da čelni čovjek Granične policije BiH štiti interese Hrvatske, dok iz Tužilaštva BiH još uvijek nema konačnog stava da li je došlo do incidenta koji je prijavila upravo GP BiH.

(Fokus)

Cijene hljeba i žitarica diljem Evropske unije značajno su se razlikovale u 2018. godini. Tako je cijena hljeba i žitarica u najskupljoj državi članici bila tri puta viša nego u najjeftinijoj državi, rezultati su u petak objavljenog istraživanja Eurostata.

Kada se nivo cijena u zemljama uspoređuju s indeksom prosječnog nivoa cijena Evropske unije u cjelini, koji iznosi 100, rezultati pokazuju da je u 2018. godini cijena hljeba i žitarica bila najviša u Danskoj s indeksom nivoa cijena od 152, što znači da je u Danskoj hljeb bio 52 posto skuplji od prosječne cijene hljeba u EU.

Iza Danske slijede Austrija, te Luksemburg i Finska.

Suprotno tome, nivoi cijena hljeba i žitarica prošle godine bili su najniži u Rumuniji, Bugarskoj i Poljskoj.

Istraživanjem su bile obuhvaćene cijene različitih kategorija proizvoda. Ukoliko se promatraju proizvodi i usluge široke potrošnje kao što su hrana i bezalkoholna pića, odjeća i obuća, najviši nivo cijena je zabilježen u Danskoj, i to 38 posto iznad prosjeka.

Najniži nivo cijena u zemljama EU je u Bugarskoj.

Ovim istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od dvije hiljade različitih proizvoda i usluga široke potrošnje u 37 evropskih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Za našu zemlju istraživanje je pokazalo da su cijene proizvoda i usluga za 47 posto jeftinije od prosječne cijene tih proizvoda u Evropskoj uniji, piše Avaz.

Prvi kamioni sa piletinom iz BiH trebalo bi da idući mjesec krenu ka evropskim trpezama, a domaće kompanije koje su dobile zeleno svjetlo za plasman pilećeg mesa na tržište Evropske unije privode kraju usklađivanje deklaracija za nesmetan izvoz.

BiH je još početkom ove godine stavljena na listu zemalja kojima je dozvoljen izvoz piletine u EU, a dozvolu za plasman mesa na tamošnje tržište dobile su kompanije “Madi”, “Ovako”, “Brovis” i “Argeta”. Izvršni direktor kompanije “Madi” Edin Jabandžić kaže za “Glas Srpske” da su pripreme u punom jeku i da bi već u oktobru prva pošiljka trebalo da krene za EU.

"Već imamo dogovorene poslove sa kupcima iz Švedske i Njemačke, a u toku su dogovori sa Hrvatskom. Obezbijedili smo i ambalažu po propisima EU", rekao je Jabandžić, koji je i predsjednik Koordinacionog odbora peradara i živinara BiH.

Istakao je da su njegova očekivanja od izvoza u EU velika, ali da ne želi precizirati koliko će pilećeg mesa iz kompanije “Madi” krenuti u EU.

"Naša proizvodnja na godišnjem nivou kreće se oko 14 miliona brojlera", rekao je Jabandžić.

Eksport menadžer u kompaniji “Ovako” Nedžad Biberović kaže da je toj firmi domaće tržište prioritet, ali da im svakako mnogo znači i mogućnost plasmana u evropske zemlje.

"U toku su pregovori sa kupcima iz Hrvatske i usklađivanje deklaracija. Čekamo da budu završeni administrativni poslovi kako bi počeo izvoz", rekao je Biberović i naglasio da izlazak na svako novo tržište za kompaniju znači dodatna ulaganja.

Biberović pojašnjava da proširenje kapaciteta, koji trenutno iznose oko 13 miliona pilića na godišnjem nivou, znači povećanje broja kooperanata, proširenje inkubatorske stanice i klanice, te povećanje matičnog jata i veću proizvodnju hrane.

Predsjednik Poslovne zajednice živinara RS i zamjenik predsjedavajućeg Koordinacionog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH Predrag Miličić ističe za “Glas Srpske” da su svi poslovi na nivou BiH završeni te da se čeka da firme koje su dobile dozvolu realizuju izvoz.

"Samo je pitanje dana kada će prvi kamioni sa domaćom piletinom krenuti iz BiH", rekao je Miličić

Predrag Miličić, koji je i direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, a koja godišnje proizvede oko 60 miliona jaja, ističe da proizvođači još čekaju da počne i izvoz jaja za industrijsku proizvodnju.

"Procedura još nije u potpunosti završena. Čekamo zvanično objavljivanje u “Službenom glasniku EU”, a potom bi trebalo da uslijede provjere. Nije realno očekivati da to sve bude završeno do kraja ove godine", rekao je Miličić.

(Akta)

Muškarac inicijala A.K. iz Doboja zadobilo je povrede prilikom eksplozije plinske boce, u privrednom društvu za promet i prodaju sekundarnih sirovina koje se nalazi na području općine Teslić.

Slučaj je prijavljen jučer Policijskoj stanici Teslić.

Povrijeđeni je, nakon ukazane ljekarske pomoći u Domu zdravlja Teslić, prevezen u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske u Banjoj Luci na dalje liječenje.

O navedenom je obaviješten inspektor rada i zaštite na radu, saopćeno je danas iz Policijske uprave Doboj.

Uviđaj su izvršili policijski službenici Policijske stanice Teslić zajedno sa inspektorom za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara PU Doboj.

Nakon što je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić pozvao sve one koji su doveli do teškog stanja u rudnicima da odstupe, kompletna Uprava Rudnika mrkog uglja Zenica podnijela je ostavku na današnjoj sjednici Nadzornog odbora tog preduzeća, potvrdio je u izjavi za BHRT direktor zeničkog rudnika Nevzet Vrškić.

Ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić danas je, na sjednici u Mostaru, upoznao Vladu Federacije BiH o stanju u rudnicima uglja i aktivnostima provedenim posljednjih dana, a Vlada je potvrdila zaključke, koje je dan ranije usvojio Predstavnički dom Federalnog parlamenta.

Rješenja su još uvijek daleko, i dalje stoji poziv direktorima koji ne mogu obavljati svoje zakonske obveze u pogledu isplate poreza i radnika da podnesu ostavku. Rudnici se, prema mišljenju ministra Džindića, moraju sanirati i reorganizirati, ali na način da radnici budu zaštićeni i da sami rudnici postanu profitabilni.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i danas aktivno radi na pitanju sanacije problematike u rudnicima RMU Breza i RMU Zenica. Želja je omogućiti uvjete da se radnici ne moraju zatvarati u rudnike jer oni su svoje plaće zaslužili. Direktorima koji ne uplaćuju doprinose, plaće i poreze – zna se, jasan je Džindić.

Ministar Džindić također je govorio o stanju u Aluminiju, istaknuvši kako nema dovoljno podataka jer aktualna uprava i dalje šturo objašnjava svoje aktivnosti.

Osim pitanja realnog sektora, Federalna Vlada danas je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, budući da očekuje da će ovaj Zakon biti na snazi još jedno dulje razdoblje te teret revizije treba prebaciti na niže razine.

Vlada Federacije utvrdila je i koeficijente za isplate braniteljskoj populaciji, nastojeći zadržati dostignuta prava. Također su utvrđena i sredstva za jednokratne isplate razvojačenim braniteljima u visini od 5KM po mjesecu provedenom na bojišnici.

Cilj je prvenstveno u narednom razdoblju omogućiti zapošljavanje i bolji standard življenja ove populacije, poglavito onih koji sada imaju između 43 i 46 godina, a koji su u ratu sudjelovali kao maloljetni.

(BHRT)

Dragana Mrkonjić, u Ljubatovićima u blizini Žepča pokrenut će eko-agro seoski turizam zahvaljujući Fondu za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je pokrenuo USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama u saradnji sa lokalnim zajednicama.

“Riječ je o gazdinstvu koje je smješteno u prirodnom okruženju. Posjetioci, prvenstveno oni najmlađi, moći će vidjeti različite vrste životinja, probati i kupiti eko proizvode i provesti vrijeme izvan gradske gužve.” istakla je Dragana tokom ceremonije potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava za pružanje podrške u pokretanju i razvoju biznisa žena iz marginaliziranih grupa.

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama u saradnji sa Općinom Žepče osigurao je 80.000 KM za pokretanje biznisa.

“Za mene je ovo devet veličanstvenih i hrabrih žena. Ponosan sam na njihovu hrabrost da uđu u svijet biznisa i siguran sam da će biti motivacija i drugim sugrađankama. Općina Žepče već dugo ulaže u zapošljavanje, a posebno je značajno podržati pokretanje vlastitih biznisa.”  istakao je načelnik Općine Žepče Mato Zovko.

Riječ je o podršci u razvoju biznisa za žene s invaliditetom, majke osoba s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žrtve nasilja te nezaposlene mlade žene.

Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je osnovan početkom 2017. godine i kroz koji je do sada podržano više od 160 biznisa.

“Dodatnu vrijednost ovom modelu pružanja podrške daje činjenica da u cijelom procesu učestvuje i lokalna zajednica, al ii da ne govorimo samo o finansijskoj podršci već i mentorskoj. Značajno je da se korisnice imaju kome obratiti i dobiti podršku tokom prve godine poslovanja.” naglasio je Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama.

U Općini Žepče pokrenuto je devet biznisa u oblasti proizvodnje, turizma, ugostiteljstva, zanata, poljoprivrede i uslužnih djelatnosti.

Rezultati dosadašnjeg djelovanja Fonda vidljivi su kroz održive biznise koji i dalje rastu, značajno povećanje kućnog budžeta i otvaranje novih radnih mjesta.

Kreiranjem Fonda između USAID/PPMG i partnera nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj poduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u poduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta.

(Akta)

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine prijavilo je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji internet stranice na kojima se pojavljuju, kako navode, "izmišljene izjave ministra finasija Vjekoslava Bevande".

Naime, na društvenim mrežama već nekoliko dana nalaze se tekstovi sa izmišljenim izjavama zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande koji, navodno, poziva na trgovinu kripto valutama.

"U dopisima, koji su upućeni Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnsnoj agneciji (OSA), zahtijeva se da se provjere linkovi i stranice na kojima se pojavljuju ovi tekstovi gdje ministar Bevanda poziva građane da upišu osobne podatke i brojeve kartica i uplate određene sume novca zbog višestruke zarade", saopšteno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Još jednom napominju da je riječ o izmišljenim, ali i plaćenim tekstovima.

"Očekujemo da će policijske agencije poduzeti sve zakonom predviđene mjere u zaštiti građana od prevare, kao i ministra Bevande i institucije koju predstavlja", zaključili su u Ministarstvu.

(Nezavisne)

Mihreta Hasanbašić je preminula 18. augusta, u 35. godini, nakon rođenja četvrte kćerke, koja je potom dobila ime po svojoj majci. Iza Mihrete su ostale još tri djevojčice, najstarija Amina (14), Almina (11) i Lamija (6).

"Malena Mihreta je trenutno u Kantonalnoj bolnici Zenica. Razlog su grčevi. Nazvao sam je Mihreta, po majci", govori Elvir Hasanbašić, otac četiri kćerke koje su ostale bez majke.

Otac Elvir trenutno nigdje ne radi, ponekad ode pomoći nekome kome je potrebno nešto uraditi. Radio je po građevinskim firmama, ali sada je, kaže, s djecom.

"Sada sam kod kuće s djecom, nikuda ne idem od njih, djecu moraš i u školu i imaš obaveza oko njih", još vidno u šoku, sa strahom i zebnjom, govori Hasanbašić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Elvirova majka Saliha, nana četiri djevojčice, pomaže, kako Elviru, tako i Amini, Almini, Lamiji, ali najviše Mihreti.

"Nije lako, ali majka mi pomaže. Brine se o pripremanju hrane, pomaže im u školskim zadacima koliko može", naglašava Elvir, dodajući kako je nana, ipak, najviše oko najmlađe unuke s obzirom na to da su ostale starije i mogu se brinuti o sebi.

"Bitno mi je da ih nakon svega izvedem na pravi put i da nastave sa školovanjem" s tugom u očima ističe otac Elvir.

Nana Saliha je desna ruka, kako sinu tako i unukama.

"Teško je, posebno s najmlađom Mihretom. Ali eto, poslušne su. No, nije lako. Živjeti se mora, želja imaju mnogo, ali sada je tako kako je", kaže nana Saliha za AA.

Također, ističe kako je stalno s djecom i tu je za njih u svakoj njihovoj želji i potrebi. Naglašava koliko joj je drago što oni koji mogu, obraćaju pažnju na njene unuke, jer su joj one sada najvažnije.

Trenutno im je najpotrebnija podrška. Međutim, nastava je uveliko krenula, Amina, Almina i Lamija idu u školu, najstarija je deveti razred, Almina šesti, a najmlađa Lamija drugi razred. Stoga, potrebna im je i materijalna pomoć koja će u ovim teškim trenucima olakšati ovoj porodici. Prilikom posjete ekipe Anadolu Agency (AA), jedanaestogodišnja Almina je bila u školi koja je udaljena četiri kilometra.

Organizatori koji su pokrenuli akciju pomoći ovoj porodici se nisu željeli medijski eksponirati, međutim, akcija je javna i u svakom trenutku se može provjeriti koliko je uplaćeno novca. Trenutno je skupljeno preko 4.200 eura. U pitanju je akcija sakupljanja novca za ovu porodicu na GoFundme servisu pod nazivom "Za četiri djevojčice koje su ostale bez majke".

Osim toga što je pomoć potrebna djevojčicama koje idu u školu, i malenoj Mihreti je potrebno sve, od hrane do pelena.

"Pomagali su mnogi, od odjeće, preko hrane, pa do novca. Iz kompanije MADI u kojoj je Mihreta radila, također su sabrali pomoć i donijeli djevojčicama odjeću za školu, školski pribor", kaže Elvir, dodajući kako i komšije, ali i oni koje ne poznaje, dolaze i nude svoju podršku i pomoć.

Na kraju je nana Saliha poctrtala koliko sve što se desilo s majkom Mihretom ima utjecaja na Aminu, Alminu i Lamiju. Majka im nedostaje, još nisu ni svjesne šta su doživjele, ali i nana i otac Elvir se trude biti tu za svoju porodicu.

(Melika Balić/AA)

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto.

U entitetu Republika Srpska (RS) broj nepismenih je 3,17 posto u entitetu Federacija BiH 2,63 posto, a u Brčko Distriktu 2,83 posto.

Ovi podaci iznenađuju s obzirom da je osnovno obrazovanje u cijeloj BiH obavezno. Oni koji ne završe osnovno obrazovanje do 17 godine mogu ga završiti u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.

Škola za 108 sedmica

Direktor zavoda za obrazovanje odraslih u RS-u Goran Zmijanjac kaže da ni sam nije zadovoljan brojem nepismenih, ali ni onim brojem koji se javljaju u ovaj zavod za završetak osnovnog obrazovanja i sticanje elementarne pismenosti.

“Ovog časa, vjerovali ili ne, imamo tri tražioca mogućnosti da završe osnovnu školu. Za te tri osobe, pošto je to zakonska obaveza, tražimo način kako da im izađemo u susret. Tražimo način kako da u tri različita grada oni završe osnovnu školu i da steknu tu osnovnu pismenost”, kaže Zmijanjac.

Za one koji iz ko zna kojih razloga nisu završili osnovno obrazovanje, a žele da ga završe, prema mišljenju Zmijanjca glavni problema je dug proces za sticanje osnovnih znanja.

“Da bi odrastao čovjek završio osnovnu školu, treba mu oko 108 sedmica. Mislimo da je to dug period. Tako da u razgovorima sa nekim evropskim partnerima i resornim ministarstvom razmišljamo da napravimo novi nastavni program za ove osobe koje bi obuhvatile samo osam ili deset ključnih kompetencija, kako bi ih osposobili za neke poslove”, objašnjava Zmijanjac.

Šest puta više nepismenih žena od muškaraca

Broj nepismenih žena u Bosni i Hercegovini je šest puta veći u odnosu na muškarce.

Broj nepismenih žena je 4,8 posto, a broj nepismenih muškaraca 0,8 posto.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Udružene žene Aleksandre Petrić smatra da je ovo zabrinjavajući podatak, s obzirom da je osnovno obrazovanje obavezno za sve i prema ustavima i zakonima u BiH, te da je posljedica patrijarhalnih običaja.

“Osnovni razlog što one napuštaju škole je visoko stepen siromaštva među ženama, a posebno onim u ruralnim područjima, a često i veliki pritisak porodice, koji tjeraju ove žene da napuštaju školovanje i rano se udaju. A bilo je i situacija u BiH da zbog neimaštine porodice biraju koga će poslati muško ili žensko dijete. Obično se bira muško”, ističe Petrić

Svaka četvrta osoba napusti školu

Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces, a neka istraživanja su pokazala da su finansijski problemi glavni razlozi.

Značajan broj nepismenih se odnosi i na građane romske nacionalnosti.

Iako su posljednji deset godina napravljeni pozitivni pomaci, situacija još nije zadovoljavajuća, kaže izvršna direktorice IN Fondacije (Fondacije za unapređenje socijalno inkluzije djece i mladih u BiH), Branka Ivanović.

“Najkritičniji je taj rani uzrast, te nedovoljno pohađanje predškolskih ustanova i priprema za školu. Nakon toga, u drugom ili trećem razredu osnovne škole, ova djeca naprosto ne mogu stizati taj zahtijevan program ili zbog pritiska vršnjaka napuštaju škole”, objašnjava Ivanović.

Iako je stopa nepismenosti u BiH smanjena za više od sedam posto u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, trenutna nepismenost je i 14 puta viša od standarda UNESCO-a, koji smatra da broj nepismenih u jednoj državi ne smije prelaziti 0,2 posto.

Bosna i Hercegovina ima i najveću stopu nepismenosti u regionu.

U Srbiji je nepismenost oko 1,8 posto, slijedi Crna Gora sa 1,5 posto dok u Hrvatskoj iznosi 0,8 posto.

Stručnjaci ipak smatraju da će se broj nepismenih u BiH u narednim period značajno smanjivati zbog veće upotrebe modernih komunikacija što će, kako kažu, uticati i na jačanje funkcionalne pismenosti stanovništva.

(RSE)