Organizacije za zaštitu životne sredine pozvale su političare Evropske unije da zauzmu stroži stav po pitanju zagađenja koje potiče iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu, navodeći da su štetni gasovi koji se otpuštaju iz tih elektrana krivi za 3.900 smrtnih slučajeva širom Evrope svake godine.

16 termoelektrana iz ere komunizma sa kapacitetom proizvodnje od 8 gigavata, otpustilo je istu količinu sumpor-dioksida u vazduh 2016. kao i 250 termoelektrana sa 30 puta većim kapacitetom u ostatku Evropske unije, navelo je pet ekoloških grupa u svom izveštaju.

Lignit, ugalj koji izaziva najviše zagađenja, dostupan širom regiona i jeftin, glavni je energent na Kosovu, Srbiji, Bosni, Makedoniji i Crnoj Gori. Te zemlje su članice Energetske zajednice koja se obazala da će primeniti pravila EU da bi se smanjilo zagađenje do 2018.

Međutim, kako se navodi u izveštaju, investicije u nove elektrane ili nove tehnologije da bi se smanjila emisija štetnih gasova su, u većini slučajeva, odložene.

"Zagađenje vazduha ne poznaje granice i i dalje je nevidljivi ubica u Evropi", poručuje Vlatka Matković Puljić, viša savetnica za zdravstvo i energetiku u organizaciji HEAL (Alijansa za zdravlje i životnu sredinu) i glavna autorka izveštaja.

"Krajnje je vreme da političari EU pojačaju napore za zaštitu čistog vazduha i dekarbonizaciju energetskog sektora", istakla je.

U izveštaju se dodaje da su termoelektrane na Zapadnom Balkanu izazvale zagađenje širom EU i van nje, i troškove u sferi zdravstvene zaštite koji iznose i do 11,5 milijardi evra godišnje.

Region planira da doda 2,7 gigavata kapaciteta novih elektrana na ugalj u narednoj deceniji, koje pretežno finansiraju kineske banke, a većina tih termoelektrana neće ispunjavati pravila EU o kontroli zagađenja, ističu ekološke organizacije.

Vlade u regionu navode da moraju da prošire generaciju elektrana na ugalj da bi zadovoljile sve veću potražnju i tvrde da će nove elektrane emitovati manje štetnih gasova u atmosferu.

U izveštaju se poziva da se Energetskoj zajednici nametnu strožija pravila i preporučuje da Evropska komisija te propise uključi u standarde neophodne za pridruživanje EU.

Za sada, zemljama Energetske zajednice ne prete nikakve kazne ukoliko ne ispune ekološke ciljeve.

"Umesto da investiraju u sve zasterelije termoelektrane, lideri Zapadnog Balkana treba da povećaju udeo održivih vidova obnovljive energije", ocenila je Ioana Ciuta, koordinatorka CEE Benkvoč, jedne od pet grupa koje stoje iza izveštaja.

(Glas Amerike/Reuters)

Kantonalna uprava za šumarstvo ZDK obavještava vlasnike privatnih šuma da će s ciljem podrške proljetnom pošumljavanju u 2019. godini za sve zainteresirane biti obezbijeđen besplatan sadni materijal, odgovarajuća projektna dokumentacija, kao i stručna pomoć pri izvođenju radova pošumljavanja.

Zainteresirani vlasnici privatnih šuma za detaljnije informacije mogu se obratiti na adresu Kantonalne uprave za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona (032/460-692) ili direktno kontaktirati neko od područnih odjeljenja, ovisno od lokacije gdje se privatna šuma ili šumsko zemljište nalazi:

Tešanj             032/656-590

Maglaj             032/603-910

Zavidovići       032/868-410

Žepče              032/880-759

Zenica             032/441-920

Kakanj            032/557-350

Visoko            032/734-893

Olovo              032/825-475

Vareš              032/843-800

Vlasnici privatnih šuma su dužni da uz zahtjev za pošumljavanje svoje parcele dostave i odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuju vlasništvo nad predmetnom parcelom.

Pošumljavanje privatnih šuma ima veliki značaj ne samo za vlasnike privatnih parcela nego i za cijelo društvo, s obzirom na široku lepezu općekorisnih funkcija koje šume obavljaju, saopćeno je iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodprivredu – Kantonalna uprava za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima, po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar slab, mijenja smjer na istok i sjeveroistok. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12, a jugu do 15 stupnjeva.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je, 14. februara 2019. godine, zajedno sa delegacijom iz Zeničko-dobojskog kantona posjetio Osnovnu školu "1. mart" u Vrbanjcima kod Kotor-Varoši, u kojoj se izvodi instruktivna nastava za bošnjačke učenike

Uz potpredsjednika Salkića, sastanku sa rukovodstvom škole, nastavnicima i predstavnicima roditelja, prisustvovali su  i Mensur Sinanović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK, i Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Na sastanku se razgovaralo o problemima s kojima se suočavaju nastavnici, učenici i njihovi roditelji, ali je istaknuta i važnost daljnje podrške na unapređenju rada ove škole i omogućavanja boljih uvjeta za učenike.

Učenici iz Vrbanjaca i njihovi roditelji,  istaknuto je na sastanku, svijetli su primjeri istrajnosti, požrtvovanosti i borbe za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini.

- Nastavit ćemo da tražimo da se poštuju naša prava i da se u obrazovnom sistemu u ovom entitetu omogući izučavanje bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta! To je naše pravo. Istovremeno, dok se ne riješi ovaj problem, nastavit ćemo podržavati naše učenike u Vrbanjcima i njihove roditelje. S obzirom na njihove potrebe u svakodnevnoj nastavi, ali i troškove u održavanju škole, njima je potrebna podrška šire zajednice u Bosni i Hercegovini. Isto tako, želim da skrenem pažnju da mnoge bošnjačke zajednice danas u ovom entitetu očekuju podršku, posebno kada je u pitanju ekonomija, zapošljavanje i  obrazovanje - kazao je potpredsjednik Salkić.

Ministar Sinanović je istakao da je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK do sada uvijek pomagalo učenike ove škole, te poručio da podrška neće izostati ni u narednom periodu.

Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava u bh. entitetu RS i onemogućavanja bošnjačkoj djeci da izučavaju bosanski jezik i nacionalnu grupu predmeta, 2014. godine je uvedena instruktivna nastava u Vrbanjcima, koja se izvodi po planu i programu Zeničko-dobojskog kantona. Nastava se danas izvodi za više od 60 učenika.

(Faktor)

Već drugi mjesec Bosnu i Hercegovinu potresa afera lažnih diploma, nakon što je novinarka portala Žurnal objavila kako je za 17 dana dobila diplomu srednje medicinske škole i to bez ijednog prisustva času, ali uz naknadu od 1.250 eura.

Osoba koja je diplomu prodala još uvijek nije procesuirana. Jedina hapšenja koja su uslijedila nakon cijele afere su prošlosedmična i to na području zapadne Bosne. Zbog sumnje da su prodavali lažne diplome, uhapšeno je devet osoba.

Problem oko lažnih diploma u Bosni i Hercegovini nije nepoznat, ali se njime nikada nisu bavile pravosudne i druge institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Tek nedavno je Kenan Vehabović, sekretar Zajedničke službe Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražio provjeru diploma svih zaposlenih u toj instituciji, no direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević mu je odgovorio kako se time narušava pravna sigurnost.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa Kovačević kaže kako nema ništa protiv provjere, ali da za to mora postojati zakonski osnov.

“Ako se radi o sumnji da je falsifikat neka diploma, onda je to krivični postupak. U tom slučaju, istražni organi nešto istraže i moguće zloupotrebe prijave. Odgovornost je na javnim organima i treba praviti razliku da li se radi o falsifikatu, zloupotrebi službenog položaja ili lošem sistemu obrazovanja generalno. Dakle, ako su sporne diplome određene obrazovne ustanove, onda se mora zatražiti od institucija BiH da utvrde da li imaju zaposlene sa diplomama te obrazovne institucije. Zbog čega dovoditi integritet i ugled svih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini gdje ljudi rade časno i pošteno”, kaže Kovačević.

S druge strane, podnosilac zahtjeva za provjeru diploma u bh. parlamentu Kenan Vehabović ne smatra kako bi se narušila pravna sigurnost te institucije provjerom diploma. On je zatražio mišljenje od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

“Ako je narušena pravna sigurnost da vi provjerite neku javnu ispravu, a nije narušena javna sigurnost ukoliko se, eventualno, u postupku utvrdi da imamo neku lažnu diplomu ili neku neispravnu javnu ispravu, šta je tu? Da li tu nije narušena pravna sigurnost?, pita se Vehabović.

Pored zahtjeva za provjeru diploma zaposlenih u bh. institucijama, isti postupak su tražili Vlada i Parlament Federacije BiH.

U Republici Srpskoj prijedloga zvaničnih institucija o provjeri nema, ali su zato opozicioni poslanici u Skupštini tog bh. entiteta zatražili da im se u narednih 30 dana dostavi spisak zaposlenih u javnom sektoru sa njihovom odgovarajućom stručnom spremom i diplomama. Razloge objašnjava Jelena Trivić, poslanica PDP-a.

“Pokrenuću ovaj postupak i neću odustati od njega. Nakon što dobijem odgovor na ovo poslaničko pitanje, preduzeću dalje korake, jer je opšteprihvaćena stvar da nam u javnim institucijama rade ljudi sa lažnim diplomama”, poručuje Trivić.

Njen kolega u Skupštini, poslanik SDS-a, Nebojša Vukanović ide i korak dalje i tvrdi kako i među postojećim ministrima u Vladi Republike Srpske ima onih koji tvrde da imaju završen fakultet, a da to nije istina.

“Ministar Petar Đokić, vidjeli smo, da nije diplomirao, barem su tako tvrdili mediji koji su istraživali, a u svojoj biografiji je naveo da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1991, a na listi studenata koji su diplomirali te godine i koji je javno objavljen i potvrđen sa Ekonomskog fakulteta, Petra Đokića nema na tom spisku”, kaže Vukanović.

Kontaktirali smo beogradski Ekonomski fakultet kako bi saznali da li je ministar energetike i rudarstva diplomirao u toj obrazovnoj instituciji, kako se navodi na njegovoj službenoj stranici. RSE je u pisanoj formi dobio odgovor da Petra Đokića nema na listi studenata koji su završili Fakultet.

Ako se u obzir uzmu sve činjenice, nameće se i pitanje – da li je vlastima u Bosni i Hercegovini uopšte stalo do toga da se provjere sve osobe koje su lažirale ili “kupile” diplome na pojedinim fakultetima?

Ivana Korajlić iz Transparensy international BiH kaže kako je ključno da se uspostavi nezavisna komisija koja će diplome provjeravati na vrijeme, a ne kada ispliva neka afera.

“U suprotnom, bojim se da bi kod nas sve išlo selektivno ukoliko ne bismo imali neko nezavisno tijelo koje bi provodilo ovu vrstu kontrola, a to je kod nas, bojim se, nemoguće, jer kod nas političke stranke kontrolišu sve institucije. S druge strane, to je i pitanje za institucije pravosuđa, jer ukoliko je to tačno, tu se onda radi i o davanju lažnih podataka, falsifikovanju i sl. Što znači da bi i pravosuđe ovakve slučajeve trebalo procesuirati, a opet treba imati u vidu da su i te pravosudne institucije pod političkom kontrolom i to bi radile, vjerovatno, veoma selektivno”, ističe Korajlić.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora, a u Republici Srpskoj od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen.

Prosječna starost vozila u Bosni i Hercegovini je 17 godina, dok je više od 50 posto automobila ispod eko-standarda Evropske unije (EU). Izduvni gasovi automobila uzročnik je, između ostalog, zagađenja vazduha, kojem su izloženi stanovnici većine bh. gradova.

Zbog toga je pokrenuta inicijativa Privredne komore Federacije BiH i dva državna ministarstva da se ograniči uvoz polovnih vozila na Euro 5 standard, a novih na Euro 6. Namjera je, kažu u Ministarstvu transporta i komunikacije BiH, da odluku stupi na snagu 1. maja ove godine, piše Radio Slobodna Evropa.

Još prije osam godina ukinuta je odluka o uvozu automobila starijih od sedam godina, a tu odluku trebalo je da prati trend uvođenja euronormi za uvezena vozila. No, prema riječima Harisa Muratovića, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, koje je i članica Privredne komore Federacije BiH, nije se radilo kako je trebalo, zato sada postoje posljedice.

“Prošle godine je, na primjer, prosjek uvezenih vozila viši od devet godina starosti, sa rekordnim brojem uvezenih polovnih automobila, dakle blizu 67. 500 polovnih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila se znatno povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele da protjeraju ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta, kao što je tržište Bosne i Hercegovine i ostatka Balkana, kao pogodno tlo da ta stara vozila ovdje nama isporuče. Mi na neki način želimo da se pobrinemo da ta baš stara vozila, ne završe na našem tržištu”, kaže Muratović te napominje da Bosna i Hercegovina već ima najstariji vozni park u Evropi.

Posljedice zbog toga trpe svi, jer je vazduh u velikim gradovima Bosne i Hercegovine zagađen i zbog izduvnih gasova motornih vozila.

Koliko je zagađenje vazduha velik problem pokazuju i podaci koje je u izvještaju za 2018. godinu objedinila Evropska agencija za zaštitu okoliša (EEA).

Lebdeće čestice prašine u vazduhu do 2,5 mikrometara (PM 2,5) “krive” su za 3.700, a emisije dušikovog oksida (NO2) za 150 prijevremenih smrti u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju koji obuhvata 41 zemlju Evrope navodi se i da su oštećenje ozonskog omotača i emisije ovog plina izazvale 170 prijevremenih smrti u BiH, navodi se u izvještaju Evropske agencije za zaštitu okoliša.

No, pored obećanja da će se raditi na smanjenju zagađenja vazduha iz transporta, ništa još nije urađeno, kaže Muratović.

“Mi smo se obavezali da ćemo do 2020. godine smanjiti uticaj zagađenja iz transporta za deset posto. To je znači ogromno smanjenje kada uzmete podatak da imamo oko milion automobila na cesti. Ono što su pokazale analize koje je radio BIHAMK (Bosanskohercegovački auto-moto klub, prim. nov.) 2016. godine, automobili jesu značaj izvor zagađenja u većim gradovima. Konkretno, za Sarajevo imamo podatke da između 30 i 40 posto zagađenja dolazi zbog automobila. To je porazna činjenica”, smatra Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH.

Jedan od načina rješenja ovog problema je uvoz novih, odnosno eko automobila, ali i stimulacija uvoza električnih automobila.

“Mi ne tražimo ništa spektakularno, što već nema u zemljama okruženja”, poručuje Muratović.

Zato su, kroz djelovanje u Privrednoj komori Federacije BiH, predložili inicijativu ograničavanja uvoza u BiH polovnih vozila na Euro 5 standard, a novih na Euro 6. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ih je podržalo, te nadležnim institucijama u BiH uputilo zahtjev za mišljenje i gotovo svi su pozitivno odgovorili.

U Ministarstvu transporta i komunikacija kažu da će odluka o ograničenju uvoza polovnih vozila na normu Euro 5, a novih na Euro 6 stupiti na snagu 1. maja ove godine. Posljednja Odluka je na snazi je od 2016. godine, kojom je predviđena mogućnost uvoza polovnih automobila standarda Euro 4.

“Ono što je standard Euro 4 koji je danas na snazi znači da su sva vozila registrovana u EU nekad od 2006. godine, pa do danas. Ispunjavaju uslove kako je to danas predviđeno. Situacija bi se promijenila od 1. maja 2019. godine sa Eko 5 standardom. Obuhvaćena bi bila vozila koja u suštini nisu starija negdje od 2009. godine”, kaže pomoćnik ministra transporta i komunikacije BiH Zoran Andrić.

“Ono o čemu posebno vodimo računa”, dodaje Andrić, “je standard stanovništva”.

“Jer imamo problem sa vozilima koja su već registrovana i godinama se koriste na putevima Bosne i Hercegovine”, ističe Andrić, koji ne dijeli mišljenje većine građana da je BiH postala deponija starih vozila iz Evropa.

Andrić naglašava da nema preciznih podataka o uticaju zagađenja vazduha zbog izduvnih gasova motornih vozila.

Još jedna inicijativa, koja je u vezi sa smanjenjem zagađena zbog motornih vozila, dolazi od vijećnika sarajevske Opštine Centar Edina Abdurahmanovića. Njegov prijedlog Skupštini Kantona Sarajevo je da sva taksi vozila budu električna.

“Znači da se sa proizvođačem dogovore povoljni krediti i da isto tako, Kanton obezbijedi na taksi štandovima utičnice za napajanje i da se to taksistima da za narednih pet godina na korištenje besplatno, a da se nakon toga polako uvodi naplata. U isto vrijeme, treba da polako ministarstva i javne institucije počnu koristiti električne automobile. Tako bi odmah na početku imali 1.500 automobila koji se sklonili iz sadašnjeg sistema”, objašnjava svoju ideju opštinski vijećnik.

Ekonomska moć građana utiče na stanje voznog parka u BiH to je činjenica, a sve to i na zagađenje vazduha u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Za profesora sarajevskog Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Osmana Lindova, ova odluka nema suštinski značaj, kao ni one ranije odluke o oštrijim mjerama za uvoz polovnih automobila u BiH.

“Čini mi se da će to odgovarati ovima što uvoze polovna vozila. Sada će odmah krenuti prodaja novih vozila, jer čim se nagovijesti nova odluka, ljudi da bi što prije kupili vozilo sa Euro 4 i Euro 3 normom, onda će pohrliti da kupuju. Staće prodaja novih vozila. Mislim da se to radi ad hoc, bez ikakve jasne strategije ili ciljeva smanjenja zagađenja, odnosno uticaja saobraćaja na zagađenje zraka u BiH”, zaključuje Lindov.

Federalna vlada jučer je prihvatila informaciju o ovomjesečnim poplavama i klizištima na području Federacije BiH i zadužila Federalni štab civilne zaštite da prati i analizira stanje i o tome je obavijesti.

Federalna uprava civilne zaštite zadužena je da kontinuirano prati stanje ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, poduzme potrebne mjere na smanjenju opasnosti po stanovništvo i materijalna dobra na području Federacije BiH i da svoje raspoložive ljudske i materijalno-tehničke resurse stavi na raspolaganje u pružanju pomoći na ugroženim područjima.

Zaključeno je da treba napraviti analizu stanja na nižim nivoima vlasti koja će sadržavati organizacione i tehničke mogućnosti civilne zaštite, navodi se u saopćenju Vlade FBiH.

U općinama Busovača, Zenica, Kiseljak, Travnik i Novi Travnik proglašeno je stanje elementarne nepogode. Stanovnici ovih općina očekuju pomoć od svojih kantona i Vlade FBiH, ali u ovom trenutku finasijsku pomoć ne mogu dobiti od Federalne vlade jer još nije usvojen budžet za 2019. godinu.

U svim poplavljenim područjima u Federaciji BiH općine su počele sa procjenjivanjem šteta. Ovo je prvi korak da bi građani dobili finasijsku pomoć za nastale štete. Izvještaji o nastalim štetama općine upućuju kantonu kojem pripadaju, a onda kantoni te izvještaje upućuju Vladi FBiH.

Kako je za Faktor.ba rekla Majda Kovač, glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite FBiH, počelo je čišćenje poplavljenih kuća i ostalih objekata od mulja.

– Vade se stabla iz rijeka i Federalna civilna zaštita je angažovala sve mašine da se očiste kanalizacione cijevi i uklone velike količine otpada koje je voda nanijela. Radi se i na sanaciji klizišta koja nastaju nakon poplava. U tome nam pomažu vatrogasci, stanovnici poplavljenih područja. Uključene su i medicinske ekipe koje pomažu bolesnima – kaže Kovač.

U Busovači je bilo i najviše šteta od poplava i u nekim dijelovima ove općine stanovnici još nemaju vode. Šefica Civilne zaštite Općine Busovača Nevenka Gavranović kazala je za Faktor.ba da se stanje nakon poplava popravlja, jer su sve službe na terenu već nekoliko dana.

-Radimo svaki dan na uklanjanju mulja, blata, popravci kanalizacije, putnih komunikacija, uređenja klizišta i pokušavamo popraviti naš vodovod. U međuvremenu, pitka voda nam stiže cisternama koje doprema Vodovod i kanalizacija iz Sarajeva. Od Crvenog križa također smo dobili danas donaciju flaširane vode. Iz Zavoda za zdravstvo Srednjobosanskog kantona obećali su da će sutra doći da izvrše dezinfekciju – pojasnila je Gavranović.

Građani u Busovači prijavljuju nastale štete nakon poplava, ali se ne mogu nadati brzoj finansijskoj pomoći, jer Općina Busovača nema sredstava da sve vrati u stanje prije poplava.

-Znamo da nije usvojen ni budžet FBiH, a uz to teško je sada reći hoće li biti pomoći viših nivoa vlasti. Do tada je sve na građanima, Općini Busovača i Federalnoj upravi civilne zaštite da urade što više. Čula sam da ljudi koji žive u dijaspori hoće da nam pomognu – kazala je Nevenka Gavranović.

Nakon vikenda s proljetnim temperaturama zraka u idućoj sedmici nas ponovo očekuju snježne padavine.

U Bosni i Hercegovini će u ponedjeljak, 11. februara biti oblačno vrijeme. Prelazak frontalnog poremećaja sa zapada uvjetovat će kišu u cijeloj zemlji, na planinama snijeg.

U večernjim satima u centralnim i istočnim područjima Bosne slab snijeg će padati i u nizinama. Prijepodne će biti jakog juga. Sa dolaskom padavina vjetar mijenja smjer na sjever.

Jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 8, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 11 stupnjeva. Tokom dana doći će do postepenog pad temperatura zraka.

U Bosni će u utorak, 12. februara biti pretežno oblačno vrijeme sa sunježicom i snijegom. U Hercegovini će biti umjereno oblačno i bez padavina. Jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 2, na jugu zemlje od 2 do 5, a najviša dnevna uglavnom između 0 i 5, na jugu do 8 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Kanađanin koji je ubio šest vjernika u džamiji u Kvebeku 2017. godine osuđen je danas na doživotnu robiju, ali može da traži pomilovanje nakon 35 godina u zatvoru.

Alexandre Bissonnette /29/, izjasnio se krivim prošle godine po šest tačaka optužnice za ubistvo prvog stepena i šest tačaka za pokušaj ubistva.

Sudija Francois Huot rekao je da je doživotna robija sa mogućnošću pomilovanja nakon 35 godina pravedna i fer.

Odbrana je tražila mogućnost pomilovanja nakon 25 godina zatvora, dok je tužilaštvo tražilo uzastopne doživotne robije za svaku od žrtava, što bi značilo 150 godina zatvora.

Bissonnette je u januaru 2017. godine ušetao u lokalnu džamiju u Kvebeku i otvorio vatru na vjernike.

Sud je saopštio da to nije bio teroristički, već napad u čijoj su osnovi bile predrasude prema muslimanima.

(Srna)

Forum građana Zenice, koji je jesenas inicirao obnovu i otvaranje za javnost parka „Kulin ban“ na Bilinom polju, započeo je aktivnosti na prikupljanju dokumentacije za proglašenje „Zeničke čimburijade“ nematerijalnom baštinom Bosne i Hercegovine- najavio je u izjavi za Fenu predsjednik Skupštine tog udruženja Vladimir Franjić.

-Dobili smo podršku i Grada i gradonačelnika Fuada Kasumovića da „Čimburijadu“ pokušamo brendirati, da ona bude i nematerijalno dobro BiH.

Mi smatramo da, stvarno, za tako nešto postoji mogućnost da se i ostvari- kaže Franjić, koji dodaje kako u tom cilju već prikupljaju fotografije, tekstove…

Svjestan je da to neće biti tako brzo i lako, da će na tome morati raditi još godinu-dvije, ali najavljuje da će im u izradi elaborata za aplikaciju pomoći i Muzej grada Zenice.

-Priča se da se ljudi, kako bi obilježili dolazak proljeća, u Zenici okupljaju i peku čimbur stotinama godina. Međutim, ono što mi imamo kao materijalni dokaz, to je fotografija iz 1936. godine.

Društva su se, prvobitno, okupljala na Ušću i uz Babinu rijeku. Ali, nakon betoniranja korita Babine rijeke te kako je Čimburijada odavno već prerasla u susret ljudi iz BiH i inostranstva, zadnjih se 20-ak godina okupljanje proširilo na Kamberovića polju i uz obalu rijeke Bosne- ističe Franjić.

On dodaje kako žele da se o „Čimburijadi“ priča prije i poslije, da to bude nešto zaista važno za Zenicu, ali da postane i sastavni dio Kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“.

-Mi ćemo aplicirati sa izložbom fotografije, koju smo, uz konkurs za najbolje likovne i literarne radove osnovaca, prošle godine prvi put organizirali.

Na konkurs ćemo pozivati fotografe-amatere. Tu bismo izložbu, onda, u sklopu „Zeničkog proljeća“, mogli postaviti nekoliko dana u centru Grada. Mogli bismo je prezentirati i u drugim bh. gradovima- kaže Franjić, koji dodaje kako planiraju kao autorsko pravo zaštititi i maskotu „Čimburka“, čiji je idejni autor bio Zeničanin Abdulah Frnjić.

-„Čimburko“ se prvi put pojavio 2010. godine, ali se zbog dotrajalosti kostima nije pojavljivao od 2016. godine. Sada ga želimo vratiti, jer s „Čimburkom“ se najviše vole fotografisati djeca, ali i odrasli.

U planu je i izrada suvenira sa likom „Čimburka“, da gosti mogu kući ponijeti neku uspomenu- najavljuje Franjić.

On ističe kako je zadovoljan da sve manje građana tokom „Čimburijade“ loži vatru direktno na travi, da ostaje vrlo malo smeća te da građani poštuju odluku da ne dolaze automobilima na prostor Kamberovića polja gdje se okupljaju brojne družine koje slave završetak zime i buđenje novog života.

(Fokus)