Grupa  migranata zapalila je u utorak prihvatni centar na talijanskom otoku Lampedusi a u požaru niko nije ozlijeđen, saopćili su talijanski vatrogasci.

Gradonačelnica Lampeduse Guisi Nicolini kazala je da je zapaljena jedna zgrada te da su identificirana četvorica muškaraca koje se sumnjiči da su podmetnuli požar, prenosi Hina.

Zasad nije poznato kolika je materijalna šteta.

Izbjeglički centar u Lampedusi, otoku koji je prvi ulaz u Evropu za desetine hiljada migranata koji se morem otisnu prema Evropi, već je dvaput djelimično oštećen u požaru, 2009. i 2011.

U posljednje dvije godine više od 320.000 migranata stiglo je na talijanske obale. Ove godine stiglo ih je 31.000, a talijanski prihvatni centri su prepuni, i to i prije očekivane ljetne sezone kada stiže najviše migranata.

(FENA) B.D.

Za penzije u prošloj godini Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje ukupno je isplatio 134.020.515,80 KM, najnoviji su podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Riječ je o starosnim, invalidskim i porodičnim penzijama, a ukupan broj penzionera kojima su u 2015. godini isplaćena ova sredstava iznosio je 340.848, otkriva “Dnevni avaz”.

Prosječne i zajamčene

Prema dokumentaciji ove federalne institucije, koja je napravila analizu stanja u ovom sektoru, za starosne penzije, kojih je ukupno bilo 169.894, isplaćeno je 76.471.862 maraka, invalidske 22.532.564 KM i porodične 35.016.089 maraka.

Podaci su pokazali da je u prošloj godini prosječna starosna penzija iznosila 450,12 maraka, prosječna porodična penzija 333,66, a prosječna invalidska penzija 341,36 KM.

Tako je prosječna penzija u FBiH bila 365,18 KM, najniža 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, a najviša 2.174,48 maraka.

Najviše penzionera, prema analizi stanja u penzionom sektoru, u prošloj godini bilo je u Kantonu Sarajevo, 86.316, za čije je penzije isplaćeno ukupno 38.563.061.62 maraka. Najmanje penzionera, njih 3.647, za čije je penzije u 2015. godini isplaćeno svega 1.342.243 KM, zabilježeno je u Posavskom kantonu.

U Kantonu Sarajevo prošle godine bilo je najviše penzionera koji primaju starosnu penziju, njih 44.689, invalidsku 17.832, dok porodičnu dobiva 23.795 penzionera.

BPK i Livno

Drugi po redu kanton s najviše penzionera je Tuzlanski, gdje ih je lani živjelo ukupno 69.966. Slijede Zeničko-dobojski kanton, s ukupno 60.623 penzionera, Srednjobosanski sa 38.457 te Hercegovačko-neretvanski sa 36.873 penzionera.

Među kantonima u kojima je zabilježeno najmanje penzionera, osim Posavskog kantona, su i Bosansko-podrinjski, u kojem je u prošloj godini bilo svega 5.523 penzionera, ali i Livanjski kanton sa 6.409 penzionera.

Tačno 105 političkih stranaka, od ukupno 135 koje su zavedene u evidencijama Centralne izborne komisije (CIK) BiH, nedavno je podnijelo finansijske izvještaje za 2015., iz kojih je vidljivo da je SDA i dalje “najplaćeniji” politički subjekt u državi.

SDA je tokom 2015. godine prihodovala više od četiri miliona KM, od čega prihodi fizičkih lica i članova partije iznose čak 532.949 KM. U izvještaju na rekordnih 111 stranica, koji potpisuju predsjednik stranke Bakir Izetbegović i Amir Zukić (generalni sekretar), kao odgovorna osoba, navedeno je da je ova partija tokom prethodne godine mogla da računa na oko 3,28 miliona KM iz budžeta, dok su ostali prihodi od poklona i usluga, pravnih lica i drugo.

Interesantno, iako od općih izbora 2014. “tavori” u opoziciji na svim nivoima, druga najplaćenija partija u BiH i dalje je SDP, sa ukupno 2,88 miliona KM prihoda u prošloj godini. U izvještaju SDP-a uočljivo je da partija koju sada vodi Nermin Nikšić i dalje može računati na lijepe prihode od iznajmljivanja imovine u vlasništvu stranke (oko 610.000 KM u 2015. godini), ali isto tako i na visoke prihode od prikupljene članarine (oko 396.000 KM u prošloj godini).

I treća “najplaćenija” partija u 2015. dolazi iz Federacije BiH, a to je HDZ BiH Dragana Čovića, koji je prethodnu godinu završio sa oko 1,869 miliona KM prihoda. Od toga, stranka je najviše prikupila od članarina (oko 313.000 KM), ali i iz budžeta – 1,439 miliona KM, dok su prihodi fizičkih i pravnih lica, te od poklona, od darova i usluga bili minorni.

Na četvrtom mjestu, u odnosu na pretohdni izvještajni period, je SNSD Milorada Dodika, sa neznatno manjim prihodima u 2015. od HDZ-a. Naime, SNSD je u prošloj godini prihodovao 1.803.784 KM, no ono što je interesantno jeste da ova partija nije imala prihoda od fizičkih lica te od usluga i od poklona.

Veliki skok u odnosu na 2014. godinu napravili su SBB Fahrudina Radončića i Demokratska fronta (DF) Željka Komišića.

SBB je, naime, u 2015. godini imao oko 1,6 miliona KM prihoda, od čega iz budžeta gotovo 1,5 miliona. Ostalo su prihodi od članarina, fizičkih i pravnih lica, usluga te od imovine ove stranke. DF, koji je postigao ozbiljan uspjeh na općim izborima 2014. godine, imao je gotovo milion KM prihoda u prošloj godini, što je prilično velika svota za relativno novu partiju. Od toga, iz budžeta je DF-u isplaćeno oko 825.000 KM, dok su fizička lica i članovi partiju darovali sa čak 103.000 KM.

Između SBB-a i DF-a finansijski se “ugurao” SDS Mladena Bosića, sa oko 1,5 miliona KM prihoda u prošloj godini. U odnosu na prethodni izvještajni period, na ljestvici je napredovao i DNS, koji je sada “najprihodovanija” partija nekon neprikosnovene sedmorke.

Partija Marka Pavića u 2015. imala je oko 589.000 KM prihoda, nešto više od PDP-a, na čijem je kormilu, u međuvremenu, Mladena Ivanića naslijedio Branislav Borenović.

Ispod su finansijski plasirani HDZ 1990, koji je također imao kadrovske promjene na čelu, nekada velika Stranka za BiH, koju sada vodi Amer Jerlagić, te SP Petra Đokića i NDP Dragana Čavića.

Inače, CIK BiH je stranke koje još nisu dostavile finansijske izvještaje upozorio da će im izreći administrativne mjere zabrane učešća na narednim izborima. No, tek letimičnim uvidom u ostatak partija koje nisu ispunile ovu obavezu potvrđuje kako je riječ uglavnim o minornim političkim subjektima, od kojih su pojedini formirani tek da bi namjenski postojali nekoliko godina, pišu Nezavisne novine.

Rusko Ministarstvo odbrane nazvalo je "lažnim" medijske tvrdnje da Rusija navodno uspostavlja vojnu bazu u drevnom sirijskom gradu Palmiri.

Ruska agencija TASS prenosi današnju izjavu portparola tog ministarstva generalmajora Igora Konašenkova koji tvrdi da se u Palmiri nalazi "samo privremeni kamp za vojne inženjere, koji tamo učestvuju u čišćenju od mina u gradu".

Agencija AP je ranije prenijela objavu Inicijative za kulturno nasljeđe američke Škole orijentalnih istraživanja koja tvrdi da ruska vojska gradi vojne baze u gradu u centralnoj Siriji i arheološkom lokalitetu Palmiri, u zoni koja  je pod zaštitom UNESCO-a.

Ta američka institucija objavila je satelitske snimke na kojima se vide gradilišta u sjevernom dijelu drevnog grada koji je su oštetili borci Islamske države, prenosi AP.

Sirijske trupe uz podršku ruskih zračnih snaga su u martu preuzele Palmiru od snaga Islamske države.

Šef odjeljenja za zaštitu antikviteta i muzeja Mamun Abdulkarim potvrdio je danas, u izjavi za AP, da Rusi grade male barake u kojima se nalaze kancelarija i klinike i dodao da od njegove organizacija niko nije tražio dozvolu za zidanje tih objekata, prenosi Tanjug.

(FENA) B.D.

Sukobljene strane u sirijskom građanskom ratu suočit će se s posljedicama ukoliko prekrše primirje ili blokiraju isporuku humanitarne pomoći - upozorile su u utorak globalne i regionalne sile u Beču, na sastanku koji ima za cilj vratiti mirovni proces u normalni kolosijek.

Ministri vanjskih poslova 17-člane Međunarodne grupe za podršku Siriji sastali su se u austrijskoj prijestonici kako bi ojačali podršku krhkom sporazumu o primirju i isporuci humanitarne pomoći postignut uz njihovo posredovanje u februaru koji ima za cilj nastavak mirovnih pregovora između sirijskog režima i opozicije.

Predvođena američkim državnim sekretarom Johnom Kerryjem i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, grupa je objavila u zajedničkoj izjavi da bi mogla isključiti svaku od sukobljenih strana iz sporazuma o primirju ukoliko se ona "uporno ne povinuje odredbama sporazuma", prenosi dpa.

Osim toga, grupa je upozorila da bi mogla izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a ukoliko neka od sukobljenih strana sistematski blokira isporuke humanitarne pomoći.

I Rusija, ključni vojni saveznik sirijske vlade, distancirala se od uzdrmanog sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

- Mi ne podržavamo Assada, mi podržavamo borbu protiv terorizma - izjavio je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare s Kerryjem.

Lavrov je pojasnio da, iako Rusija ne štiti Assada lično, ona smatra sirijsku vojsku ključnom snagom u borbi protiv terorizma.

- Rusija je tijesno sarađivala sa Sjedinjenim Državama kako bi unaprijedila našu sposobnost da održimo primirje - izjavio je Kerry, čija vlada podržava naoružane pobunjenike koji se bore protiv Assadovih trupa.

(FENA) L.A.

Danas u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne u Bosni su mogući slabi kratkotrajni lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 24°C. 

Sudeći prema Indeksu razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija Međunarodne unije za telekomunikacije iz 2015. godine, Bosna i Hercegovina ne bilježi napredak.

- U prošloj godini BiH je bila na 77. mjestu, dok je, primjera radi, u 2008. zauzimala 64. mjesto, 2007.  je bila na 58. mjestu, a u 2002. na 66 mjestu. U poređenju sa zemljama u okruženju, zauzimamo posljednje mjesto,  Republika Hrvatska je na 42. mjestu, Republika Srbija na 51., a Crna Gora na 65 mjestu – izjavio je generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH Predrag Kovač u  Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) gdje je danas obilježen Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva.

Načina za napredak, kako je dodao Kovač, uvijek ima, a kada je BiH u pitanju, napredak u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i usluga prvenstveno zavisi od toga da li će i kada država donijeti ključne strateške dokumente za razvoj ove oblasti - politiku sektora telekomunikacija, ali i strategiju o širokopojasnom pristupu, koju jedino Bosna i Hercegovina u okruženju nema.

Ove godine tema kojom se obilježava 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija je „IKT poduzetništva za društveni uticaj“, sa naglaskom na kreiranje potencijala za mlade inovatore, start-up i tehnološke habove kao pokretače inovativnih rješenja.

Direktor RAK-a je kazao da je pozitivno da Bosna i Hercegovina postaje prepoznatljiva u regionu kao ambiciozna zemlja kada su u pitanju tehnološki habovi koji imaju za cilj kreiranje tehnoloških kompanija, koje će biti konkurentne na svjetskom tržištu.

- Kako bi podržala ove procese, Regulatorna agencija za komunikacije poduzima sve što je u njenoj nadležnosti u cilju razvoja tržišta telekomunikacija. To prvenstveno podrazumijeva harmonizaciju regulacije sa regulatornim okvirom Evropske unije i usmjerenost ka praćenju globalnih trendova, uz primjenu adekvatnih mjera za jačanje konkurencije i ostvarenje uslova za razvoj nove infrastrukture i usluga – dodao je Kovač.

Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Željko Knežević je kazao da je razvoj i širenje IKT do neslućenih razmjera  direktno uticao, a i dalje utiče, na razvoj tekomunikacija i informacijskog društva, oblikujući život čovjeka, način kako on živi, uči, radi i komunicira u potpuno novo okruženje, gdje sve postaje integrirano, međusobno povezano i digitalno.

Podsjetio je da IKT sektor spada među najuspješnijie i najprofitabilnijie privredne grane, koji je svojim nevjerovatno brzim razvojem napravio revolucionarni zaokret u životima ljudi i načinu njihovog međusobnog komuniciranja.

-Međutim, iako su IKT ključni pokretač globalne ekonomije, sve se više napušta paradigma razvoja IKT-a kao primarnog cilja. Danas je IKT alat pomoću kojega se, kroz izgradnju odgovarajuće širokopojasne infrastrukture, servisa i sadržaja, ostvaruje krajnji cilj, a to je pametan ekonomski rast – dodao je Knežević.

Naglasio je da su mala i srednja IKT poduzeća, start-up kompanije te razni oblici njihovog udruživanja kao što su IKT hubovi i tehnološki parkovi  pokretači  inovacija i praktičnih rješenja koje ubrzavaju napredak, posebno u zemljama u razvoju.

-Bosni i Hercegovini kao zemlji u razvoju IKT sektor, a posebno IKT industrija također može pomoći u tehnološkom napretku ali imati i važnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje – dodao je Knežević.  

Međutim i pored evidentnog napretka, po njegovim riječima, IKT sektor i IKT industrija u BiH se susreće sa mnogim problemima koje usporavaju njegov razvoj. Knežević je izdvojio da nema konzistentne strategije razvoja informacijskog društva u skladu sa svjetskim i europskim trendovima u ovoj oblasti, niti dugoročne strategije IKT industrije bazirane malim i srednjim poduzećima, zatim nedovoljno je razvijena svijest o važnosti i potrebi razvoja IKT sektora i IKT poduzetništva za opći ekonomski i društveni napredak, a obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta rada. Također je nedovoljno ulaganje u istraživanje, inovacije i korišćenje EU fondova u ovoj oblasti.

-Bosna i Hercegovina i njene institucije na svim nivoima vlasti se pod hitno moraju aktivno uključiti u rješavanje ovih problema i povećati svoju ulogu u stvaranju ambijenta za nesmetani i ubrzani razvoj IKT sektora. Pri tome je izuzetno važno da se intenzivira partnerstvo javnog i privatnog sektora te u aktivnoj suradnji sa akademskom zajednicom dovede ovaj sektor u centar zbivanja ekonomskog i društvenog razvoja utemeljenog na znanju, gdje će IKT poduzetništvo biti katalizator tih procesa – naveo je Knežević.

Predsjednik Udruženja BH TEL Himzo Bajrić je izrazio nadu će se i kod nas u BiH promijeniti svijest i da ćemo mijenjati naš sistem obrazovanja u smjeru obrazovanja kadrova za razvoj i za budućnost.  

-IKT je šansa za male narode i zemlje da se predstave cijelom svijetu i ponude svoje vrijednosti za razmjenu i dalji sveopšti napredak. Propuštanje prilike za razvojem i inventivnom upotrebom IKT tehnologije značilo bi ujedno i propuštanje prilike za naše priključenje razvijenom društvu – kazao je Bajrić.

Potpredsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je kazao da društveno politička zajednica treba i mora dati veći značaj razvoju telekomunikacija bez kojih je danas nezamislivo poslovanje, obrazovanje, medicina i bilo koji segment društvenog života.

-BiH poprilično ide u korak sa svijetom, a operateri rade kvalitetan i težak posao u kome je neophodno prati svjetske trendove i dostignuća – kazao je Egrlić.   

Obilježavanje Svjetskog dana telekomunikacija, kako je dodao, već je postala tradicija u VTKBiH kada se na jedan simboličan način pokušava skrenuti pažnja javnosti na važnost ovog sektora koji je jedan od najbrže rastućih u svijetu.

Kako je poznato, 17. maj se obilježava kao Svjetski dan telekomunikacija od 1969. godine, kao znak sjećanja na osnivanje Međunarodne unije za telekomunikacije i potpisivanje prve Međunarodne konvencije o telefoniji i telegrafiji davne 1865. godine. Ovaj dan je zvanično proglašen Svjetskim danom telekomunikacija 1973. godine.

(FENA) D.V.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 15.05.2016.(nedjelja) i 16.05.2016.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima od strane Elektroprenosa BiH, bez električne energije biti sljedeća područja Općine Tešanj:

Dana 15.05.2016.(nedjelja):
1.Kompletno područje Jelaha i Pousorja od 00:00 do 00:30 sati

2.Šire područje općine Tešanj od 09:00 do 09:30 i od 20:00 do 20:30 sati
Usljed promjene uklopnog stanja i uspostave alternativnog(REZERVNOG) napajanja
dana 15.05.2016. (nedjelja) “moguči” su prekidi u napajanju kupaca na širem području
Općine Tešanj od 09:30 do završetka radova.

Dana 16.05.2016.(ponedjeljak):
Kompletno područje Jelaha i Pousorja od 15:00 do 15:30 sati.

Federalna uprava za inspekcijske poslove, u saradnji sa općinskim inspekcijskim organima i policijskim službenicima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, vrši inspekcijske aktivnosti nad objektima u kojima se obavljaju alternativni-paralelni organizirani oblici vjerskog djelovanja na području Federacije BiH.

Radi se o složenim inspekcijskim aktivnostima i uspostavljenoj međuagencijskoj saradnji između nadležnih kontrolnih, sigurnosnih i obavještajnih agencija i institucija u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija.

Podršku federalnim inspektorima pružaju i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA).

Inspekcijske aktivnosti vrše se iz nadležnosti definiranih zakonom koji regulira građevine i zahvate iz općinske nadležnosti, iz nadležnosti definiranih Zakonom o slobodi vjere i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica u BiH, te drugim propisima.

Inspekcijske aktivnosti vrše se kontinuirano od 10. maja u mjestu Stijena u Općini Cazin, mjestu Brezičani u Općini Donji Vakuf, te u mjestu Ošve u Općini Maglaj.

Rok za priključenje Islamskoj zajednici

Islamska zajednica BiH zahtijeva integraciju paradžemata u njene legalne strukture.

Nezavisni džemati imali su rok do kraja februara da se priključe Islamskoj zajednici.

Do sada je 14 takvih grupa prihvatilo uključenje u Zajednicu i potpisalo Protokol.

S druge strane, predstavnici 22 grupe nisu potpisali Protokol.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini upozorila je ranije da neće odustati od zahtjeva da se raspuste sve paralelne zajednice koje okupljaju muslimane izvan zakonom uređenih struktura.

U BiH se nakon rata pojavilo više nezavisnih zajednica, odnosno paradžemata, koji organiziraju vjerski život svojim sljedbenicima bez odobrenja IZ-a.

Izvor: Al Jazeera i agencije

U subotu 14. maja navršava se dvije godine od najveće prirodne katastrofe koja je u novijoj historiji zadesila općinu Maglaj. Ni dvije godine kasnije, nije u potpunosti završen proces obnove. Brojne porodice još uvijek nisu u svojim domovima.